Oglasi

Zagađeni zrak u BiH ubije 3.500 ljudi svake godine

Prema podacima Svjetske zdravstvene situacije, na svjetskom planu od BiH samo je gora situacija u Sjevernoj Koreji.
Matković Puljić: Najnoviji izvještaj globalnog tereta bolesti pokazuje da je zagađenje zraka jedan od deset glavnih globalnih faktora rizika po zdravljeHEAL

Svake godine u Bosni i Hercegovini, zbog zagađenja zraka, umre skoro 3.500 osoba, dok na nivou Evropske regije ta brojka iznosi 400.000, kaže za Al Jazeeru Vlatka Matković Puljić, savjetnica za zdravlje i energiju za Balkan iz Alijanse za zdravlje i životnu sredinu HEAL.

Dok se svjetske ekonomije fokusiraju na obnovljive izvore energije, Vlade Balkana nastavljaju svoj put u nepovrat razmatrajući investicije u termoelektrane na uglja, kao što je nedavna objava kako će Kinezi graditi ovakav objekat kod bh. grada Tuzle, navodi ona.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH je na drugom mjestu sa stopom smrtnosti zbog zagađenosti zraka, a jedino Sjeverna Koreja ima veću stopu smtrnosti u svijetu.

„Zagađenje zraka nije samo smog koji vidimo. On je najvažniji okolišni faktor rizika po zdravlje u Evropi i širom svijeta. Najnoviji izvještaj globalnog tereta bolesti (Global Burden of Disease) pokazuje da je zagađenje zraka jedan od deset glavnih globalnih faktora rizika po zdravlje“, govori Matković Puljić za naš portal.

Dodaje kako se smatra da širom svijeta godišnje približno sedam miliona ljudi umire ranije zbog zagađenja, te kako je zagađeni zrak u Evropskoj uniji (EU) uzrok smrti 400.000 ljudi na godišnjem nivou.

“Zrak u urbanim sredinama u balkanskoj regiji je prekomjerno zagađen i nezdrav. Gotovo svi veći gradovi se suočavaju sa kvalitetom zraka koja je nezdrava za ljude. Većinom se radi o prekomjernim koncentracijama PM čestica i azot oksida, dakle, sagorijevanje fosilnih goriva: bilo dizel, ugalj, ili sagorijevanje drveta“, objašnjava naša sagovornica.

Matković Puljić, na pitanje kakvo je stanje u regiji i koja je država Zapadnog Balkana najzagađenija, kaže kako „nažalost, niti jedna zemlja Balkana nema kvalitetu zraka koja je zadovoljavajuća za zdravlje, da možemo reći da živimo u zdravoj sredini“.

Utjecaj na ekonomiju

No, ističe kako je kritična situacija u Makedoniji i BiH koje su daleko iznad podataka vodilja Svjetske zdravstvene organizacije.

Ona navodi kako je, ako se u obzir uzme stopa mortaliteta po 100.000 stanovnika u zemljama Evropske regije, BiH ispred svih po zagađenosti.

“BiH [na svijetu] ima drugu najveću stopu smrtnosti zbog zagađena zraka, nakon Sjeverne Koreje“, dodaje ona.

Naša sagovornica ističe još jedan aspekt - osim zdravlja, zagađenost zraka veoma negativno utječe i na ekonomsku sliku države.

„Zagađenje zraka u Bosni ‘pojede’ 21,5 posto bruto društvenog proizvoda kroz smanjenu produktivnost ljudi i troškove za liječenje bolesti uzrokovane zagađenim zrakom. Kome to u BiH ne zvuči alarmantno? Građani koji protestuju po gradovima Balkana čine to s razlogom, ne zbog podataka, već jer se svakodnevno guše u smogu.”

Još jedan problem predstavlja to, kako navodi Matković Puljić, što u nekim državama nema dovoljno kvalitetno uspostavljenog sistema mjerenja zagađenosti ili dostupnih podataka.

„A uz to, svaka zemlja ima svoje granične vrijednosti koje često nisu u skladu sa zakonima Evropske unije. Ali, kao što i sami znate, zrak ne poznaje granice, zagađenje neće stati na granici. U zemljama na Balkanu, čak i EU članicama kao Bugarska i Rumunjska, kvaliteta zraka je loša. Bugarska je čak završila na sudu od strane EU-a zbog učestalih prekoračenja graničnih vrijednosti i neaktivnosti da se problem riješi“, ističe.

Bugarski primjer, dodaje ona, je jasan signal svima na Balkanu da „prije nego ikako pomisle na ulazak u EU, prvo će morati riješiti problem zagađenja zraka kod 'kuće'“.

Dizelaši, industrija...

Radi li regija Zapadnog Balkana bilo šta kada je riječ o poboljšanju kvalitete zraka?

