Oglasi

Zagađenje odnosi hiljade života na Balkanu svake godine

Srbija, BiH i Hrvatska u rangu Čada, CAR-a, Sjeverne Koreje, Nigera, Madagaskara, Južnog Sudana...
Poražavajuća za Srbiju je činjenica kako je na devetom mjestu planetarne liste kada je riječ o stopi smrtnosti od zagađenostiReuters

Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska nalaze se među deset evropskih država sa najvećom stopom smrtnih slučajeva zbog zagađenosti, pokazuju podaci Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IMHE) koji je nezavisni globalni istraživački centar pri američkom Univerzitetu Washington.

Ono što je poražavajuće za Srbiju je činjenica kako je, prema podacima sakupljenim tokom 2017. godine i koji su obrađivani od tada, na devetom mjestu planetarne liste kada je riječ o stopi smrtnosti od zagađenosti (175.43).

Gora situacija je u Čadu, Centralnoafričkoj Republici, Sjevernoj Koreji, Nigeru, Madagaskaru, Papui Novoj Gvineji, Južnom Sudanu, te u Somaliji.

Pregled regije

Tako je utvrđeno kako je u Srbiji, tokom posmatranog perioda od 123.685 slučajeva preuranjene smrti za skoro 10 posto, odnosno za 12.317 njih direktno kriva zagađenost. Najveći dio njih je umro od posljedica zagađenja zraka (9.902), potom zagađenja olovom (1.366), zagađenja na radnom mjestu (1.012), te 37 od zagađene vode.

Gledajući narednu državu Balkana na crnoj rang IMHE-a, kada je riječ o stopi smrtnosti od zagađenja, to je BiH na 29. mjestu sa stopom od 124,87. Kako navodi američki institut, u ovoj državi je 2017. povezano 4.379 smrtnih slučajeva sa zagađenjem, od čega 3.372 uslijed zagađenja zraka.

Hrvatska je na 43. poziciji, sa stopom od 108,21 i sa 4.463 smrtna slučaja od zagađenja. I u ovoj državi je dominantni faktor zagađenje zraka (3.089). Sjeverna Makedonija je 59. država svijeta po stopi smrtnosti zbog zagađenja u kojoj je bilo 2.005 smrtnih slučajeva od zagađenja (1.663 slučaja uslijed zagađenja zraka).

Crna Gora je na 74. mjestu (stopa smrtnosti 89.32, broj preminulih 556), a Slovenija je na 116. mjestu (stopa 67,60, 1.397 slučajeva).

Kada se pogleda tabela od posljednjeg mjesta, najbolja situacija je u Kataru (od 189 rangiranih država) gdje je od zagađenja preminulo 397 osoba i stopa smrtnosti zbog ovog faktora je 15.05, a u Top 10 su još: Brunej, Maldivi, Kuvajt, Oman, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jordan, Bahrein, Palestina i Singapur.

Teški metali, pesticidi…

Da je Srbija lider neslavne liste kada je riječ o evropskom kontinentu kada je riječ o zagađenosti, potvrdila nam je i Rachel Kupka, vršiteljica dužnosti izvršne direktorice Globalne alijanse o zdravlju i zagađenju (GAHP).

„Tačno je, zagađenje zraka je odgovorno za veliku većinu smrtnih slučajeva u Srbiji, a potom slijede trovanje olovom i zagađenost na radnom mjestu“, kaže Kupka za Al Jazeeru.

„Treba istaći kako uvijek postoji mogućnost, kako za Srbiju tako i za cijelu regiju Balkana, da sama zagađenost ne potiče baš iz tih država, već zbog prekograničnog protoka zraka – na primjer, zbog prisutnih paljevina na njivama u okolnim državama ili drugih kretanja.“

I ona se dotakla činjenice kako je zagađenost zraka jako prisutna, kao uzrok smrti, u BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

„Najviše ljudi, kada se gleda zagađenost zraka, umire u BiH, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, a potom od olova i problema na radnim mjestima. Slično je i sa Hrvatskom, samo što u ovoj državi ima više smrti povezanih sa zagađenom radnom okolinom nego od zagađenosti olovom“, navodi Kupka i dodaje:

„Problem je ograničenosti pristupa podacima. Na primjer, smrt od trovanja olovom se pripisuju samo olovom u gorivu, ali ne i drugim oblicima izlaganja olovu kao što su baterije, boje, cijevi ili začini. Dodatni problem predstavlja manjak podataka iz vaše regije o drugim oblicima zagađenja poput teških metala ili pesticida.“

Problemi sa statistikom

Na naš upit da li imaju kontakte sa balkanskim nevladinim organizacijama, iz GAHP navode kako to nije slučaj, premda bi voljeli da se oni uspostave.

