Zagreb mora biti predvodnik, a ne grad slučaj

Tomislav Tomašević
Tomislav Tomašević: Zagreb ima odgovornost pomagati drugim sredinama (Patrik Macek / PIXSELL)

Tomislava Tomaševića iz političke platforme “Zagreb je naš!” nedavno su u medijima neslužbeno bliski suradnici zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića označili kao ključnu osobu koja bi aktualnog gradonačelnika na idućim lokalnim izborima mogla “srušiti” s njegove pozicije.

Bandić je nedavno doživio težak poraz, nakon što zagrebačka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), iako njegov Klub zastupnika u Hrvatskom saboru drži HDZ-u i njegovom predsjedniku i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću većinu na nacionalnoj razini, nije podržala njegov prijedlog Generalnog urbanističkog plana (GUP). Izmjene GUP-a čekaju se gotovo pet godina, a najsporniji je dio projekt “Zagrebački Manhattan” – poslovno-stambeni kompleks u zelenoj zoni, zbog čega su i građani tjednima prosvjedovali – te prenamjena gotovo 500.000 četvornih metara zelenih i javnih površina.

No, to nisu jedini problemi s kojima se suočava zagrebački gradonačelnik, koji se našao na meti kritika dijela HDZ-a, nakon što se njegova potpora Kolindi Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima pokazala fijaskom za kandidatkinju HDZ-a, a opterećuju ga optužnice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), prozivanja za klijentelizam, korupciju, kronični zagrebački problem otpada i drugih nepopularnih komunalnih projekata i pitanja protiv kojih se bune i dio struke, i građani.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Tomašević, između ostaloga, s magisterijem iz okoliša, društva i razvoja na Sveučilištu u Cambridgeu te dugogodišnjim aktivizmom i stručnim radom vezanim uz teme prostornog planiranja, gospodarenja otpadom, održivog prometa i upravljanja komunalnim uslugama, iskazao je spremnost da se kandidira za funkciju gradonačelnika glavnog grada Hrvatske, jedne od nautjecajnijih i najmoćnijih pozicija u Hrvatskoj te za Al Jazeeru govori o problemima Grada Zagreba kroz proteklih 30 godina i svojoj viziji reformi i razvoja grada.

  • Nedavno ste izjavili da ste spremni kandidirati se za gradonačelnika Zagreba i odmah su najbliži suradnici gradonačelnika Bandića, naravno anonimno, procijenili da je ključna stvar zaustaviti Vas, jer jedini imate šanse protiv aktualnog gradonačelnika. Jesu li opravdani njihovi strahovi?

– To što me žele zaustaviti mi je već drugi kompliment u zadnje vrijeme. Prvi kompliment je bio kad je prije mjesec dana Bandić odlučio da me se blokira uizboru potpredsjednika Skupštine iz kvote oporbe, iako me kandidirala cijela oporba, a takav Bandićev potez je svojevrsni antidemokratski presedan u hrvatskoj politici. Daleko su još izbori, tako da je rano govoriti o šansama, ali svakako sam zastupnik koji se beskompromisno bori protiv Bandićevog modela upravljanja gradom i neću stati dok ga ne maknemo s vlasti, a kao novi gradonačelnik bi se opet beskompromisno borio da očistim Zagreb od ‘bandićevštine’.

  • Koji su po Vama, najveći problemi Grada Zagreba posljednjih 20 ili čak 30 godina i kako su se u tome snašle gradske vlasti, a posebno gradonačelnici?

