Zapovjednik Giljević: Spašavanje života je nešto najplemenitije

Poručnik Stjepan Giljević kaže kako je siguran da će se svako od članova posade s ponosom sjećati šta su napravili (Ustupljeno Al Jazeeri)

Razgovarao: Tomislav Šoštarić

Brod Hrvatske ratne mornarice “Andrija Mohorovičić” sa 49 članova posade, pod zapovjedništvom poručnika bojnog broda Stjepana Giljevića, od 1. kolovoza sudjeluje u združenoj operaciji Europske unije “Triton”, u sklopu koje je aktivan i u spašavanju izbjeglica i migranata u Sredozemnom moru.

Od početka sudjelovanja u operaciji imali su osam slučajeva spašavanja, a jedan od njih već drugog dana priključenja akciji.

Zapovjednik broda Stjepan Giljević u razgovoru za Al Jazeeru objašnjava dužnosti, zadaće i procedure intervencija, otkriva kako posada doživljava spašavanje života ljudi koji riskiraju život u potrazi za boljim sutra, ali i s kojim se opasnostima migranti i izbjeglice susreću te kako reagiraju kada se pojavi brod koji znači spas.

  • Koliko je brod “Andrija Mohorovičić”, odnosno njegova posada s vama na čelu, do sada spasio izbjeglica i migranata i kako se u tim akcijama , tj. u sklopu cijele operacije, odvija procedura suradnje i koordinacije s drugim posadama?

– Brod i njegova posada do sada su spasili 1.374 migranta od čega 407 djece, 309 žena i 658 muškaraca. Uglavnom se radi o državljanima Sirije, Somalije, Eritreje, Sudana, Etiopije. Suradnja i koordinacija s drugim sudionicima u JPN Triton se odvija u skladu s operativnim planom operacije koji jasno određuje ulogu i dužnosti svih sudionika, uključivši međunarodni koordinacijski centar u Rimu, lokalne koordinacijske centre kao i sve plovne jedinice na terenu. Ovdje moram napomenuti i ulogu Centara za spašavanje na moru [Italija, Malta] koji su izravno odgovorni za koordinaciju traganja i spašavanja na moru. Na terenu smo surađivali s plovnim jedinicama Švedske, Republike Italije [Guardia de Finanza, Guardia Costiera], Ujedinjenog Kraljevstva te zrakoplovnim snagama u zajedničkim akcijama spašavanja.

U 25 dana osam akcija spašavanja

Puni angažman hrvatskog broda krenuo je odmah nakon priključenja operaciji, a sprječavanje krijumčarenja ljudima jedna je od osnovnih zadaća sudionika.

“U ovih 25 dana, koliko smo službeno u operaciji, imali smo osam slučajeva spašavanja. Akcija spašavanja traje od trenutka dobivanja informacije o unesrećenom plovilu do trenutka iskrcaja migranata u luci koju odredi zapovjedništvo operacije “Triton”. U prosjeku jedna akcija traje 36 do 48 sati”, kaže Giljević.

  • Kakva su do sada iskustva sudjelovanja u takvoj opsežnoj sigurnosnoj i, s obzirom na izbjegličku krizu, ali uvjetno rečeno, humanitarnoj misiji, koji su najveći izazovi s kojima se do sada susrela posada broda i s kojima se susreću i ostali sudionici ove operacije? Koje sve aktivnosti u sklopu toga obuhvaćaju zadaće broda “Andrija Mohorovičić” i njegove posade?

– Prije svega moram naglasiti da je operacija Triton u stvari operacija nadzora vanjskih granica EU na moru, sprječavanje krijumčarenja ljudima, narkotika, kao i sprječavanja ilegalnog ribarenja. Operacija Triton, dakle, u svojoj biti nije humanitarna operacija, ali plovne jedinice koje sudjeluju u njoj koriste se i za slučajeve traganja i spašavanja na zahtjev Centara za spašavanje na moru [MRCC Rome, RCC Malta]. Najveći izazov predstavljaju složene akcije spašavanja kao što su prekrcana plovila, plovila sa ozlijeđenim i dehidriranim migrantima, nepovoljne hidrometeorološke prilike na mjestu spašavanja. Za izvođenje takvih akcija potrebna je visoka razina obučenosti, profesionalnosti, ali i hrabrosti posade, na što sam iznimno ponosan. Možda nemamo najmodernija sredstva i tehniku, ali svakako imamo ljude koji su spremni dati svoj maksimum i iskoristiti sva sredstva koja imamo na raspolaganju na najbolji mogući način.

  • U kakvom stanju obično zatječete izbjeglice i migrante, kako reagiraju na spašavanje i koje su njihove uobičajene priče?

– Stanje migranata ovisi od slučaja do slučaja, ali u većini situacija koje smo do sada imali radi se o ljudima koji su dehidrirani, u stanju šoka i slično. Imali smo i slučajeve dijabetičara, invalida, trudnica, majki sa nedonoščadi. Bez obzira o kojem slučaju riječ, priča je uglavnom ista – isplovili su iz neke od luka država sjeverne Afrike s minimalnim količinama hrane i vode i nemogućim uvjetima na plovilu. Prvi dio puta netko iz krijumčarske skupine upravlja plovilom, a onda ih napusti i prepusti samima sebi. Obično im se desi kvar motora i plutaju danima po Sredozemlju ili imaju prodor mora u plovilo. Nerijetko se dešavaju i sukobi među samim migrantima uslijed iznemoglosti, dehidracije i straha. Kako reagiraju na spašavanje? Možete samo zamisliti taj osjećaj olakšanja kada vide brod koji ih dolazi spasiti.

  • Kakva je u skladu s dužnostima ‘rutina’, odnosno kako izgleda uobičajenih 24 sata broda i njegove posade?

– Brod je organizam koji radi 24 sata, pa čak i kad boravi u luci. Kada smo na višednevnim plovidbama, brod je organiziran na rad u smjenama [gvardijama], plovidbene straže na mostu, u strojarnici, tu su i naši vrijedni kuhari i logističko osoblje, medicinski tim koji, kad nemamo migrante na brodu, vode brigu o posadi i sanitaciji broda, vrijedno osoblje na palubi koje uvijek ima posla i smišlja kako poboljšati sredstva koja su nam na raspolaganju. 

  • Kakav je osjećaj spasiti živote bespomoćnih ljudi na moru i biti dio takve operacije, za vas i za posadu u cijelosti – kako u ljudskom, tako i u profesionalnom smislu?

– Ovdje ću citirati 1. dočasnika broda i reći da je spašavanje ljudskih života nešto najplemenitije što čovjek može napraviti u svom životu. Siguran sam da će nas ova misija obilježiti za cijeli život i da će se svatko od nas s ponosom sjećati što smo napravili i što ćemo još napraviti. U profesionalnom smislu ono predstavlja veliki izazov, otkriva naše granice, ali i našu namjeru da se te granice prevladaju i posao odradi na najbolji mogući način.

Izvor: Al Jazeera