Zajednička bitka BiH i Hrvatske za Neretvu
Bez obzira na to je li vrijeme poplava ili suša, rijeka Neretva se bori sa krupnim otpadom, koji pluta kroz Hercegovinu i dalje kroz hrvatski dio.
Dvije države sada izražavaju spremnost da (ovaj) zajednički problem pokušaju riješiti zajedničkim snagama, izvještava Sanel Kajan.
Tokom proteklih 12 mjeseci Hrvatske vode prikupile su više od hiljadu kubika otpada koji je dospio na obale rijeke Neretve.
Različito smeće, među kojim prevladavaju debla, granje te plastična ambalaža ne dolazi samo za vrijeme visokih vodostaja već i tokom cijele godine, što znatno ometa nautički turizam u metkovskoj luci.
Opasnost za sigurnost brodica
Dragan Tolić, turistički djelatnik, kaže: “Došli smo do točke gdje se, ukoliko se taj problem s otpadom ne riješi, nautički turizam neće moći razvijati. Ovaj problem može predstavljati potencijalnu opasnost i za sigurnost plovidbe brodica. Jedan naš kruzer udario je u plutajuće deblo, koje je bilo 10-ak centimetara ispod površine vode. Sreća da je udario trupom broda, jer da je udario propelerom, bila bi velika havarija!”
U Metkoviću kažu da je Neretva rijeka koja spaja Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.
“Kroz nautički turizam Neretva nas itekako spaja. U pravilu, gosti koji dođu ovdje, ne konzumiraju samo turističku ponudu Metkovića, nego odu i do Mostara, Počitelja, Međugorja ili čak i do Sarajeva”, kaže Tolić.
O ovoj problematici već su razgovarali nadležni iz BiH i Hrvatske. Razmatrana je i mogućnost postavljanja pomične pregrade u rijeci Neretvi na granici dviju država.
Nikola Grmoja, zamjenik gradonačelnika Metkovića, objašnjava: “To je otpad koji dolazi iz Bosne i Hercegovine, a Hrvatska bi ga, u biti, trebala prikupljati i biti odgovorna za njega. To je najveći problem i tu se mora uspostaviti suradnja – kako rješavati pitanje otpada koji dolazi iz BiH. Osim pomične pregrade, trebalo bi napraviti i katastar svih divljih deponija u BiH i dugročno rješavati taj problem.”
„A na području slijeva rijeke Neretve, uz njene same obale u Bosni i Hercegovini, nalazi se desetak ilegalnih deponija, kao što je ova u Čapljini”, javlja Kajan.
Naime, ova deponija na kojoj se nalaze velike količine otpada, direktno je spojena sa koritom rijeke Neretve, tako da otpad dospijeva u rijeku.
Zdenka Jelčić, ekologinja, kaže: “Mi svaki dan možemo govoriti o ovom problemu. Ako ja nemam gdje baciti, nego u isti kontejner, i organski otpad i plastiku i staklo… ništa od toga!”
Iz bh. Agencije za vodno područje Jadrana kažu kako je odgovornost na resornim ministarstvima i lokalnim upravama.
“Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je upoznato s ovom problemom. Upoznata su i entitetska i kantonalna ministarstva za zaštitu okoliša, kao i pojedine općine na slivu. To će se morati riješiti, jer naš je otpad”, govori Mirko Šarac iz Agencije za vodno područje Jadrana.
Ispostavljanje računa
Damir Mrđen, član Međudržavne komisije za vodno-gospodarske odnose BiH i RH, kaže: “Sektor voda nije u mogućnosti da riješi problem prikupljanja i gospodarenja otpadom. To je u nadležnosti entitetskih ministarstava zaduženih za pitanje komunalnog otpada, te kantona i lokalnih zajednica. Ono što je posljednja informacija od kolega iz Republike Hrvatske, s obzirom na to da taj problem postaje sve veći, jeste da su ukazali kako će prema BiH uputiti zvanični zahtjev za finansijska potraživanja u cilju pokrivanja troškova uklanjanja tog smeća.”
No, BiH nije jedina zemlja čiji dio otpada završava na hrvatskoj teritoriji. Hrvatska priprema pravilnik kojim će pokušati taj problem riješiti tako da susjednim zemljama ispostavlja račune za smeće koje iz njih dođe u Hrvatsku, kako bi pokrila troškove njegovog sakupljanja i odlaganja. No, još se ne zna šta će se konkretno naplaćivati i o koliko novca je riječ.
Izvor: Al Jazeera