Oglasi

'Zagrebački Manhattan': Vizija, bezobrazluk ili bacanje prašine u oči?

Uprkos otporu javnosti i struke, Milan Bandić ustraje na 'zagrebačkom Manhattanu', koji neke podsjeća na priču o 'Beogradu na vodi'.
Zagreb, Hipodrom, ProtestDok građani protestiraju i negoduju, a struka upozorava na probleme, Bandić poručuje da neće odustati od izmjena GUP-a Slavko Midžor/Pixsell

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ponovno je izazvao prosvjede i negodovanje javnosti i struke, ovoga puta 'guranjem' projekta 'Grad u Gradu', poznatijeg kao 'zagrebački Manhattan', koji bi se trebao prostirati na prostoru većem od milijun kvadrata uz rijeku Savu i 'progutati' Hipodrom i dio Zagrebačkog velesajma, gdje bi trebali niknuti neboderi, stambeni i poslovni prostori i slično.

Tako stanovnici Zagreba, porezni i prirezni obveznici koji sve to ostaju bez obzira tko, kada i do kada upravlja njihovim gradom, posljednjih mjeseci - nakon Bandićevog povratka iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, otkuda dolazi i strateški partner, grupacija Eagle Hills koja provodi i projekt 'Beograd na vodi' - negoduju na naloge o deložacijama konja s Hipodroma, na to što ih nitko nije konzultirao niti upoznao sa svime i strahuju za zelenu zonu.

A struka - urbanisti i arhitekti - oglasili su se višestrukim upozorenjima o štetnosti i neprihvatljivosti projekta.

Čerina: Bezobraznost i nonšalancija

Prostor o kojem je riječ, ističe Čerina, u središnjem je dijelu grada, na sjecištu osi sjever-jug kao spoj novog i starog dijela i važno je uzeti u obzir gdje se nalazi, o kojoj se površini radi i što može primiti na sebe. Osim toga, grad ne funkcionira samo tako što se izgrađuje.

"Grad, kulturni i zdravi prostor, je prostor koji se sastoji od izgrađenog dijela i neizgrađenog dijela, a danas su sve više neizgrađeni dijelovi grada važniji jer su sve manji, istiskuje ih izgradnja. Izgradnja nekome donosi profit i svi se žele baviti izgradnjom, nikome nije u interesu da ostane park, osim građanima - i zato takav prostor treba čuvati".

Osim toga, smatra da se ovdje uopće ne može govoriti o projektu jer ga nitko nije vidio te postoji samo skica nečega što arhitekti ne bi nazvali niti skicom, a pravih informacija nema.

"Gradska uprava, gradonačelnik, njegov Ured i svi ljudi u Gradskoj skupštini nemaju potrebu da građanima objasne što se tu uopće događa i onda mi komentiramo nešto, a da ni ne znamo što bi trebali komenirati. To mi se čini osnovni problem - ta bezobraznost i nonšalancija da netko misli da nije dužan svojim građanima objasniti jedan tako važan projekt".

'Hladan tuš' iz ministarstva

Radi se o području za koje prijedlog Generalnog urbanističkog plana (GUP), prema kojem je provedena javna rasprava 2017., navodi da je zona rekreacije i zaštićeni krajobraz, pri čemu struka upozorava da plan predviđa i rušenje većeg dijela Velesajma, u sklopu kojeg se nalaze i visokovrijedni objekti kulturne baštine.

No, konačnim prijedlogom GUP-a Hipodrom je 'pretvoren' u mješovitu zonu u kojoj je dozvoljena gradnja, a gradski su vijećnici materijale vidjeli nedugo prije nego su na sjednici trebali glasati o GUP-u.

'Hladan tuš' gradonačelniku je stigao i iz Ministarstva graditeljstva, koje nije dalo suglasnost s novim GUP-om, pa je on povučen sa sjednice Gradske skupštine.

