Oglasi

Zagreb: Spomen na bijele trake i masovne žrtve iz Prijedora

U Zagrebu počelo četverodnevno obilježavanje Dana bijele trake, prvi put u zajedničkoj organizaciji Bošnjaka i Hrvata.
Sve sudionike okruglog stola pozdravio je u ime zagrebačkog gradonačelnika Branko Lustig Al Jazeera

Piše: Tomislav Šoštarić

Da se ne zaboravi i da se ne ponovi - to je poruka odaslana s okruglog stola pod nazivom 'Stradanje Hrvata Prijedora i Sanske doline', kojim je u Novinarskom domu u Zagrebu počelo četverodnevno obilježavanje Dana bijele trake, sjećanje na žrtvu 3.173 pripadnika hrvatskog i bošnjačkog naroda, ubijenih na području Prijedora 1992. godine.

Sudionicima okruglog stola, u sklopu manifestacije koja se održava pod pokroviteljstvom gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, simbolično su vezane bijele trake na nadlakticu.

Manifestacija se obilježava treću godinu zaredom, a prvi puta u zajedničkoj organizaciji Bošnjaka i Hrvata, odnosno udruge Hrvatski dom Ljubija i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

"Ovi se dani obilježavaju na uspomenu na 31. svibanj 1992. kada su ilegalne srpske vlasti koje su na silu preuzele vlast u Prijedoru, dale jedan proglas, odnosno jednu zapovijed putem svih medija da svi nesrbi, znači svi stanovnici grada Prijedora i Općine Prijedor koji nisu Srbi, moraju se obilježiti bijelom trakom, znači da moraju na rukav staviti prilikom izlaska iz svojih kuća bijelu traku i na prozore svojih kuća i stanova moraju staviti bijelu plahtu, da bi na taj način pokazali lojalnost novoj vlasti koja je došla u Prijedor", rekao je za Al Jazeeru predsjednik udruge Hrvatski dom, Zakarija Gavranović.

'Kao Židovi u Drugom svjetskom ratu'

"Nakon tog dana, bez obzira što smo mi, većina Hrvata i Bošnjaka, poštivali su tu njihovu zapovijed, znači nosili smo obilježja kao Židovi u Drugom svjetskom ratu, desili su se grozni zločini bez obzira na sve", kaže Gavranović.

U Prijedoru je za vrijeme proteklog rata ubijeno više od 3.000 Bošnjaka i Hrvata iako tamo nije bilo borbenih djelovanja. Od svih žrtava, 256 je žena i 102 djece. Još do danas, kažu organizatori, tamošnje vlasti ne dozvoljavaju da se mjesta stradanja obilježe. Smatraju da se radi o prvom genocidu u BiH.

"Zašto ta cijela priča stoji pod tepihom, zašto nije davno već stavljena na stol, zašto hrvatski političari iz Bosne i Hercegovine izbjegavaju da obiđu Prijedor i cijeli taj kraj, znači Općinu Prijedor i dolinu rijeke Sane, to je pitanje koje muči mene, a i sve nas ovdje, a volio bih čuti njihov odgovor", kaže Kemal Bukvić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

Iz Prijedora je, prema Gavranovićevim podacima, izbjeglo oko 90 posto Hrvata i Bošnjaka. Hrvata je prije rata bilo oko šest i pol tisuća, a sada ih živi otprilike 600 do 700, dok je u cijeloj Sanskoj dolini živjelo njih 11.000, a sad oko 1.000.

Bošnjaci su, kaže, imali daleko veće gubitke i daleko veću izbjegličku populaciju, ali je u njihovom slučaju, ističe Gavranović, situacija s povratkom bolja.

Bukvić naglašava kako se ne smije  zaboraviti diskriminacija žrtava na mjestu gdje nije bilo rata.

"Ako se nešto desilo u ratu, što bi ja rekao pošteno, vojnik na vojnika, u redu. Ali ako je ubijeno 102 djece u Prijedoru, gdje nije bilo rata, bojišnica je bila daleko, ako je ubijeno 3.173 nevinih civila, to još konačna brojka nije, Tomašica je zapravo najveća grobnica. Ako je Prijedor grad sa najviše primarnih i sekundarnih grobnica, s najviše osuđenih ratnih zločinaca, mi tu poruku moramo prenijeti drugima...Ta poruka mora ići u svijet. Ako se ne ispriča, ako vi ne govorite o tome što se dogodilo, onda ste po meni saučesnici u zločinu".

Sudionike pozdravio i Branko Lustig

Sudionike je u ime gradonačelnika Zagreba pozdravio slavni producent Branko Lustig, koji je preživio pakao holokausta. Prema Prijedoru, rekao je, ima veliku simpatiju još od kada je davnih godina u tom kraju snimao film "Kozara".

Za ono što se dogodilo prije 23 godine, rekao je - ne ponovilo se.

"Rekao je gospodin prije mene da su ubili 3.000 ljudi. Nije važno koliko - ako jednoga ubiju, to je tragedija. Nakon jednoga se više i ne broji. Nažalost, ovih dana čitao sam jednu knjigu o Jasenovcu, imao sam neku ideju da snimim film o Jasenovcu. Ali kada sam pročitao sva ona zvjerstva i sve one smrti koje su se tamo desile i uopće koje su se desile za tog vremena u našoj lijepoj domovini i oko nje, mislim da se ne može  raditi film. Prestrašno je, to čak nije ni za film", rekao je Lustig.

U sklopu manifestacije u četvrtak će u Islamskom centru biti predstavljena knjiga dr. Muje Begića "Genocid u Prijedoru: Svjedočanstva", a u subotu "Mama, ovdje ima svjetla", autorice Mirvete Mrkalj-Durben.

Manifestacija završava u nedjelju na središnjem zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, gdje će, objašnjava Bukvić, putem promo materijala i vezanjem bijelih traka pokušati građanima približiti priču o Prijedoru. Nagodinu se, naglasio je, planira obilježavanje i u Rijeci, te Ljubljani.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.