Zagreb: Protest protiv ‘trgovine’ imenom Trga maršala Tita
Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj, osim službenom svečanošću u Brezovici nedaleko Siska, danas će biti obilježen i borbom protiv preimenovanja Trga maršala Tita u Zagrebu.
Naime, Antifašistička liga, uz podršku još nekoliko civilnih udruga te političkih stranaka, organizira prosvjed na tom trgu, jednom od najljepših i najprepoznatljivijih u Zagrebu.
Predsjednik Lige Zoran Pusić kaže kako skupom žele istaknuti da je događaj otprije 76 godina općenito važan za povijest Hrvatske te da su vrijednosti u čijoj je obrani antifašizam nastao – poput slobode, ravnopravnosti i jednakosti svih, bez ‘drugih’ i ‘drugačijih’ – postojale i prije antifašizma i danas. Napominje da i danas mogu biti ugrožene.
‘Licemjerna proslava’
No, poseban su motiv aktualna nagađanja o promjeni imena trga.
“Postoje očito namjere da se trguje imenom tog trga. Tu nema nikakve rasprave o zaslugama Tita za različite pravce koji su bili značajni za hrvatsku povijest zadnjih 70 godina, kao što je cjelovitost Hrvatske, koja nikad ne bi bila bez antifašističke borbe, to je valjda svakome jasno. Borbu protiv najvećeg zla koje je zadesilo 20. stoljeće slaviti kao državni praznik, a u isti čas probati zatrti sjećanje na pojedinca koji je možda najzaslužniji da se uopće Dan antifašističke borbe obilježava kao praznik mislim da je licemjerno”, kaže Pusić.
Josip Broz Tito i maršal TitoPuhovski kaže kako po pitanju imena nema konsenzusa, pa ne vidi drugo nego da se političkom odlukom “presiječe” ovakvo dugotrajno stanje. Referendum, kao sudjelovanje svih zainteresiranih, bio bi, ističe, najmanje loša varijanta. Rezultat bi, smatra, bio tijesan, no nije siguran da je to izravno vezano za antifašizam.
“Da se radi o Trgu Josipa Broza Tita, onda bi se moglo govoriti o jednoj ozbiljnoj poziciji koja se može braniti. Kad se radi o Trgu maršala Tita, to je titula koju je imao Tito za vrijeme rata i neposredno poslije rata, kada je doista došlo do velikog broja ubojstava za koja je on odgovoran, tako da mislim da biti protiv tog imena ne znači nužno biti protiv antifašizma.”
Promjenu imena već godinama traži inicijativa Krug za trg, a gradonačelnik Zagreba Milan Bandić zagovara referendum.
No, nakon nedavnih lokalnih izbora Bandić u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, kako prenose hrvatski mediji, pokušava osigurati većinu, za koju mu trebaju zastupnici okupljeni oko Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, istomišljenika Kruga za trg, koji kao uvjet postavljaju preimenovanje trga.
Pusić smatra da to nije pitanje za referendum jer o nekim društvenim vrijednostima, kaže, ne bi trebalo odlučivati na taj način.
Beljo: ‘Antifašizam da, ali bez Tita’
“Imali smo prilike vidjeti s referendumom koji je organizirala ‘U ime obitelji’ – propagandom dovesti stvari od kojih će društvo imati velike nesreće i štete, da bude odlučeno na nekakvom referendumu. Mislim da nema smisla postavljati referendum o tom pitanju, da je to nešto što bi trebalo biti općeprihvaćena vrijednost, kao što je antifašizam”.
Koordinator Kruga za trg Ante Beljo kaže da se inicijativa danas neće aktivirati jer oni već 10 godina svakog svibnja prosvjedom iznose svoj zahtjev te da će tako biti dok se ime ne promijeni.
“Europska rezolucija odnosi se na totalitarizme 20. stoljeća. Tu se radi o fašizmu, nacizmu i komunizmu. U Hrvatskoj povodom toga, a prošlo je već 10 godina, ništa nije donešeno. Druga deklaracija Europskog parlamenta izišla je 2009. godine, a izišla je i deklaracija Hrvatskog sabora o osudi komunističkih zločina. Mi tražimo da se komunistički zločini stave u rang fašističkih i nacističkih i da hrvatska država to konačno počne poštivati, a ne samo da se izjašnjava deklarativno.”
Antifašizam, ističe Beljo, da, ali bez Josipa Broza Tita i Komunističke partije Jugoslavije, jer je, navodi, u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata postojalo više antifašističkih pokreta koji su bili protiv nacizma i fašizma, ali nisu bili ni za komunizam.
Stoga naziva neistinama tvrdnje da je komunistički antifašizam na ovim područjima bio jedini – navodi da je taj antifašizam bio različit od zapadnih te da su jugoslavenski komunisti ubijali hrvatske antifašiste.
Puhovski: ‘Nema antifašizma bez komunista’
“On je bio prije svega jugoslavenski, komunistički antifašizam, borba za diktatorski komunistički sustav, kakav je i uspostavljen poslije 1945. i dolaska jugoslavenskih komunista s maršalom Titom na vlast. Tito nije bio za hrvatsku državu, to se pokazalo u vrijeme njegove vladavine, nije bio za samostalnu Hrvatsku. On je bio za isključivo komunističku Jugoslaviju sa komunističkom diktaturom. Dakle, nema ni najmanjega razloga ni zasluge da Titov trg bude nazvan ovaj kojim se zove danas.”
Ni Beljo nije za referendum – to je, kaže, svjetonazorsko i općeljudsko pitanje koje se odnosi na ljudska prava i dostojanstvo, a ističe i kako ne treba očekivati da bi potrebnih 50 posto plus jedan birač izašlo na birališta.
Politički analitičar Žarko Puhovski smatra, naprotiv, da antifašizma bez komunista u Hrvatskoj, odnosno Jugoslaviji nije bilo.
“Nema nikakvog drugog antifašizma osim komunističkog. To je naprosto činjenica, to nije odlikovanje. Kao što bez Staljina nema pobjede nad naci-fašizmom, odnosno [Adolfom] Hitlerom. To ne znači da je zato Staljin ‘dobar dečko’, ali bez njega nema pobjede nad fašizmom i Staljin je najveći antifašist svih vremena i ujedno veliki zločinac.”
Izvor: Al Jazeera