Zagrebački FER u centru naprednih svjetskih istraživanja

Vještačka inteligencija, htjeli to neki ili ne, sve više postaje sastavni dio života modernog čovjeka. I dok se ta napredna tehnologija u javnosti uglavnom povezuje sa bogatim zemljama, prije svega azijskim, stvarnost je mnogo drugačija, što pokazuje zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), koji osniva prvi Centar za umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj.

Kako kaže vanredni profesor Nikola Mišković, prodekan za nauku na FER-u, osnovna uloga ovog Centra jest koordinacija aktivnosti vezanih uz područje vještačke inteligencije te jačanje vidljivosti aktivnosti FER-a, uspostava saradnje s privredom te društveno odgovorno djelovanje u tom području.

Sagovornici Al Jazeere s ponosom ističu da je vještačka inteligencija istraživačko područje u kojem istraživači FER-a aktivno rade već desetljećima, a potaknuti Izjavom o saradnji u području vještačke inteligencije kojom su se države članice Evropske unije usuglasile da će “sarađivati na jačanju istraživačkih centara vještačke inteligencije i podržavati njihove paneuropske dimenzije”, stručnjaci zagrebačkog fakulteta odlučili su i strukturirati FER-ovo istraživanje u tom području kroz osnivanje Centra.

Profesor Sven Lončarić, voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave i inicijator Centra za umjetnu inteligenciju, ističe da je na FER-u od 30-ak istraživačkih laboratorija skoro pola uključeno u istraživanja povezana s vještakom inteligencijom, što znači da se čak stotinjak istraživača na FER-u bavi tim područjem.

Svjetski rezultati

I dok neupućeni mogu pomisliti da stručnjaci iz regije u svojim radovima zaostaju za kolegama s dubljim džepom sa Zapada ili iz Azije, rezultati govore suprotno.

Sagovornici napominju da se na FER-u u ovome trenutku provodi gotovo 170 istraživačkih projekata od kojih je 25 posto međunarodnih, te je jasno da se stvaraju i brojna postignuća koja se koriste u područjima poput autonomnih sistema i robotike, finansijske analize, analizi teksta i otkrivanja znanja, bioinformatike, društvenog računarstva, računarskog vida, informacijske sigurnosti i tako dalje

“Drugim riječima, mi već i jesmo u samom centru naprednih istraživanja i uz bok smo najjačim svjetskim istraživačkim institucijama”, dodaje profesor Mišković.

Stručnjaci zagrebačkog fakulteta napominju da je osnivanje centara poput FER-ovog direktno povezano s poticajnim mjerama. Kako kažu, svjetski ekonomski lideri su prije nekoliko godina počeli s usvajanjem strategija o vještačkoj inteligenciji i značajnim ulaganjem u istraživačke centre koji se bave vještačkom inteligencijom, tako da je danas već značajan broj aktivnih istraživačkih centara koji ostvaruju impresivne rezultate.

Tako je Kina već 2014. godine pokrenula niz nacionalnih inicijativa s ciljem da do 2030. godine postanu glavni svjetski inovacijski centar u ovom području, dok je u 2016. godini američki predsjednik Barack Obama predložio nacionalnu strategiju istraživanja i razvoja vještačke inteligencije, a već 2018. godine je DARPA najavila investiciju od više od dvije milijarde dolara u vještačku inteligenciju.

Sagovornici Al Jazeere podsjećaju i da privatne kompanije poput Amazona i Alphabeta igraju značajnu ulogu u razvoju vještačke inteligencije u SAD-u – te su zajedno uložile 30 milijardi dolara u 2017. godini.

Također, Evropska unija s planom ulaganja 20 milijardi u istraživanje u narednih 10 godina ne kasni za velikim igračima.

Interes studenata

Naravno, osnivati ovakav centar pri nekom fakultetu ne bi imalo smisla, ako ne bi bilo interesa među studentima te obrazovne institucije.

Kako kaže profesor Mišković, svi istraživači na FER-u su ujedno uključeni i u nastavu na FER-u te na taj način osiguravaju prenos znanja stečenog istraživanjem studentima a onda i u privredu.

“Kolegiji povezani s umjetnom inteligencijom se na FER-u predaju već 30 godina. Interes studenata je izuzetno velik čemu u prilog govori i činjenica da je u akademskoj godini 2019./2020. za kolegije povezane s umjetnom inteligencijom na diplomskom studiju upisalo 300 studenata”, dodaje on.