Bandić ustraje da neće odustati od izmjena poručivši kako će se svim pravnim sredstvima boriti protiv toga da ministarstvo treba dati suglasnost, što je obveza koja stoji u Zakonu o prostornom uređenju, koji on zove 'lex Zagreb', pitajući se zašto Zagreb jedini od kontinentalnih gradova ima taj "ziherung" arbitrarne odluke ministarstva, zbog čega ne može samostalno raspolagati svojim glavnim resursom - prostorom.

Tonči Čerina, dopredsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, kaže kako je grad kompleksan sustav koji se ne može projektirati mijenjanjem velikih dijelova grada preko noći, a ni amandmanima gradskih zastupnika, od kojih je u aktualnima primjetio brojne problematične elemente.

'Bacanje prašine u oči'

"Dan prije izglasavanja izmjena i dopuna GUP-a, na desetke amandmana klubova zastupnika bili su da se uglavnom zelenilo prenamjeni u stambenu ili mješovitu zonu. To je loša i neispravna praksa po svim kriterijima I po meni to je glavni problem. Meni se čini čak da je ovaj projekt koji svi nazivaju 'zagrebački Manhattan' - ne znam zašto, jer on to sigurno nije - bacanje prašine u oči struci, arhitektima, stanovnicima, zelenima, koji će se vrlo lako mobilizirati oko Hipodroma, zelenila, parkova i tako dalje", kaže Čerina.

Istovremeno, na sporedni će ulaz zastupnici, navodi, pokušati izglasati takve amandmane. On smatra da su oni puno veći problem jer se projekt 'zagrebački Manhattan' ne može dogoditi.

"Radi se o centralnom prostoru Grada Zagreba uz rijeku Savu, koji je izuzetno važan i danas i za budućnost, za razvoj grada. Kome mi dajemo taj prostor, pod kojim uvjetima, tko izgrađuje tu infrastrukturu, da li Grad uzima kredit od istog tog investitora da mu sagradi infrastrukturu za projekt koji gradu uopće ne treba i sl."

Čukić: Operiranje u zemljama 'trećeg svijeta'

I u Beogradu su izmene i dopune GUP-a, navodi Čukić, bili prvi korak 2014. godine kada je projekt predstavljen, no u Zagrebu izostaje model - u Beogradu su od investitora dobili maketu. No, kako taj 'master plan', kaže, nije mogao udovoljiti zahtjevima urbanističkog plana, čak ni legislative, potpuno je bio izmijenjen zakonski plan i okvir kako bi projekt mogao biti implementiran.

"Kompanija koja je u ulozi investitora, i u Beogradu i u Zagrebu, je za potrebe projekta u Beogradu bila neposredno pred sam predlog osnovana, a legitimitet te kompanije nikad niko nije doveo u pitanje. Uopšte se nije raspravljalo o tome ko su ti ljudi. Ali ukoliko se, na primer, prati osoba koja je predstavljena kao investitor, može se utvrditi put te kompanije - da su pod različitim nazivima, kao ćerke kompanije i tako dalje - taj isti investitor i kompanija iza njega operirali u zemljama trećeg sveta, gde je ili slab zakonodavni sistem ili visok nivo korupcije i da su posledice tih projekata, odnosno početaka implementacije, bile prilično katastrofalne za sredine u kojima su se počele realizovati“.

Neka od tih područja bili su, navodi, irački Kurdistan, Pakistan ili Nigerija, pa joj se čini da je Beograd bio najzapadnija točka u koju je investitor došao prije Zagreba koji bi, navodi, možda mogao biti 'ulaznica' za EU.

Gradski ured za planiranje i Ured za strategijsko planiranje, navodi, trebaju načiniti studije, analize i viziju budućeg razvoja koja se radi na 50 ili 100 godina, i tek onda vidjeti što je na tom prostoru doista potrebno za kvalitetan razvoj grada.

