Za postojanje smrtne kazne u RS-u optužuju Bošnjake

Predsjednik Fondacije Konrad Adenauer u BiH smatra da Evropa neće tolerirati neukidanje smrtne kazne u RS-u (Reuters)

Piše: Harun Cero

Narodna Skupština Republike Srpske je optužila Klub Bošnjaka u Vijeću naroda da je kriv za to što je smrtna kazna u tom bh. entitetu i dalje na snazi, ali Mujo Hadžiomerović, šef tog kluba, kaže da je to samo pokušaj prikazivanja Bošnjaka kao glavnih krivaca ‘za sve’.

Krivnju tog naroda za neukidanje smrtne kaznnu, on odbacuje.

Nakon što je Evropska unija pozvala bh. entitet Republika Srpska da ukine odredbu o smrtnoj kazni u svom Ustavu, postavlja se pitanje ko je kriv za njeno neukidanje.

Hadžiomerović tvrdi da su u vrijeme kada se pregovaralo o toj kazni i drugim amandmanima, koji su trebali da budu doneseni u paketu, Bošnjaci imali više zahtjeva.

Konsenzus u Vijeću naroda

Ustav RS-a propisuje da je njegova promjena usvojena ako za nju glasa, pored najmanje dvije trećine od ukupnog broja narodnih poslanika, i većina članova Vijeća naroda iz svakog konstitutivnog naroda i ostalih.

Iz Narodne skupštine RS-a je Al Jazeeri rečeno da je ona okončala svoj dio posla, a da će do promjene Ustava doći kada bude postignut konsenzus u Vijeću naroda RS-a. 

“Dokaz da  Narodna skupština Republike Srpske ispoštovala ukidanje smrtne kazne je to što su svi zakoni RS-a izmjenjeni i što u njima ne postoji kaznena odredba u kojoj se kao sankcija navodi smrtna kazna“, navodi se u saopćenju.

Tražili su da im se kod jednog amandmana izađe u susret da bi prihvatili taj paket, a on se odnosio na to da Bošnjaka u Skupštini Banje Luke bude 20 posto.

“Oni su nama ponudili statutarnu izmjenu, ali naše zahtjeve su odbili. To nismo mogli prihvatiti“, ističe Hadžiomerović.

Opozicija ‘gluha’ na prijedlog Bošnjaka

On tvrdi da je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda početkom ovog mandata napravio amandman koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne i da je on predat predstavnicima Partije demokratskog progresa (PDP) i Srpske demokratske stranke (SDS).

“U razgovorima svi su iz opozicije u RS-u bili voljni da se proces ukidanja smrtne kazne pokrene, ali se to nije desilo. Ostali su gluhi na naš prijedlog. Zašto to opozicija ne želi, ne znam. Oni na neki način žele da ‘mašu’ s činjenicom da smo mi to osporili“, rekao je Hadžiomerović.

Za pokretanje neke inicijative u Vijeću naroda RS-a potrebno je 30 potpisa zastupnika.

Narodna Skupština RS-a je u svom saopćenju poslatom Al Jazeeri navela da je u martu 2009. godine usvojila amandmane na Ustav tog bh. entiteta, među kojima je bio i onaj koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne.

Navodi se da je NSRS te usvojene amandmane proslijedila na daljnje postupanje Vijeću naroda RS-a, ali da je u aprilu 2012. na posebnoj sjednici tog tijela Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda glasao protiv svih 29 amandmana.

“Ostali klubovi iz reda Srba, Hrvata i ostalih prihvatili su amandmane. Iz navedenog je vidljivo da Republika Srpska nije u mogućnosti da ispuni obavezu koju je imala u vezi sa ukidanjem odredbe o smrtnoj kazni, jer je nakon šestogodišnje rasprave, i pored izričitih zahtjeva Savjeta Evrope i Evropske unije, Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda okončao postupak promjene Ustava Republike Srpske glasajući protiv amandmana“, ističe se u saopćenju NSRS-a.

Šef Kluba Srba u Vijeću naroda RS-a Pero Petrović tvrdi da to tijelo može kočiti promjene Ustava, a tvrdi da nije bilo govora o ukidanju smrtne kazne za vrijeme njegovog mandata.

“Ja sam tek od 2014. u Vijeću naroda i nije bilo govora o toj temi“, naveo je on.

‘Država ne odlučuje o životu ili smrti’

Da Evropa neće tolerirati neukidanje smrtne kazne u RS-u, smatra i predsjednik Fondacije Konrad Adenauer u BiH Karsten Duemmel.

“Smrtna kazna ima i imala je ulogu zastrašivanja u svim zemljama u kojim ona postoji ili je postojala. Mogućnost korištenja te kazne, pa bio to samo jedan od milion slučajeva, je slučaj previše za društvo. Teške kazne se moraju primienjivati na onima koji su počinili teška krivična djela i država je ta koja odlučuje o tim kaznama. Pravna država je bazirana na pravu i zakonima. Ona nije ta koja odlučuje o životu ili smrti pojedinca. Smrtna kazna u RS-u je zastarjela i ona ne smije postojati u ovim vremenima“, mišljenja je Duemmel.

Smatra da EU neće popustiti kada je u pitanju ukidanje smrtne kazne.

Svakoj zemlji, ističe Duemmel, je prepušteno odluči da li želi biti dio neke zajednice, kao što je EU, ili ne.

I ekspert za EU i Balkan Martin Brusis smatra da je zabrana smrtne kazne dio Evropske konvencije o ljudskim pravima i zajednička evropska norma.

“Ako Bosna i Hercegovina želi biti članica EU-a, Ustav RS-a se mora mijenjati. Koliko ja znam, vlasti u RS-u proteklih godina nisu primijenili smrtnu kaznu, treba samo uskladiti Ustav i izbrisati taj dio o kazni“, ističe Brusis.

‘Kruti ustva’

I sam predsjednik Ustavnog suda RS-a Džerard Selman je u medijima govorio o tome kako se Ustav manjeg bh. entiteta treba izmijeniti.

On je naveo da je Ustav Republike Srpske, tzv. ‘kruti ustav’ i da je procedura za njegovo donošenje veoma komplicirana.

Sličnu izjavu je Selman imao 2012. kada je stupio na dužnost predsjednika Ustavnog suda RS-a.

Tada je rekao da aktuelni Ustav RS-a ime puno amandmana rađenih pod pritiscima međunarodne zajednice.

“Iz tehničkih razloga je potrebno da Republika Srpska dobije novi ustav, ako vidite da u tom ustavu ima pojedinih odredbi koje bi bez obzira na stranačku pripadnost i politiku trebalo po hitnom postupku brisati“, istakao je tada Selman.

No i četiri godine kasnije, RS nije ni blizu da dobije novi ustav.

Izvor: Al Jazeera