Za Pelješki most EK dala 357 miliona eura

Ukupna vrijednost projekta je 526 miliona eura sa uključenim PDV-om (Arhiva)

Evropska komisija je u srijedu dodijelila 357 miliona eura za projekt izgradnje Pelješkog mosta, koji će povezati najjužniji dio Hrvatske s ostatkom države, prenosi agencija Hina.

Odluku o prihvatanju finansiranja projekta potpisale su evropska komesarka za regionalnu politiku Corina Cretu i hrvatska ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac.

U izgradnji Pelješkog mosta EU će finansijski učestvovati sa 85 posto ukupne cijene projekta.

“Ova Komisija doslovno gradi mostove. Ovaj je projekt primjer naše predanosti uklanjanju prepreka, spajanju državnih područja i zbližavanju ljudi. Znam koliko građani Hrvatske čekaju taj most i drago mi je što će EU putem svojih fondova učestvovati u novom poglavlju historije te zemlje”, izjavila je Cretu.

Olakšati promet ljudi i robe

Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” predviđa izgradnju novog mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu.

Njime će biti povezani Dubrovačko-neretvanska županija i ostatak države.

To će olakšati neometan protok roba i ljudi, naročito tokom vrhunca turističke sezone.

Ukupna vrijednost projekta je 526 miliona eura, s uključenim porezom na dodanu vrijednost, a bez PDV-a riječ je o iznosu od 420 miliona eura, od čega EU sufinancira 85 posto.

Pelješki most bit će visok 55 metara i dug 2,4 kilometra i imat će četiri saobraćajne trake.

Evropska unija finansira i gradnju prateće infrastrukture poput pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod grada Stona dužine osam kilometara i radove na poboljšanju postojeće ceste D414.

Očekuje se kako će radovi završiti 2022. godine.

Studija izvedivosti

Komisija navodi kako će most više nego upola skratiti putovanje od Dubrovnika do Splita i kako će neometana povezanost znatno koristiti turizmu i trgovini te osnažiti teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i ostatka Hrvatske.

Studija izvedivosti, koju je pripremila Hrvatska, analizirala je moguće opcije za povezivanje dva dijela zemlje, a najpoželjnijom opcijom proglašena je izgradnja mosta.

Ostale razmatrane opcije bili su izgradnja koridora kroz Bosnu i Hercegovinu, povezivanje trajektnom linijom i gradnja tunela.

Prije nego što ga je Komisija odobrila, nezavisni stručnjaci, u okviru Zajedničke pomoći za podršku projektima u evropskim regijama, pomno su ispitali izvedivost i isplativost projekta.

Projekt je pripremljen u saradnji s tijelima Bosne i Hercegovine, navodi Komisija.

Izvor: Agencije