'Zagrebački Manhattan' i 'Beograd na vodi'

"Ne možete ponuditi nekom investitoru da dođe i kažete: Evo izvolite, mi imamo tu savršenu parcelu uz rijeku s pogledom na grad, a vi recite što želite pa ćemo mi tako promijeniti plan jer najvjerojatnije to nama odgovara za razvoj grada. To sigurno nije tako, a sigurno nije ni rješenje da kažemo: Evo vama parcela, napravite što hoćete, a mi ćemo posuditi novce od vas da vam sagradimo i cestu i kanalizaciju i sve što vam je potrebno da bi vi ostvarili taj projekt jer je, naime, to interes grada. Ja mislim da nije", zaključuje Čerina.

Neke, poput arhitektice Ive Čukić iz beogradskog Instituta za urbane politike, sve podsjeća na ono što se događalo s projektom 'Beograd na vodi'.

"Vrlo je sličan proces u pitanju, koliko sam ja uspela da pratim ono što se dešavalo u Zagrebu, pogotovo u ovih nekoliko dana koliko sam i provela u Hrvatskoj, upravo uvođenjem izmena, namenom, urbanističkim izmenama i dopunama, Generalni urbanistički plan", kaže Čukić.

Kod donošenja novog GUP-a, kaže, stiglo je više od 2.000 komentara i primjedbi, no svi su bili odbijeni, iako su institucije tvrdile da će projekt imati ozbiljne posljedice na gradsko tkivo.

GUP je promijenjen isključivo za tu lokaciju, primijenjen je plan područja posebne namjene, što se, ističe, ne radi za gradske zone.

Važnost reakcije struke

Uveden je 'lex specialis' kojim se omogućuje eksproprijacija zemljišta za potrebe privatnog investitora, što inače, ističe, Zakon o eksproprijaciji ne dozvoljava. 

"Država Srbija je investirala mnogo pre nego što je potpisan ugovor već ozbiljnu količinu novca i potpuno suspendovala svoj zakonodavni sistem za potrebe ove investicije".

Kada ni sve izmjene legislative i plana nisu omogućile što bržu realizaciju, kaže, došlo je do rušenja Savamale.

Obećano je, navodi, da će investitor dati tri milijarde dolara te da će sve biti realizirano za četiri godine, no ugovor i stanje na terenu pokazuju da će realizacija biti 2045. godine, a prva evaluacija 2040., pri čemu investicija nije tri milijarde dolara, nego 150 milijuna eura, a Srbija od investitora, navodi, čak uzima pozajmicu od 280 milijuna eura za pripremu zemljišta. Raspodjela profita predviđa da investitoru ide 68 posto iznosa, a Srbiji 32 posto.

No, ono što u ovom slučaju ističe kao iznimno važno jest što je u Zagrebu došlo do reakcije struke, za razliku od Beograda.

Petek: Bandić se žali na postupanje prema zakonu

Renato Petek iz oporbene stranke Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez, kaže da je bilo fascinantno čuti gradonačelnika kako se žali na ministarstvo koje je postupilo po zakonu i ukazalo da je proveo postupak manjkav prema propisima i procedurama. Kaže da će se morati ponovno provesti javna rasprava i uvođenje prijedloga u tekst GUP-a, a potom slijedi nova rasprava u Skupštini.

"Osim toga, Ministarstvo je ukazalo nesukladnost i s prostornim planom Grada Zagreba, tako da postoji mogućnost da će morati promijeniti i plan Grada Zagreba, tako da ćemo paralelno odlučivati o tim važnim strateškim dokumentima. Nažalost, gradonačelnik to radi 'preko koljena', ubrzano".

Petek kaže kako se iz amandmana stranke Milana Bandića i HDZ-a doista moglo iščitati nešto nešto novo - da bi se na području Donjeg grada mogli graditi neboderi i da bi se smanjile zelene površine, čime ne samo da bi se one izgubile, nego bi došlo i do preizgrađenosti, a prometni problemi koji nisu rješavani sustavno te pitanja infrastrukture također su prepreka dovođenju novih stanara.