– Novac koji zagrebačka gradska uprava ima godišnje na raspolaganju je nešto veći od svih ostalih 127 gradova u Hrvatskoj zajedno. Unatoč tome, očito je da dobar dio tog novca curi u džepove uskog kruga privatnih poduzeća, koja su povezana s vladajućom garniturom, što je na štetu građana. Loše se upravlja gradskom administracijom, gradskim poduzećima i gradskom imovinom, a stanovnicima Zagreba ostaje loša kvaliteta komunalnih usluga, kao što je gospodarenje otpadom i javnih usluga, kao što je predškolski odgoj, to jest vrtići, nedostupno i sve skuplje stanovanje, intenzivnije prometne gužve, zagađeniji zrak, smanjenje zelenih površina i prostora za rekreaciju. Zagreb nazaduje u mnogim segmentima u odnosu na susjedne europske metropole, umjesto da s njima hvata korak.

  • Ima li nešto što biste pozitivno izdvojili u radu gradskih vlasti, jesu li ostvareni kakvi kapitalni projekti koji bi riješili neke od ključnih problema funkcioniranja grada na korist i kvalitetniji život i funkcioniranje građana?

– Mislim da je pozitivno što Zagreb u odnosu na druge hrvatske gradove više izdvaja za socijalnu politiku i različite društveno ugrožene skupine, no smatram da i u tom segmentu može bolje i više. Neke inicijative našeg Kluba lijevog bloka, u kojem su, uz “Zagreb je naš!”, i Nova ljevica, Radnička fronta te Za grad, nisu naišle na razumijevanje Bandića, a bile su usmjerene primjerice na poboljšanje statusa blokiranih građana u Zagrebu ili radnika koji imaju potraživanja za neisplaćene plaće prema tvrtkama u stečaju.

  • Posljednjih godina građani su sve više ustajali protiv nekih odluka gradskih vlasti u vezi raznih projekata razvoja, uređenja, financiranja i slično. Čini se da je mnogim Zagrepčanima dosta odlučivanja bez njihove suglasnosti. Kako građane na kvalitetan način uključiti u odlučivanje o razvoju Grada?

– Prvo i osnovno ih namjeravam uključiti na razini mjesne samouprave, to jest u njihovim kvartovima. Postojeći sustav 17 vijeća gradskih četvrti i 218 vijeća mjesnih odbora nema smisla ako ti izabrani vijećnici nemaju moć da doista donose odluke o svojim kvartovima i zato im prvo tu moć treba spustiti s razine gradonačelnika i Gradske skupštine. Zatim na toj razini namjeravam omogućiti građanima da suodlučuju o dijelu proračuna u svojim kvartovima, to jest o prioritetnim komunalnim projektima, na koji će se novac trošiti u njihovim kvartovima. Želim više uključiti građane u direktno donošenje odluka kroz referendume na gradskoj razini o strateški bitnim temama i projektima te kroz mjesne zborove građana na razini gradskih četvrti i mjesnim odborima o bitnim kvartovskim temama i projektima.

  • Pitanje GUP-a i njegovo neusvajanje postalo je praktički nacionalno političko pitanje na kojem se, kako se doživljava, prelamaju mnogobrojni interesi i u javnosti je dočekano kao veliki poraz Bandića… I sami ste rekli da Bandićeva moć dramatično slabi. Što očekujete idućih mjeseci u vezi GUP-a i kako očekujete da će se postaviti HDZ, s obzirom na to da klub zastupnika Bandićeve stranke osigurava premijeru Plenkoviću većinu u Saboru?

– Da nije bilo 31.000 primjedbi građana u gluho doba ljeta, da nije bilo našeg proceduralnog zavlačenja u Skupštini i rasvjetljavanju memoranduma o razumijevanju s tvrtkom Eagle Hills, da nije bilo 20.000 građana koje su udruge i inicijative izvukle na prosvjed, ne bi Plenković niti bio u situaciji da mora birati između lojalnosti Bandiću i štete na unutarstranačkim izborima, a potencijalno i na parlamentarnim izborima. Nakon što je HDZ okrenuo Bandiću leđa, svi su uvidjeli da Bandić ne može ugroziti Plenkovićevu većinu u Saboru, već je došlo do manje Bandićeve odmazde prema HDZ-ovim kadrovima u gradskoj upravi i poduzećima. Sad je Bandić na potezu, pa ćemo vidjeti da li će dalje inzistirati na lošem GUP-u i ‘gurati’ to HDZ-u na glasanje pred parlamentarne izbore, ili će ‘podviti rep’ i ići na neki kompromisni GUP.

