Oglasi

Vuković: Matematički smo predvidjeli rezultate izbora u Hrvatskoj

Ekonomist Vuk Vuković govori o ekonomskim izazovima koji se postavljaju pred novu hrvatsku vladu u cilju konačnog izlaska iz krize.
Vukovića smatraju jednim od najboljih i najuglednijih hrvatskih ekonomista, a ima samo 27 godinaJurica Galoić / Pixsell

Razgovarao: Mladen Obrenović

Ekonomist Vuk Vuković iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa primjenom je matematičkih metoda približno točno prognozirao rezultat posljednjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.

U svojim analizama stupnja korumpiranosti političara, postupcima javne nabave i njihovim zloupotrebama, koristi matematiku, ali i jasno secira stanje hrvatskog gospodarstva. Smatraju ga jednim od najboljih i najuglednijih hrvatskih ekonomista, a ima samo 27 godina.

Za Al Jazeeru govori o svojim istraživanjima, ali i o gospodarskim izazovima koji se postavljaju pred novu hrvatsku vladu u cilju konačnog izlaska iz krize.

  • Uoči izbora za Hrvatski sabor brojnim ste analizama utvrđivali preferencije glasača po stupnju njihova obrazovanja, informiranosti ili ekonomskom statusu. Jesu li se Vaše analize pokazale točnima i kakve doista veze ima, primjerice, obrazovanje s odlukom na biračkom mjestu?

- Jesu, pokazale su zanimljivu razinu preciznosti. Te su analize, koje smo skupa radili dr. Dejan Vinković s Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF), dr. Mile Šikić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i ja, bile uvod u naš prediktivni model, jer smo pomoću njih odredili koji su to socioekonomski parametri koji najbolje određuju biračke preferencije i njih onda koristili u modelu.

Ispada da su to prije svega bili interakcija sljedećih faktora: iskustvo zajednice u Domovinskom ratu, nezaposlenost i dohoci, te obrazovanje. Dakle potrebno ih je promatrati sve skupa – u ekonomski slabije razvijenim zajednicama (veća nezaposlenost i manji dohoci), koje su ujedno i teže stradale u ratu i u prosjeku imaju slabije obrazovano stanovništvo, više glasova dobije HDZ, a obrnuto vrijedi za SDP.

To ne znači da je to struktura birača HDZ-a i SDP-a, već samo da se tako glasuje u prosjeku u općinama s navedenim socioekonomskim obilježjima.

  • Koristili ste matematičke metode, ali je i Vas, uostalom kao i SDP i HDZ, iznenadio Most nezavisnih lista. Smatrate li da je Most 'one hit wonder', kao što je to bio Ivan Sinčić na predsjedničkim izborima?

- Točno. Most je iznenadio zapravo sve ankete, pa je zbog toga i naš prediktivni model potcijenio Most. Ono što smo pokazali u postizbornoj analizi jest da je Most uzimao glasove svim stranama, nešto više HDZ-u nego SDP-u (usporedno sa EU izborima 2014. godine), no njihova najveća pobjeda je zapravo da su najviše glasova uzeli svim ostalim „trećim opcijama“ - i ORAH-u, i Sinčiću (doduše nešto manje) - te pogotovo ostalim marginalnim strankama na koje se glasovi u pravilu uvijek rasprše.

Hoće li oni biti one hit wonder je upitno i ovisi prvenstveno o njihovoj internoj dinamici i heterogenosti. Kako se radi o dosta raspršenoj skupini ljudi koji variraju i ekonomski i ideološki lijevo i desno, te uzevši u obzir činjenicu da se niti ne radi o klasičnoj stranci već skupu nezavisnih lista, tu će grupnu koheziju biti dosta teško održati, koliko god ti ljudi imali najbolje namjere. Imaju dobru poziciju no presudit će im interna dinamika.

  • Pregovori Domoljubne koalicije, odnosno koalicije Hrvatska raste - zapravo SDP-a i HDZ-a s Mostom zasigurno će potrajati. Ako se upustimo u prognoze, zanima me što očekujete - kojoj opciji će se prikloniti Most i što bi mogli biti njihovi ključni zahtjevi?

- Doista ne znam. Iz dana u dan se mijenjaju informacije i uopće nisam u stanju predvidjeti niti njihovo ponašanje, niti strategije, pa tako niti ishode. Nije ni čudo da ih nismo uspjeli predvidjeti kroz model! 

  • Vjerujem da ste dobro proučili gospodarske programe dvije koalicije koje se bore za vlast, ali i opcije koje će donijeti prevagu. Jesu li to samo liste želja i obećanja kojima su zavaravali birače ili možete izdvojiti i neka rješenja koja biste podržali?

- Uglavnom jesu – liste želja bez konkretnih metoda kako bi se te želje ostvarile. Razlog zašto se vodeće dvije stranke ne natječu programima je zbog pretjerane važnosti drugih tema poput iskustva Domovinskog rata. Upravo je Domovinski rat najbolja odrednica preferencija birača u Hrvatskoj i on na neki način legitimira političare (konkretno HDZ i SDP) da fokus tema skreću s ekonomije na ideološka pitanja. Teza da je Most dobro prošao zbog naglaska na reforme nije nužno uopće točna. Veća je vjerojatnost da se radilo o tradicionalnim glasačima trećih opcija koji su se okupili oko jedne jake znajući da im time glas neće propasti, plus korpus nezadovoljnih glasača desnog centra koje je HDZ-ovo pretjerano skretanje udesno tijekom kampanje ohrabrilo da potraže alternativu.

