Zakonom konačno olakšan povratak

Ocijenjeno je kako više ne postoje razlozi koji ljude sprečavaju da se vrate u svoja prijeratna prebivališta (Al Jazeera)

Pišu: Mladen Obrenović i Snježana Mulić-Softić

Stupanje na snagu Zakona o pravima povratnika u prijeratno mjesto prebivališta u entitetu Republika Srpska i Brčko Distriktu, kojim se umnogome olakšava život i omogućuje povratak u svoje domove onima koji to žele, pozdravili su i predstavnici lokalnih vlasti, ali i udruga koju štite i prava povratnika.

Zakonom se uređuju uvjeti, način i postupak za ostvarivanje i korištenje prava stečenih na osnovu federalnih zakona i drugih propisa povratnika u RS i Brčko Distrikt s područja socijalne i zaštite obitelji s djecom, branilačko-invalidske i zdravstvene zaštite te prava s područja poreza na dohodak.

Izražavajući žaljenje što je „zakon, možda, stigao kasno“, načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković smatra kako, ipak, „neće biti kasno ako se radi o nečemu što može promijeniti kurs budućnosti, odnosno kurs budućeg povratka, koji još uvijek nije završen“.

„Postoji dosta potencijalnih povratnika koji imaju želju i volju za povratak, ali to nisu mogli učiniti zbog neuređenosti sistema, zbog činjenice da funkcioniše po dvostrukim aršinima, pa ljudi nemaju osnovne životne uslove da bi mogli ovdje da žive. Zato mislim da je ovo historijski korak za povratnike koji će dati efikasan rezultat u budućnosti“, dodaje Duraković.

I Federacija prepoznala problem

I sâm je svjedok procesa povratka – kroz dužnosti u lokalnim vlastima, ali i kao građanin koji se sa svojom obitelji vratio u Srebrenicu, pa podsjeća kako su „povratnici morali ubijediti i Federaciju BiH, podjednako kao i RS, da konačno prepoznaju problem“.

„Morali smo dokazivati i pokazivati i Federaciji, kao entitetu i dijelu BiH iz kog su se ljudi trebali vraćati u drugi entitet, koji je, nažalost, ekskluzivni entitet jednog naroda u samom svom nazivu. A dalje da ne pričam, morali smo pokazati kako je ovdje život težak i zašto treba mijenjati neke stvari“, ukazuje Duraković.

Prema njegovom mišljenu, zakon kojim se reguliraju prava po osnovu zdravstvene, socijalne, boračke i drugih oblika zaštite i samim povratnicima govori kako više ne postoje razlozi koji ih sprečavaju da se vrate u svoja prijeratna prebivališta.

„Oni koji žele da se vrate neće moći više govoriti kako se ne mogu vratiti, jer će izgubiti određena prava, jer više ne postoji dilema da svaki povratnik koji se vrati u RS neće ostvarivati svoja već stečena prava u Federaciji. Sad ništa neće sprečavati ostvarivanje njihovih prava i to je jedna velika stepenica naprijed. Sve je to trebalo napraviti prije 19 godina, jer je to jedan od temelja koji je trebao biti odmah ugrađen, još u fazi ranog povratka. Da je tako bilo, vjerovatno bismo sada imali uspješniji povratak“, konstatira Duraković.

Koalicija Prvi mart – zadovoljna

I Emir Suljagić, predsjednik Koalicije ‘Prvi mart’, pozdravlja stupanje na snagu zakona.

Upravo koalicija kojom predsjedava, a koja okuplja organizacije civilnog društva, udruženja žrtava, udruženja boraca, organizacije povratnika, izbjeglih i raseljenih, asocijacije i pokrete koji djeluju na utvrđivanju istine i borbi protiv genocida, brine i o zaštiti ljudskih i svih drugih prava povratnika.

Smatra kako su zakonom „konačno premoštene mnoge prepreke na koje su do sad nailazili povratnici, a koji su se dobrovoljno vratili i prijavili prebivalište u mjesto u kojem su živjeli do 30. travnja 1991. godine. Procjenjuje da je takvih osoba između 20 i 30 tisuća.

„Oni su duži vremenski period zadržavali lične karte u općini u kojoj su bili raseljeni u Federaciji BiH, a kako bi mogli ostvariti stečevine, poput penzija, zdravstvene zaštite i slično. Sada zadržavaju korištenje stečenih prava i ostvaruju prava u skladu s donesenim zakonom, a ukoliko su prije njegovog stupanja na snagu imali boravište, odnosno prebivalište u FBiH“, pojašnjava Suljagić.

Građani koji su ostvarili ili će ostvariti pravo na povratak iz Federacije BiH u RS i Brčko Distrikt imaju obavezu prijaviti prebivalište u mjestu povratka, bez ograničenja u pogledu datuma prijave prebivališta u mjestu prijeratnog prebivališta.

Nakon toga zadržavaju korištenje stečenih prava što će, kako su najavljivali predlagatelji zakona, „pridonijeti očuvanju dostojanstva žrtava, pospješiti opstanak bošnjačke i hrvatske zajednice na prostorima entiteta RS, a posebno u mjestima gdje su prije rata bili većinsko stanovništvo“.

Izvor: Al Jazeera