„Akcije postoje. Mislim da se mnogo gradova, organizacija i pojedinaca aktivno počinje uključivati. Od toga da gradovi rade na svojim akcijskim planovima za poboljšanje kvalitete zraka, pojedinaca koji samostalno mjere kvalitet zraka…“, odgovara Matković Puljić.

Najveći problem, kada je riječ o zagađenosti zraka, predstavlja sagorijevanje fosilnih goriva u transportu, u industriji, te u domaćinstvima.

Naredna ilustracija prikazuje koliko štetnih čestica i plinova ispuštaju vozila sa različitim EURO standardima. Prema podacima državnih i entitetskih agencija za statistiku, u BiH je više od 60 posto vozila je kategorije EURO 1, EURO 2, EURO 3, te „konvencionalno vozilo“.

Ovakvo stanje zagađenosti zraka na Zapadnom Balkanu veoma je poznato i Evropskoj uniji.

„Evropska unija traži da zemlje prilagode svoju legislativu sa EU legislativom. Kroz međunarodne ugovore zemlje Balkana moraju početi smanjivati svoje štetne emisije. Na primjer, kroz Ugovor o Energetskoj Zajednici već ove godine većina termoelekrtana bi trebala drastično smanjiti svoje emisije. Na primjer, TE Ugljevik bi trebao smanjiti u 2018. emisije SO2 sa sadašnjih 150.000 tona godisnje na 10.000 tona godisnje. To je najdrastičnije smanjenje koje bi trebali vidjeti u ovoj godini, no ne vidimo da se filteri ugrađuju“, ističe naša sagovornica.

Od iritacija do smrti

Izloženost zagađenom zraku povezana je sa velikim brojem akutnih i hroničnih zdravstvenih stanja, od iritacija, pa sve do smrti, ističe Matković Puljić.

„Dok je uticaj na respiratorne i kardiovaskularne bolesti dobro dokumentovan, nova nauka pokazuje da se zagađenje zraka javlja i kao faktor rizika za zdravlje djece, pa čak i za pojavu dijabetesa. Posebno su pogođene osjetljive i ranjive grupe, kao što su trudnice, djeca, starije osobe i osobe koje već stradaju od respiratornih i drugih ozbiljnih bolesti ili osobe iz grupa sa niskim primanjima“, govori naša sagovornica.

„Mješavina polutanata koje udišemo može imati uticaja na respiratorna oboljenja, ali također i na stanice u našem tijelu tako da čine oksidativni stres i inflamaciju. To smanjuje sposobnost organizma da se obrani od drugih infekcija ili da samostalno regulira određena stanja: npr. fleksibilnost krvožilnog sustava uslijed čega može doći do, na primjer, infarkta.“

Aktuelna je zimska sezona i mnoga domaćinstva, a i veći potrošači koriste drvo, ugalj ili fosilna goriva za grijanje. Kao što je ranije kazala Matković Puljić, ove kategorije se nalaze među onima koje najviše doprinose zagađuju zraka.

Subvencije za zdravije grijanje

Brojne države, poput Njemačke, Austrije, Francuske… subvencioniraju ovakve potrošače da pređu na ekološki prihvatljivije sisteme grijanja, kao što je grijanje na plin ili pelet.

U regiji takvih projekata subvencija još uvijek nema, ali ima projekata izgradnje novih zagađivača.

„Zemlje Balkana moraju shvatiti da imaju rješenja koja bi poboljšala kvalitetu zraka su mnogobrojna. No, čini se kako je izazov stvoriti političku volju da ih se primjeni radi boljeg javnog zdravlja. Samo prelaskom na obnovljive izvore energije i ukidanje upotrebe uglja u termoelektranama u BiH, godišnje bi se sačuvala 2.564 života“, rekla je naša sugovornica.

„Dok se svjetske ekonomije fokusiraju na obnovljive izvore energije, Vlade Balkana nastavlja svoj put u nepovrat razmatrajući investicije u termoelektrane na uglja“, dodaje ona i ističe posljednje navode kako će Kinezi investirati u izgradnju nove termoelektrane kod Tuzle.

Kako iz HEAL-a navode u komentaru o izgradnji ove TE, vrijeme je da bh. vlasti kao prioritet stave zdravlje svojih građana.

„Prema dogovoru koji su potpisali BiH i kineska banka Exim Bank, pozajmicu od 613 miliona eura vratit će stanovnici Bosne i Hercegovine u narednih 20 godina. Međutim, građani neće samo isplatiti zajam, nova termoelektrana će imati štetne posljedice za lokalno stanovništvo“, navodi ova organizacija.

„Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe svoju zabrinutost za BiH kao jednu od četiri države sa najzagađenijim zrakom na svijetu i sa najvećim broj smrtnih slučajeva zbog utjecaja zagađenog zraka na zdravlje.“

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.