„No, povezani smo sa Alijansom za zdravlje i okoliš HEAL koja ima na hiljade članica širom Evrope. Sarađujemo na pomaganju država sa niskim i srednjim prihodima da među svoje prioritete uvrste pitanja zagađenosti i pitanje posljedica zagađenosti“, rekla je sagovornica.

Zagađenost je širom svijeta najveći problem zbog prerane smrti i teških bolesti, te kako je sigurno veći broj preminulih od zvanične statistike.

Kako ukazuje savjetnik GAHP-a i profesor na New York University Jack Caravanos, teško je pratiti smrtne slučajeve od zagađenja jer ima mnogo vrsta zagađenosti i posljedica.

„Na primjer, osoba koja umire od neke bolesti možda neće biti uvrštena u statistiku, njena smrt neće biti povezana sa zagađenjim iako je možda zagađenje najveći faktor smrti“, istakao je on.

Kupka objašnjava kako je zagađenost zraka najopasnije i odnosi najviše žrtava, te izaziva brojne respiratorne bolesti, astmu i kardiovaskularne bolesti.

„Više od dvije trećine negativnih utjecaja zagađenja na zdravlje se doživljava kao nezarazne bolesti. Tako je zagađenost kriva za 21 posto preminulih od kardiovaskularnih bolesti, 26 posto smrti zbog oboljenja srca, 23 posto od moždanog udara, 51 posto od hroničnih opstruktivnih plućnih bolesti, te 43 posto od tumora pluća.“

Poštivati evropske standarde

Sagovornica GAHP-a se nada kako su građani Balkana bolje informirani nego proteklih godina.

„Građanska svijest, ipak, varira od mjesta do mjesta i mi želimo podizati svijest generalno o zagađenju i njegovim posljedicama, te kako rješenje nije samo spasiti živote već unaprijediti kvalitetu života i povećati benefite za ekonomiju“, kaže Kupka.

„Od svih vrsta zagađenja, zagađenost zraka je često najviše vidljiva i očito vrsta zagađenosti koja se najbolje osjeti – ljudi to vide, naročito u gradovima ili ako letite sa urbanih aerodroma. Naravno, siromašni, koji žive u urbanim susjedstvima, su najteže pogođeni. Zagađenost zraka se povezuje sa mnogim bolestima, može dovesti do promjena ponašanja djece, te utjecati na fetus kod trudnica i dovesti do pobačaja.“

Pošto smo već govorili kako zagađenost ne poznaje granice, upitali smo sagovornicu da li evropske države sa višim standardom mogu „primorati“ balkanske države da se bolje bore sa problemom zagađenosti.

„Hrvatska, kao članica Evropske unije, mora ispuniti standarde EU-a kada je riječ o standardima odašiljanja štetnih tvari u zrak i vodu, te daleko bolje se posvetiti upravljanju otpadnih voda (kanalizacijom), otrovnim i drugim otpadom, te poštivati zakone EU. Samim tim, i ostale države Balkana to moraju raditi ako žele postati dio Evropske unije“, odgovara Kupka.

Ovo pitanje je komentirao i predsjednik Odbora direktora Richard Fuller.

„Kako bi se izborili sa problemom zagađenja, moramo ga imenovati najvišim prioritetom jer je to problem koji pogađa nas sve, integrirati ga u planiranje zdravstva, te povećati finansiranje kako bi se dodatno istraživala rješenja zagađenosti. Sprečavanje zagađenosti je možda skupo, ali će sigurno unaprijediti zdravlje stanovnika, umanjiti klimatske promjene, te sigurno ojačati ekonomiju“, ističe on.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.