Zabrana stranih naslova u Kini izazvala kontroverze

Zabrana se odnosi na prodaju i objavljivanje jednog broja knjiga za djecu iz pera stranih autora (EPA)

Odluka kineskih vlasti da se zabrani prodaja nekih stranih naslova u državi izazvala je široke polemike u kineskim krugovima. Lokalne izdavačke kuće kažu da su od organa za cenzuru dobile obavijest o zabrani prodaje i objavljivanja jednog broja knjiga za djecu iz pera stranih autora.  

Izdavačke kuće navode da je Odbor za cenzuru poništio posebna prava na objavljivanje pojedinim kompanijama i stranim izdavačkim kućama koje plasiraju svoje knjige na kineskom tržištu.  

Ovo pitanje podijelilo je kinesku javnost. Jedan njen dio podržava ovu odluku i traži da se uvede još veća kontrola nad kvalitetom knjiga stranih autora koje sa sobom nose zapadnjačke ideje i teme te se smatraju prijetnjom za kineske kulturne vrijednosti. Drugi dio, pak, smatra da ovakve mjere ograničavaju sposobnost kreativnog razmišljanja i smanjuju horizonte cijeloj generaciji, u skladu s onime što država diktira društvu.

Zanimljivo je da se među zabranjenim naslovima nalazi i šest knjiga stranih autora sa spiska najprodavanijih knjiga na kineskom sajtu Taobao, koji je sličan Amazonu, u vlasništvu komercijalnog giganta Alibabe.

Među zabranjenim knjigama nalaze se Harry Potter i darovi smrti britanske spisateljice J. K. Rowling, Pepa prase, James i divovska breskva Roalda Dahla, Pogodi koliko te volim irskog pisca Sama McBratneya te Winnie Pooh engleskog pisca Alana Milnea, koja je prodana u 28 miliona primjeraka širom svijeta od objavljivanja prije 20 godina. 

Subverzivne ideje

Kineski Odbor za cenzuru kratko je komentirao odluku o zabrani ovih djela na svom veb-sajtu rekavši da pojedine knjige za djecu iz pera stranih autora nose subverzivne ideje nespojive s kineskim vrijednostima.  

Yang Tai, istraživač na Institutu društvenih nauka u Pekingu, pojašnjava da je zabrana došla nakon što su kineske vlasti primile nekoliko pritužbi od stranačkih funkcionera na sadržaj pojedinih knjiga i njihov utjecaj na ponašanje djece.

Za Al Jazeeru ističe da knjiga Winnie Pooh sadrži fotografije obnaženog medvjeda, glavnog junaka ove knjige, osim toga da je lijen i ograničene inteligencije, zbog čega postoji opasnost da će mladi čitaoci usvojiti lijenost i neaktivnost kao obrazac svog ponašanja.  

Također je skrenuo pažnju na neprimjereno ponašanje likova u knjizi Pepa prase koji pokazuju sklonost ka nasilju, razuzdanosti i nepristojnom ponašanju, što se počelo odražavati i na ponašanje pojedine djece, prema njegovim riječima.

Yang naglašava da je odluka Odbora za cenzuru u skladu s vladinim usmjerenjem da se ograniči utjecaj zapadne ideologije na kinesko društvo te očuvaju načela i vrijednosti kineske kulture.

Knjige lokalnih autora

S druge strane, Gao Wei, direktor dječije biblioteke u Pekingu, kaže da zabrana pojedinih naslova nema nikakve veze s njihovim kulturnim sadržajem već da ima za cilj ograničiti uvoz knjiga stranih autora u korist lokalnih pisaca i izdavačkih kuća.

On kaže da vlada želi napraviti balans između djela lokalnih i literature inozemnih autora koja se uvozi u državu, ističući da postoji veliki jaz između kineskih i zapadnih kulturnih proizvoda u korist potonjih, dok su za postizanje balansa potrebne i decenije, smatra on.

Wei očekuje da će ova odluka nagnati roditelje koji se protive uvođenju zabrane da požure s kupovinom naslova stranih autora svojoj djeci prije strožijeg provođenja ove zabrane i prije nego što se proširi spisak zabranjenih djela.  

Prema kineskim podacima, prodaja knjiga za djecu iznosila je 23,5 posto od ukupnog broja knjiga koje su prodane na maloprodajnom tržištu u Kini 2016. godine, čija tržišna vrijednost premašuje desetine milijardi dolara.

Kina se smatra jednim od najvećih uvoznika knjiga posredstvom elektroničkih platformi, dok je prodaja stranih knjiga postala veoma popularna među mladima. Kinesko tržište ima više od 220 miliona potencijalnih čitalaca mlađih od 14 godina, dok potražnja za knjigama stranih autora u posljednjih nekoliko godina daleko nadmašuje potražnju za lokalnim naslovima.

Prodaja knjiga za djecu u Kini porasla je u posljednjih nekoliko godina na više od 40.000 objavljenih naslova u 2016. godini, uključujući i uvezene naslove. Ova dobna skupina postala je najveći ciljani segment kineskog tržišta kad je riječ o ostvarivanju prihoda.

Izvor: Al Jazeera