Zaoštren diplomatski rat Moskve i Podgorice

Turističko tržište Crne Gore ne pokazuje znake turbulencije i rezervacije teku normalno, kaže Radulović (Al Jazeera)

Piše: Fahrudin Smailović

Hoće li Rusija uvesti sankcije Crnoj Gori zbog stava zvanične Podgorice koja je podržala Kijev, a ne Moskvu u sukobu u Ukrajini, te šta Crnogorci misle o svemu tome? Ruski Vladin dnevni list Rosiskaja gazeta objavio je da Moskva sprema odgovor na odluku Crne Gore da podrži sankcije Evropske unije prema toj zemlji.

“Ruski novac od turizma i investicija u lokalne biznise čini glavninu crnogorskog BDP-a. Spektar mjera o kojima se razmišlja je širok – od promjene uvjeta uvoza vina iz Crne Gore (90 posto crnogorskog izvoza), do uvođenja viznog režima, koji može utjecati na priliv turista (koji čine trećinu svih stranih turista)”, navode crnogorski mediji pisanje moskovskog lista. Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore nisu željeli komentirati ove navode.

‘Političarima iz CG uvesti vize’

Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotela Splendid u Budvi kazao je za Al Jazeeru kako nijedan zvaničan organ Ruske Federacije nije potvrdio mogućnost uvođenja sankcija.

Sankcija za sada neće biti i nema potrebe da budu uvedene, smatra on.

Pad kursa rublje

Suvlasnik hotela Splendid kaže da se više plaši pada kursa rublje u odnosu na euro i dolar.

“To bi moglo da utječe značajno na priliv turista. Nije samo da smo mi zabrinuti, nego i Italija, Francuska, Španija i Grčka su itekako zabrinuti. I svi navijaju da rublja ostane što jača. Nama svima trebaju ti ruski turisti”, ističe Radulović.

“Da li će neko od političara iz Crne Gore eventualno doći na listu osoba kojima će se uvesti viza za Rusiju, to ne bih mogao da opovrgnem. I da kažem iskreno, volio bih. Onima koji su slali poruke kada ih niko ništa nije pitao, treba duple vize uvesti”, kazao je Radulović.

On je istakao da su mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore “bile mudre i ćutale. Zbog promocije nekog ministra koji hoće da se dodvori nekome treba da trpi cijela Crna Gora…”

Radulović je naveo primjer ministra finansija Latvije, koji je kazao da će se njegova zemlja pridružiti sankcijama prema Rusiji, ukoliko bi Evropska unija nadoknadila štetu koju bi ta zemlja pretrpjela zbog takvih mjera.

“Oni su se obratili Briselu i predložili da EU iz Evropskog fonda za solidarnost njih obešteti za 300 miliona eura. Tako radi odgovoran ministar koji ima želju i namjeru da još jedan mandat bude ministar”, kazao je.

“Rusija, kao stariji i veći brat trebala bi da maloga brata gleda sa više tolerancije i da ga pokuša razumjeti”, ističe Radulović i dodaje da turističko tržište ne pokazuje znake turbulencije i da rezervacije teku normalno.

Optimizam eksperata

Tradicionalno, Crna Gora ima dobre odnose sa Ruskom Federacijom, ocijenila je Gordana Đurović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i bivša ministrica evropskih integracija.

Ona je apostrofirala značaj Sporazuma o slobodnoj trgovini, koji omogućuje da se trgovina Crne Gore sa Rusijom odvija po povlašćenim uslovima.

Navela je da Crna Gora uvozi iz Rusije i izvozi između jedan i dva posto robe.

“Što se tiče turizma, Rusija je zastupljena sa 300.000 turista, odnosno 2,3 miliona noćenja godišnje. To predstavlja između 20 i 30 posto u dolascima i noćenjima, što je svakako značajno”, navela je Đurović.