  • Kroz 30 godina Zagreb je često u nekim sredinama izazivao, sve do dan-danas, animozitet ili barem neraspoloženje dijela javnosti zbog niza razloga, od gospodarskih sve do općedruštvenih… Jesu li gradske vlasti u posljednjih 20 godina učinile što da se to promijeni, odnosno kako Zagreb kulturološki i u svakom drugom smislu približiti drugim sredinama u Hrvatskoj i kako da Zagreb na kvalitetan i razvojni način pristupi i pomogne drugim sredinama?

– Iako mi je bitan Zagreb, ne mogu ga gledati kao izoliran otok od ostatka zemlje, tako da je za uspješan razvoj Zagreba ključan i uspješan razvoj cijele zemlje. Smatram da je Hrvatska previše centralizirana i da je previše resursa koncentrirano u Zagrebu, što se vidi i iz spomenute usporedbe lokalnih proračuna, a to nije dobro niti za održivi razvoj Zagreba, niti je pravedno prema ostalim stanovnicima Hrvatske, koji ne smiju biti građani drugog reda. Zagreb ima stoga odgovornost da, zbog sve većih regionalnih nejednakosti, pomaže drugim lokalnim sredinama, ali ne na sitno-politički Bandićev način, gdje se pomaže onim sredinama čiji su čelnici spremni na političke protuusluge.

Zagreb, kao najveći grad, ima odgovornost da predvodi nužne promjene vezano uz, primjerice, povećani postotak recikliranja i kompostiranja otpada, jer ako to Zagreb ne uspije, neće ni cijela Hrvatska, a svi građani će plaćati penale Europskoj komisiji. Zagreb, zbog svoje odgovornosti, mora biti predvodnik Hrvatske u svim društveno progresivnim, socijalno pravednim, demokratski inovativnim i ekološki održivim politikama, a ne da postaje grad slučaj, koji vuče ostatak zemlje prema dolje.

  • S druge strane, Zagreb, barem je dojam takav, lako u sebe, bez obzira tko bio na vlasti, prima i u svoj identitet uklapa različitosti u smislu multikulturalnog, multinacionalnog i multi grada u svakom smislu uopće. Je li taj dojam točan i kako različitosti raznih utjecaja ‘upregnuti’ još jače u smjeru razvoja Grada Zagreba i čitave zemlje te u cilju smanjenja raznih animoziteta od političkih, do lokalnih i nacionalnih – na području cijele Hrvatske?

– Zagreb je doista ostao multi-grad u svakom smislu i smatram da je to njegova najveća prednost. Gradovi su, prije svega, mjesto susreta različitih, pa najveći hrvatski grad treba biti i najveće mjesto dijaloga, rasprave, suradnje, pa i tenzija između različitih. Upravo u takvoj interakciji dolazi do najvećih društvenih, kulturnih, gospodarskih i tehnoloških inovacija, zbog kojih Zagreb može samo napredovati i od čega će većina ljudi u ovom gradu živjeti bolje. Kao gradonačelnik Zagreba, želim upravo upregnuti svu tu energiju kako bi uz pomoć novih ljudi i novih ideja zajedno uveli Zagreb u 21. stoljeće, jer tamo nikako da tamo odemo već 20 godina. A to je jedino moguće ostvariti kroz suradnju, solidarnost i ravnopravno partnerstvo s drugim lokalnim zajednicama u Hrvatskoj, jer, u konačnici, Zagreb ne može ostvariti svoje pune potencijale bez cijele Hrvatske i obrnuto.

Izvor: Al Jazeera