Weber traži podršku liberala, Zelenih i socijalista

Weber je predsjednik Kluba zastupnika EPP-a u sadašnjem sazivu Evropskog parlamenta (EPA)

Borba za glavne dužnosti u Europskoj uniji počela je u ponedjeljak, nakon što su glavne stranke centra na izborima za Europski parlament izgubile većinu.

Vodeći kandidat konzervativaca (Europska pučka stranka – EPP) Manfred Weber zatražio je potporu od liberala, Zelenih i socijalista za dužnost predsjednika Europske komisije.

“Kad izborna kampanja završi, zadaća je demokrata da sjednu zajedno za stol”, rekao je on u ponedjeljak u Muenchenu, gdje je sjedište njegove stranke, Kršćansko-socijalne unije (CSU).

Najavio je da se kasnije planira sastati s predstavnicima drugih političkih skupina koje bi zajedno mogle formirati veliku koaliciju i osigurati jaku većinu u novom sazivu EP-a premda dolaze s različitih dijelova političkog spektra.

Pad vodećih stranaka

Weber, predsjednik Kluba zastupnika EPP-a u sadašnjem sazivu EP-a, jedan je od nekoliko spitzenkandidata koji se natječu za novog predsjednika EK-a.

Među njima su potpredsjednik EK-a Frans Timmermans kao predstavnik socijalista (S&D) i povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, jedna od sedmero vodećih kandidata europskih liberala (ALDE), koji su na europskim izborima ostvarili dobar rezultat.

EPP je nakon izbora pojedinačno najjača stranka, no izgubio je 34 zastupnika.

U novom sazivu imat će ih 182, po novim rezultatima objavljenima u ponedjeljak.

Socijalisti su izgubili 38 zastupnika i imat će ih 147.

Zajedno su te dvije skupine izgubile tradicionalnu većinu, koju su imale u EP-u, pa su sada potrebna šira savezništva.

Weber je u ponedjeljak pozvao sve umjerene snage da se jasno distanciraju od ekstremističkih skupina u EP-u, s obzirom na to da je krajnja desnica osvojila zajedno 171 zastupničko mjesto, 16 više nego dosad, ali ipak daleko manje od očekivanog.

Salvinijevi ciljevi

U Italiji je vođa krajnje desne Sjeverne lige Matteo Salvini u ponedjeljak izrazio nadu da će njegov novi krajnje desni savez okupiti većinu tih zastupnika.

“Cilj nam je da imamo skupinu s najmanje 100 zastupnika, a ambicija nam je da ih bude do 150”, rekao je on na konferenciji za novinare u Milanu, dodajući da računa na britansku stranku Brexit i španjolski Vox.

Vođa Lige, koja je osvojila povijesnih 34 posto glasova u Italiji, među potencijalne saveznike svrstao je i mađarski Fidesz te poljsku stranku Pravo i pravda (PiS), uz francuske i njemačke stranke.

“Vidjet ćemo hoće li EPP odlučiti inzistirati na tome da traži potporu na ljevici”, rekao je Salvini, sugerirajući da bi umjesto toga mogli pokušati formirati savez s krajnjom desnicom.

Prioritet je Lige da se ukinu europska pravila o proračunskoj disciplini, dodao je.

Mogu li do broja 507?

Zajedno bi EPP, socijalisti, liberali i Zeleni imali 507 zastupnika, dovoljno da postave Webera za predsjednika EK-a, dobije li potporu Europskog vijeća, koje čine šefovi država ili vlada Europske unije.

Europski čelnici okupit će se u utorak na neformalnoj večeri u Bruxellesu, na kojoj će početi razgovore o kandidatima za nove čelnike europskih institucija.

Konkretni pomaci još se ne očekuju, no može se očekivati da će ponoviti stajalište da nema automatizma po kojem vodeći kandidat čija lista osvoji najviše glasova postaje predsjednikom, što znači da Europsko vijeće može izabrati i nekoga čije ime nije među spitzenkandidatima.

Zbog toga je moguć sukob između Europskog vijeća i EP-a, koji prijeti da neće podržati nijednog kandidata koji se nije natjecao kao spitzenkandidat.

Nakon imenovanja u Europskom vijeću, što bi se, prema planovima, trebalo dogoditi na samitu u lipnju, imenovani predsjednik EK-a mora biti potvrđen u EP-u.

Nakon toga predsjednik, u dogovoru s državama članicama, imenuje povjerenike, koji moraju proći saslušanja pred nadležnim odborima EP-a.

Na kraju EP mora potvrditi cijelu Komisiju.

Izbor njezina predsjednika dio je šireg paketa unutar kojeg se, među ostalim, moraju dogovoriti nove osobe koje će biti na čelu Europskog vijeća, Europske središnje banke (ECB), te visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Pritom se mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, spolnoj ravnoteži te o ravnoteži malih i velikih država članica.

Izvor: Agencije