A Centar bi trebao donijeti koristi svima.

Kako kaže profesor Lončarić, sve su brojnija poduzeća koja razvijaju nove proizvode temeljene na vještačkoj inteligenciji te je primjenjuju u raznim segmentima svog poslovanja. On podsjeća da danas mali broj poduzeća u Hrvatskoj može priuštiti luksuz kao što su čitavi odjeli posvećeni istraživanju i razvoju, zbog čega je partnerstvo sa naučno-istraživačkom institucijom poput FER-a logičniji i ekonomičniji izbor.

FER već ima snažnu saradnju s privredom pa i brojne uspješno završene projekte u području vještačke inteligencije s partnerima iz privrede, poput razvoja sistema za zaštitu od kibernetičkih prevara, povećanje sigurnosti vožnje tramvaja, povećanje produktivnosti u poljoprivredi, i mnoge druge, podsjećaju sagovornici Al Jazeere te dodaju da će nastavit razvijati saradnju s partnerima iz privrede, a svima zainteresiranima savjetuju da se slobodno jave sa svojim upitom, nakon čega će odmah uspostaviti kontakt s odgovarajućom istraživačkom grupom.

Bojazan od tehnologije

Međutim, vještačka inteligencija širom svijeta izaziva bojazan kod velikog broja ljudi, a takvih briga ne nedostaje i u našem okruženju. FER-ov Centar za umjetnu inteligenciju bi to stanje mogao promijeniti.

Kako kažu sagovornici Al Jazeere, iz dosadašnje historije razvoja tehnike, može se vidjeti da je uobičajeno da građani prihvataju nove tehnologije s rezervom, no ubrzo nakon što koristi novih tehnologija postaju evidentni tada i građani brzo prihvataju nove tehnologije.

“Slično se dešava i s umjetnom inteligencijom za koju mnogi ljudi i ne znaju da je prisutna (neka rješenja već desetljećima) u mnogim područjima ljudske aktivnosti kao što su npr. poslovna analitika, procjena rizika i upravljanje investicijskim fondovima u bankarstvu, upravljanje kod autonomnih vozila, sustavi za asistenciju vozačima kao npr. sustavi za detekciju umora vozača, sustavi za predlaganje proizvoda kod internetskih trgovina, raspoznavanje govora, detekcija tzv. spam poruka u elektroničkoj pošti, detekcija računalnih virusa, tražilice teksta i slika, ekspertni sustavi za rješavanje raznih problema, analiza i razumijevanje slika, videa i teksta. Sigurno je da će sustavi umjetne inteligencije nalaziti mnoge nove primjene u bliskoj budućnosti”, kaže profesor Lončarić.

Stručnjaci FER-a su svjesni da su potencijalni korisnici tehnologija vještačke inteligencije često zabrinuti hoće li zbog takvih tehnologija doći do gubitaka radnih mjesta.

Kvalitet života

Međutim, slično je pitanje bilo postavljano i kad je otkriven parna mašina koja je zamijenila ručnu proizvodnju, no pokazalo se da je to otkriće unaprijedilo ljudsku civilizaciju, potaklo daljnji razvoj i ljude oslobodilo teškog fizičkog rada te je došlo do općeg rasta životnog standarda.

“Umjetna inteligencija na sličan način već sad pomaže ljudima u rješavanju raznih problema, a taj trend će jačati u budućnosti. Pri tome građani ne trebaju biti zabrinuti da će računala ili roboti zavladati ljudskom civilizacijom, jer to danas niti nije moguće zato jer tehnologija umjetne inteligencije omogućuje samo rješavanje nekih specifičnih, usko definiranih problema (npr. upravljanje autonomnim vozilom), i ne postoji mogućnost stvaranja tzv. jake umjetne inteligencije koja bi bila ekvivalentna ljudskoj inteligenciji. Osim toga, kao i kod svake nove tehnologije, na društvu ostaje odgovornost da se benefiti od umjetne inteligencije usmjere etičkim, humanim i društveno korisnim ciljevima”, napominje profesor Lončarić.

FER-ov Centar za umjetnu inteligenciju svojim će djelovanjem u tri glavna područja, istraživanjima, edukaciji i transferu tehnologije industriji, biti usmjeren upravo na takve pozitivne primjene vještačke inteligencije koje donose korist društvu, zaključuje on.

Izvor: Al Jazeera