Zabrinutost regije zbog pomoći iz Venecuele

Mnoge države u Latinskoj Americi zavisile su od velikodušne ekonomske pomoći umrlog predsjednika Venecuele Huga Chaveza, finansirane naftnim rezervama njegove države. No, kako je Chavez preminuo, postoji zabrinutost da će pomoć prestati.

Kako javlja novinarka Al Jazeere Teresa Bo, gotovo svaka država u Latinskoj Americi okoristila se od Chavezove darežljivosti, bilo u obliku direktne pomoći ili preferencijalnih trgovinskih ugovora.

Neki su više ovisni o drugima, pa se tako Kuba oslanja na Venezuelu za dvije trećine svoje nafte i prima približno pet milijardi dolara godišnje u gotovini za slanje svojih ljekara i sportskih trenera u Venecuelu.

Penzionirani ljekar Pablo Pastor, koji svoj automobil koristi kao taksi kako bi u Havani spojio kraj s krajem, veoma je zabrinut.

„Zavisimo od Venecuele za isporuku nafte i ako iz bilo kojeg razloga dođe do problema s tom državom i prestanemo primati našu kvotu, ne znam šta će se dogoditi s nama“, kazao je.

Chavezova smrt izaziva nesigurnost kod vlada širom regije, čiji godišnji budžeti uzimaju u obzir pomoć iz Venecuele.

„Hugo Chavez je uvijek insistirao da ekonomske veze s Kubom i drugim savezničkim državama imaju i finansijskog smisla, osim revolucionarne solidarnosti. Ali, kritičari kažu da je on ustvari kupovao lojalnost kako bi se suprotstavio američkom utjecaju u regiji“, javila je Bo iz Karakasa.

Posljednja počast

Također, tvrde da ova država ima previše prijekih potreba da bi toliko davala drugima.

„Mi nismo u poziciji žrtvovati sedam milijardi dolara, što je više nego kombinirana pomoć Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država za Latinsku Ameriku“, ističe ekonomista Jose Guerra.

Kako Chaveza nema, politička budućnost Venecuele je neizvjesna, baš kao i milijarde dolara pomoći od koje su mnogi u ovom dijelu svijeta postali ovisni.

Tijelo preminulog Chaveza izloženo je u srijedu navečer u vojnoj akademiji u Karakasu, gdje će ostati do petka kada će u glavnom gradu Venecuele biti održan njegov sprovod.

Venecula se i u četvrtak opraštala od preminulog lidera. Na ulicama Karakasa bile su duge povorke ljudi koji su željeli odati posljednju počast predsjedniku.

U srijedu su uz Chavezov lijes bili članovi njegove najuže porodice, brojni lideri iz regije, ali i mnogi državljani Venecuele, koji su ga doživljavali kao dio svoje porodice. Za njih je njegov odlazak nemjerljiv gubitak.

Teški infarkt

Chavez je vodio Venecuelu 14 godina koja je za to vrijeme doživjela korjenite promjene.

U oktobru prošle godine osvojio je novi, šestogodišnji mandat, ali su nacionalizacija, stroga kontrola valute te sukobi s medijima, u Venecueli potakli stvaranje jake opozicije.

Nakon dvogodišnje borbe s rakom, Chavez je umro u utorak u 58. godini života, a kako je izjavio jedan od njegovih tjelohranitelja i komandant predsjedničke garde, lider Venecuele je umro od teškog infarkta.

„Nije mogao govoriti, ali je pomjeranjem usana rekao: ‘Ne želim umrijeti. Molim te, ne daj da umrem.’ Zato što je volio svoju zemlju. On se žrtvovao za svoju zemlju“, rekao je general Jose Ornella za AP.

General je ispričao da je posljednje dvije godine proveo s Chavezom, koji se borio s rakom u predjelu abdomena, te da je bio uz njega u posljednjim trenucima života.

Vlada je proglasila sedmodnevnu žalost i još nije poznato gdje će Chavez biti pokopan.

Prije svoje smrti naredio je izgradnju mauzoleja sa ostacima iz 19. stoljeća koji sjećaju na junaka Simona Bolivara, koji je bio njegova inspiracija. Mauzolej se nalazi u centru Karakasa i treba biti završen uskoro. Vjeruje se da bi to mjesto moglo biti vječno počivalište Huga Chaveza.

Izvor: Al Jazeera i agencije