Oglasi

Zagađenje rijeka u BiH: Mi smo prljali, na nama je da čistimo

Projekt 'Za čistu rijeka Bosnu' može biti pokretač za akcije čišćenja i drugih bosanskohercegovačkih rijeka.
Cilj projekta je rijeku Bosnu, koja je jedna od najzagađenijih, učiniti čistom što je moguće višeFacebook

Upitani da imenujemo najzagađenije bh. rijeke, vrlo vjerovatno bismo lakše došli do odgovora nego na pitanje kada smo svojim angažmanom na bilo koji način doprinijeli smanjenju njihovog zagađenja.

Motivisani vjerom u dobro pojedinci su odlučili pesimizam i indolentnost zamijeniti predanim aktivizmom.

Najzagađenije rijeke u Bosni i Hercegovini su, navode ekolozi, Bosna i Spreča. Ne zaostaju ni Miljacka, Željeznica, ali ni mnoge druge. Dovoljno je samo da, vozeći se lokalnim ili magistralnim putem, pogledate u naše rijeke i vidite mnoštvo otpada koji tu završi zahvaljujući pojedincima.

Posebna priča su zagađenja od velikih industrija koje uništavaju rijeke i život u njima.

„U zavisnosti od područja kroz koje protječu, rijeke u BiH mogu biti izrazito zagađene, a za primjer možemo navesti rijeku Spreču, pritoku Bosne koja, prema dosadašnjim istraživanjima, je najzagađenija rijeka u BiH. Druga područja koja nisu opterećena industrijom imaju manje zagađene vodotoke ili je zagađenje takvo da ne ugrožava u značajno mjeri vodeni ekosistem“, kaže Abdel Đozić, profesor na Tehnološkom fakultetu u Tuzli.

'Ljudi žele promjenu'

Kada govorimo o ekološkoj osvještenosti ona još uvijek kod većine stanovništva nije dovoljno razvijena u onom domenu u kojem treba biti.

Volonter: Možemo svi biti promjena

Volonter Edin Buro iz Zenice, također je dio projekta. Redovno učestvuje u čišćenju rijeke Bosne u svojoj mjesnoj zajednici, a i šire. Ističe da se trudi da oživi svijest kod ljudi koliko god je to moguće o važnosti čiste okoline.

„Građani mogu mnogo doprinijeti u čišćenju naših rijeka i  okoline. Motivisala me je sama pomisao da možemo svi biti promjena, prije svega u našoj sredini, samo ako to želimo i ako želimo odvojiti vrijeme za naše bolje sutra, jer mi smo ti koji sve i pokrećemo. Iz mog iskustva mogu da kažem da svaki volonterski angažman u kojem sam učestvovao je inspirisao moje prijatelje da se i oni uključe. Najčešće su to mladi, koji žele promjenu, žele čistu sredinu za naše bolje sutra“, optimistično govori Buro.

„Dva su osnovna faktora koji utiču na zagađenje rijeka, emisije iz industrijskih postrojenja i ispuštanje komunalnih otpadnih voda iz naseljenih mjesta koja se nalaze u slivnom području posmatranog vodotoka. Prema izvoru zagađenja razlikujemo i vrstu prisutne zagađujuće tvari u rijekama, nije isto zagađenje rijeke Bosne u Sarajevu ili neposredno ispod industrijske zone u Zenici. Osim zagađenja samog vodotoka potrebno je naglasiti da dolazi i do zagađenja sedimenta što predstavlja dodatni problem po ekosistem, jer se zagađenje u sedimentu zadržava znatno duže nego u samom vodnom tijelu“, ističe Đozić.

Prije dvije godine započeo je projekat „Čista rijeka Bosna“ u čiju realizaciju je uključeno 14 općina u BiH, Institut za zdravlje, entitetske civilne zaštite, te mnoga ekološka i ribolovna udruženja. Cilj je rijeku Bosnu, koja je jedna od najzagađenijih, učiniti čistom što je moguće više.

Svjesni važnosti društvenih mreža u životu današnjeg čovjeka priča dobija dodatni zamah formiranjem grupe na Facebooku „Čista rijeka Bosna – Budi promjena“ koja, manje mjesec od formiranja, ima više od 12.000 članova.

„Ljudi su umorni od depresivnih tema, žele promjenu. Apsolutnog sam ubjeđenja da su naši ljudi dobri i da žele da promovišu dobro. Moramo ostaviti nešto generacijama iza sebe. Najviše me na akciju potakla saobraćajnica koja prati rijeku Bosnu“, kaže Safet Kubat iz Instituta za zdravlja iz Zenice, aktivni sudionik ovog projekta i pokretač grupe na Facebooku.

'Svaka inicijativa treba postati praksa'

Kubat ističe da se uradilo mnogo samo od vremena pokretanja grupe - preko 550 objava, fotografija akcija čišćenja, inicijativa, 70 akcija čišćenja rijeka, 15 prijava nelegalnih deponija organima, više od stotinu prijavljenih volontera.