Istakla je da želi biti optimista i vjerovati da “Ruska Federacija razumije poziciju u kojoj se Crna Gora danas nalazi i da nikakav dalji razvoj situacije na evropskoj sceni neće poremetiti odnose koji su tradicionalno dobri između Ruske Federacije i Crne Gore, kako ekonomski, tako i politički”.

“Glavni kanali komunikacije su mnogo dalje od Crne Gore. U tom kontekstu mi smo zemlja koja je izuzetno otvorena, spremna za saradnju i očuvanje dobrih odnosa sa Rusijom i tu ne bi trebalo da dođe do pogoršanja odnosa”, zaključila je Đurović.

Negativne i pozitivne posljedice   

Eventualno ukidanje bezviznog režima Rusije sa Crnom Gorom moglo bi imati višestruke negativne posljedice po Crnu Goru, kazao je Veseljko Koprivica, novinar iz Podgorice.

“Ruski turisti čine trećinu inostranih posjetilaca, s tim što crnogorskom turizmu ne donose prihod srazmjerno svom broju, pošto mnogi imaju svoje stanove i apartmane u Crnoj Gori, [ruski oligarh Oleg] Deripaska sudski traži odštetu od 700 miliona eura, a Crna Gora na rusko tržište izvozi 90 odsto svojih vina”, kazao je Koprivica.

On je dodao da ovaj diplomatski rat na relaciji Podgorica – Moskva može imati i  značajne pozitivne efekte: “Mislim da će oštre prijetnje Rusije i Đukanovićeva izjava ubrzati priključivanje Crne Gore Evropskoj uniji i zapadnoj vojnoj alijansi, ali i suzbijanje sive ekonomije, pranja novca i organizovanog kriminala, u čemu dobrim dijelom godinama učestvuju ruski biznismeni i građani.

Ocijenio je da reagiranje Rusije povodom stavova Crne Gore u vezi sa ukrajinskom krizom, ima “informbiroovsku intonaciju”, odnosno otvorene prijetnje suverenitetu Crne Gore. Zbog toga je i američka ambasadorka u Podgorici Sue Brown poručila zvaničnoj Moskvi, prevedeno sa diplomatskog jezika  – dalje ruke od Crne Gore.

“Zbog toga, sviđalo se to Rusiji ili ne, Crna Gora nema druge alternative, ako hoće da brine o svojoj budućnosti, nego da  postane članica EU i NATO-a”, istakao je Koprivica.

Naglasio je da su tvrdnje da je Crnoj Gori Rusija najveći vjekovni prijatelj i da joj je uvijek u pomoć priticala “majčica Rusija” samo stereotipi koje opet aktuelizuju malobrojne proruske i prosrpske grupe građana i partija u Crnoj Gori.

Političke igre

Branko Baletić, režiser i direktor Crnogorske kinoteke ne vjeruje da je vjerovatno da velika sila uvodi sankcije maloj zemlji.

Podsjetio je da mnogi Rusi imaju svoje kuće i imanja tako da se zbog toga sankcije ne mogu očekivati.

“Crna Gora je sazrelo društvo bar u toj mjeri da može samostalno da odlučuje o svom putu. Ipak je većinsko raspoloženje da se krene put Evrope, a ne put Azije”, kazao je Baletić.

Obnova “mentalnog Sovjetskog Saveza” bila bi opasna za Crnu Goru, regiju i Evropu, a najviše za Rusiju, smatra on.

“To je stvaranje starog modela autokratske države koje je nespojivo sa dvadesetim vijekom. Mislim da to spada u neke iznuđene postupke ruske politike”, kazao je.

Podsjetio je da je crnogorska obala jedini dio Jadrana koji nije pod kontrolom NATO-a.

“Sve druge zemlje u regionu su u Evropskoj uniji ili se kreću ka Evropskoj uniji. To isključuje model koji miriše na Varšavski pakt”, zaključio je on.

Izvor: Al Jazeera