Ako se i zadovolje uvjeti za gradnju, navodi, Grad mora raspisati javni međunarodni urbanistički natječaj, a potom, ako se ide u javno-privatno partnerstvo - s obzirom da se radi o ulaganju Grada većem od milijun kuna - takav ugovor mora na sjednicu Gradske skupštine.

"Čak i ako se GUP izglasa - a trudit ćemo se da ne bude tako, barem ne u mjeri kako je zamišljen - mi ćemo imati prilike više puta u sljedećim godinama razmatrati kako će biti uređen taj prostor, što će na njemu biti, koji će biti javni sadržaj u interesu građana, a što će na neki način biti udio investitora i gdje će se njemu dozvoliti da se možda kroz stambene i poslovne objekte ostvari određeni profit".

"Struka se okupila - i fakulteti i institucije i udruženja, koja su zajedno sastavila to pismo, bio je čak i događaj u Društvu arhitekata Zagreba. To je proces koji je ovde izostao, nažalost. Kod nas je u početku bilo nekakvih reakcija na nivou incidenata, da bi se na kraju struka potpuno povukla. Mislim da je uloga struke neophodna u ovakvim procesima. Takođe i aktivni građani, što mislim da Zagreb ima jer su borbe koje su do sada vođene to pokazale", zaključuje Čukić.

Status županije

Anka Mrak-Taritaš, bivša ministrica graditeljstva u čijem je mandatu uvjet za Zagreb uvršten u zakon, pojašnjava da Zagreb ima status županije, a svi prostorni planovi županija dolaze na suglasnost u Ministarstvo, pri čemu prostorni plan Zagreba definira 68 naselja izvan granice obuhvata GUP-a.

"I GUP Grada Zagreba mora doći na suglasnost jer jednostavno definira prostor glavnog grada koji je namijenjen otprilike za milijun stanovnika. I tu samo Grad Zagreb ima isti status kao i županija", kaže Mrak-Taritaš.

Stoga se Bandić, navodi, treba ljutiti na sebe i svoje stručne službe jer procedura nije odrađena sukladno odredbama zakona te se mora ponoviti javna rasprava.

"Ministarstvo ne ulazi u rješenje da li će se graditi neboderi na Hipodromu, da li će graditi nebodere u Donjem gradu, Ministarstvo ulazi da li je cijelu proceduru napravio sukladno zakonu, da li su na javnoj raspravi i građani mogli vidjeti sve, da li je ishodio sve suglasnosti koje su potrebne. Dakle, Ministarstvo u tom dijelu ulazi u GUP i ovo je Ministarstvo svojim mišljenjem reklo da se u Gradu Zagrebu ne poštuju procedure, ne poštuje se zakon".

No, kako navodi, Bandić kao koalicijski partner HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića - s jakim klubom zastupnika - može pokušati ishoditi promjenu zakona.

Bandićevi 'žetončići' i dodatni razlozi za nervozu

"On kaže da ima te svoje 'žetončiće' koje očito aktivira u trenutku kad ih treba aktivirati, ali moram podsjetiti na jedan neuspjeh tog kluba kad su htjeli ići u opoziv ministrice [obrazovanja, Blaženke] Divjak, pa mu se klub oteo kontroli. Tako da je uvijek pitanje koliko on kontrolira te 'žetončiće'".

Struka je, navodi, u pravu kada upozorava da, dok se svi bave 'Zagrebačkim Manhattanom', u novom GUP-u 'skriva' ukidanje 17 urbanističkih planova uređenja, što može dovesti do svačega.

HDZ je, podsjeća, svoje amandmane povukao, da bi onda te iste amandmane predložio klub stranke Bandić Milan 365.

"Ali ono što će još dodatno iznervirati našeg gradonačelnika - na sve te amandmane Ministarstvo treba dati suglasnost, a ti amandmani su dodatna devastacija prostora u Gradu Zagrebu", zaključuje Mrak-Taritaš.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.