„Dobili smo dvadeset inicijativa građana za buduće akcije, formirali smo ekspertni tim kojeg čine pravnici, ekolozi, biolozi, nevladin sektor. Razvili smo i mobilnu aplikaciju gdje svaki građanin može prijaviti nelegalnu deponiju. Pored ove grupe, u projekat čiste rijeke Bosne je uključeno 130 različitih pravnih lica“, dodaje Kubat.

Cilj organizatora, između ostalog, jeste i omasovljavanje grupe i onih koji će raditi na čišćenju rijeke. Zamislite, kaže Kubat, da samo ovih 12.000 ljudi pazi gdje će bacati otpad, da ih ne bacaju u rijeke, po putu, nego za to predviđena mjesta. Zar i to nije hvale vrijedno, pita se Kubat.

Svaka inicijativa koja doprinosi čišćenju rijeka od dijela prisutnog zagađenja je za svaku pohvalu i to je nešto što treba postati praksa u budućem periodu.

Jedna inicijativa i jedna akcija na čišćenju nije dovoljna, potreban je masovan pristup, kažu volonteriFacebook

„Što masovniji pristup bilo kojem aspektu poboljšanja naše okoline mora dati zadovoljavajuće rezultate. Ovakve akcije i inicijative imaju višestruke koristi za društvo u cjelini i svakako da će značajno doprinijeti poboljšanju kvalitete vode rijeke Bosne. Međutim, često se dešava da početni entuzijazam naglo oslabi tako da obale koje su bile očišćene i uređene za vrlo kratak period ponovo se vrate u stanje koje nije prihvatljivo sa ekološkog stanovišta, govori Đozić.

'Volonterizam može uticati na ljude'

„Građani bi trebali usvojiti činjenicu da sve ono što odložimo u vodotok, a što mu prirodno ne pripada i što mu nanosi štetu je u suštini odlaganje takvog materijala u vlastito dvorište, jer upravo će tako isto postupiti i neko uzvodno od vas. Dešava se da vodotok cijelom svom dužinom bude praktično zatrpan otpadom. Građani će najbolje doprinijeti čišćenju rijeka na način da otpad koji generiraju odlažu u kontejnere, a ne pored ili direktno u vodotok“, Đozićev je stav.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Pedesetjednogodišnji Selvedin Plasto, volonter i član ribolovnog udruženja iz Kaknja aktivno je uključen u ovaj projekat. Iako je do sada često učestvovao u akcijama čišćenja rijeke Bosne ističe kako je ovaj projekat nešto što ga istinski ohrabruje.

„Djelujem u akcionom timu Kakanj koji je dio velikog projekta 'Za čistu rijeku Bosnu'. Sve više ljudi vidi da se radi i to pozitivno djeluje na sve veći broj građana. Želimo da vratimo našim rijekama barem donekle njihovu prirodnu ljepotu narušenu od strane čovjeka. Moje iskustvo mi govori da volonterski angažman može dosta pozitivno uticati na druge ljude, a što se pokazalo na primjeru našeg angažmana u posljednjih nekoliko mjeseci u ovoj grupi. Sve nas je više“, ističe Plasto.

Pitanje koje se nameće jeste može li ovaj projekat biti urnek za akcije čišćenja i drugih bosanskohercegovačkih rijeka?

„Svakako da može. Već smo imali prijedloga da ovu priču proširimo na cijelu BiH. Ali, prvo moramo i praktično ovo da realizujemo, da pokažemo svojim primjerom. Jer, tek smo počeli“, govori Kubat.

Postrojenja za prečišćavanje voda

Đozić ističe da je potreban kontinuiran rad na razvijanju ekološke svijesti koja mora početi od osnovne škole, zatim preko udruženja na nivou lokalnih zajednica koje moraju biti podržane od nadležnih institucija i to je nešto što treba raditi u kontinuitetu.

„Slijedeće je instaliranje postrojenja za prečišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda gdje takođe treba ponuditi olakšice privrednim subjektima. Mi trenutno imamo dosta složen sistem povrata sredstava od različitih naknada koja se uplaćuju na federalnom nivou, često se desi da sredine koje najviše uplaćuju imaju najmanji povrat takvih sredstava u svoje lokalne zajednice. Pristup dugoročnom rješavanju nagomilanih ekoloških problema mora biti takav da rješavanjem jednog ne nastaje drugi“, kaže Đozić.

Organizatori projekta su ubijeđeni da je definitivno najveći kapacitet cijele ove priče čovjek.

„Svugdje u svijetu najveća snaga je u čovjeku, ne u tehnologiji, niti bilo čime drugom. Mi smo uprljali planetu, naše rijeke, na nama je i da je očistimo. Upravo zato je naš slogan 'Budi promjena kakvu želiš vidjeti u drugim ljudima'. Snaga je u samoorganizovanju, u omasovljavanju, jer svako od nas mora nešto dati i doprinijeti okolini“, ističe na kraju Kubat.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.