Oglasi

Za većinu građana Srbije još nije vrijeme za pomirenje s NATO-om

Uoči 20. godišnjice bombardovanja NATO-a, Institut za evropske poslove objavio je rezultate istraživanja javnog mnijenja.
Avioni NATO-a počeli su bombardirati Saveznu Republiku Jugoslaviju 24. marta 1999, a zračni udari su trajali narednih 78 danaEPA - Arhiva

Nešto manje od polovine građana Srbije, njih 46 posto, smatra da ni poslije 20 godina od bombardovanja još nije došlo vrijeme za pomirenje s NATO-om, pokazalo je istraživanje javnog mnijenja obavljeno za Institut za evropske poslove.

Samo trećina građana prihvatila bi izvinjenje zbog NATO bombardovanja, dok ostale dvije trećine ne bi, izjavio je direktor Instituta Naim Beširi u uvodu debate "Dvadeset godina od NATO intervencije, da li je vrijeme za pomirenje".

U debati su učestvovali zastupnik Dragan Šormaz, bivši ministar odbrane Dragan Šutanovac, sociološkinja Vesna Pešić i predsjednik Demokratske stranke Srbije Miloš Jovanović.

Saradnja Srbije i zapadne vojne alijanse za građane Srbije zaslužuje nešto veću ocjenu od dvojke, rekao je Beširi i dodao da na ocjenu nije uticala ni činjenica da većina od 52 miliona eura donacije Ministarstvu odbrane dolazi od zemlja članica NATO-a. Istraživanje pokazuje i da 31 posto građana podržava saradnju. 

Oprečni stavovi

Članstvo podržava svega 10 posto građana, dok se 79 posto protivi toj ideji, naveo je Beširi i dodao da je istraživanje pokazalo da 45 posto građana smatra da je za tih 78 dana, "koji su bili skoro najcrnji dani u skorašnjoj istoriji", ubijeno između 2.000 i 5.000 ljudi.

Human Rights Watch dokumentuje, kako je rekao direktor Insituta, da je za to vrijeme stradalo između 488 i 527 civila, i to u Srbiji 201 a na Kosovu između 278 i 317, a u Crnoj Gori osmoro.

Prema podacima Fonda za humanitarno pravo, ubijeno je 754 osoba.

"Ubijeno je 454 civila i 300 pripadnika oružanih saga. Među civilima bilo je 207 ljudi srpske i crnogorske nacionalnosti, 219 Albanaca, 14 Roma i 14 pripadika ostalih nacionalnosti", prenio je Beširi podatke FHP. Po tim podacima, stradala su 274 pripadnika vojske i MUP-a i 26 iz OVK-a.

Na debati, čiji je moderator bila novinarka Olja Bećković, Jovanović je rekao da pomirenje nije moguće, jer je NATO dio onih snaga koje učestvuju u secesiji Srbije. Šutanovac je podsjetio da se generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izvinio građanima Srbije, što je nasmijalo publiku.

On je ukazao i na teške trenutke u zemlji tokom bombardovanja, poput obračunavanja s neistomšljenicima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije, ali i obećanja iz Rusije da će Srbiji stići moćno oružje. Dodao je i da građani Srbije vole da žive u legendama i ne poštuju tuđe žrtve. 

Sociološkinja i političarka Vesna Pešić ocijenila je da su reakcije Srbije na obilježavanje godišnjice NATO bombardobanja, kako godine prolaze, "sve luđe i luđe", da one idu od nekad prihvatljive komemoracije do današnje ideje o vojnoj paradi u Nišu ili nedavne ocjene ministra odbrane Aleksandra Vulina da je to bio terorizam.

Dodala je da je Srbija članica Partnerstva za mir od 2006. i da se tada pomirila s NATO-om, s kojom je dosegla maksimum saradnje, te da je jedini mogući korak naprijed na tom polju članstvo.

Šormaz, koji je šef delegacije Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, rekao je da bi za Srbiju bilo najbolje da nastoji da obnovi odnose sa SAD-om koje je imala prije 100 godina i da postane opet "lojalan, kredibilan i predvidiv partner" Washingtonu.

Ubistva Albanaca

Avioni NATO-a počeli su bombardirati Saveznu Republiku Jugoslaviju 24. marta 1999, a zračni udari su trajali narednih 78 dana.

Vojna intervencija NATO-a zvanično je okončana 11. juna 1999, kada je potpisan Vojno-tehnički sporazum između Međunarodnih sigurnosnih snaga (KFOR) i Vlade Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srbije u Kumanovu 9. juna 1999. godine.

Napad na Saveznu Republiku Jugoslaviju, odnosno Srbiju, izvršen je bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a kao razlog NATO je naveo humanitarnu katastrofu na Kosovu i neuspjeh pregovora o budućem statusu pokrajine, koji su vođeni u Rambouilletu i Parizu.

Konkretan povod za početak bombardiranja bilo je ubistvo 45 kosovskih Albanaca, mještana sela Račak, 15. januara 1999, za koje brojni izvještaji tvrde da su bili civili, nasuprot tvrdnjama tadašnje vlasti SRJ da je riječ o pripadnicima "terorističke bande stradalim u oružanim borbama sa snagama bezbednosti".

Nakon što je Skupština Srbije potvrdila da ne prihvata odluku o stranim trupama na svojoj teritoriji i predložila da snage Ujedinjenih naroda nadgledaju mirovno rješenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. u 19:45 sati počeo zračne udare krstarećim raketama i avijacijom na više mjesta u Srbiji i Crnoj Gori.

Naredbu je tadašnjem komandantu savezničkih snaga, američkom generalu Wesleyju Clarku, izdao generalni sekretar NATO-a Javier Solana.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.