Od rješenja koja bi odmah podržao su reforme pravosuđa, javne uprave, lokalne samouprave i poreznog sustava. Jedna se stranka doduše isticala po kvaliteti programa, no ta stranka nažalost nije prošla prag – radi se o stranci Pametno, no oni strpljivo grade svoju dugoročnu poziciju pa se nadamo da će ekonomske teme ipak u bližoj budućnosti odnijeti prevagu nad ideološkima.

  • Jedan Vaš kolega napisao je da 'Most ima prethistorijski pogled na ekonomiju'. Jeste li proučavali njihov program, pogotovo u dijelu koji se odnosi na ekonomska rješenja koja nude, i kako ga Vi ocjenjujete?

- Kako koji dio. Prvo valja napomenuti da im program nije do kraja razrađen niti konkretiziran. On je isto lista prijedloga, od kojih su neki jako dobri i poželjni, a neki prilično amaterski. Primjerice, pohvalio bi inzistiranje na reformi pravosuđa, mjerama rasterećenja poduzetnika, te reformama lokalne i javne uprave (nešto što proizlazi iz svakodnevnih borbi lokalnih načelnika članova Mosta – zbog čega oni jako dobro prepoznaju upravo te kategorije kao bitna ograničenja ekonomskom rastu), no s druge strane ističu se kontradiktorne izjave poput državnih investicija (isti plan koji je aktualnu Vladu koštao lošeg starta na početku mandata), te promašene ideje reforme monetarnog sustava zasnovane na tiskanju novca za otplatu duga, te prisilnom ukidanju devizne štednje (što je uostalom protuustavno). Zašto bi itko građanima imao pravo naređivati u kojoj valuti da štede? Postoje metode da se smanji euroiziranost Hrvatske ekonomije, a time i pretjerana izloženost tečajnom riziku, no mjere prisile to nisu.

  • Jedno od Vaših životnih djela, a tek Vam je 27, jeste povezanost o(p)stanka političara na vlasti i njihove korumpiranosti. Prezentirali ste taj model na prestižnoj konferenciji Public Choice Society u New Orleansu. Je li borba protiv korupcije bila samo privid pomoću kojeg je Hrvatska prevarila Europsku uniju?

- Nažalost, to danas izgleda upravo tako. Antikorupcijski procesi su pokrenuti radi zadovoljavanja forme, bez da se zašlo u samu srž problema. U radu kojeg spominjete pokazao sam kako političari dugo mogu ostajati na vlasti ako dovoljno ograničavaju vlastitu korupciju, te sam istu stvar testirao na američkim podacima. Iz slične je ideje proizašao novi rad s podacima za Hrvatsku gdje sam drukčije aproksimirao korupciju (kroz malverzacije u javnim nabavama na lokalnoj razini), i potvrdio još jaču međuovisnost koruptivnih praksi i političkog opstanka. Tek kada se pretjera s korupcijom (kada sumnjive javne nabave budu preko 50 posto svih javnih nabava za tu općinu) onda glasači kažnjavaju političara. To znači da sve unutar te razine ne samo da je dopustivo, već i pomaže političaru da održi vlast.

  • Kako biste suzbili korupciju, pogotovo na lokalnoj razini jer je očito da na našim prostorima važi pravilo 'danas lopov, sutra još veći'?

- U istraživanju o korupciji u javnim nabavama u Hrvatskoj naveo sam tri konkretna prijedloga koja moraju skupa biti provedeni kako bi suzbili korupciju prvenstveno na lokalnoj razini. Prvi je ograničenje mandata lokalnom političaru na maksimalno dva (osam godina), drugi je smanjenje broja lokalnih jedinica odnosno njihovo spajanje u veće teritorijalne jedinice (kako bi se resetirali postojeći klijentelistički odnosi aktualnih lokalnih čelnika), i treći je izrada indeksa lokalne korupcije koji bi rangirao lokalne jedinice po korumpiranosti. Ideja je da će glasači kada jasno percipiraju kolika je korupcija u njihovoj općini biti skloniji kazniti svog političara, pogotovo ako su susjedne općine manje korumpirane od njihove.

  • Bez obzira tko formirao vlast, pred novom hrvatskom vladom ostaje ključni izazov - izlazak iz teške gospodarske situacije. Koje biste savjete dali novom premijeru u pokušaju da Hrvatsku konačno, nakon godina krize, postavi na zdrave gospodarske noge?

- Kao što sam i ranije napomenuo, inzistirao bih na reformama pravosuđa, javne uprave i lokalne samouprave, te na smanjenju ukupnog poreznog opterećenja i regulatornih prepreka poduzetnicima. Iako zvuči preopćenito, postoje vrlo konkretne metode kako bi se takav jedan set reformi mogao ostvariti iako bi proces provođenja bio dugoročan. Jedino kroz takav set reformi možemo u srednjem roku iskusiti stabilizaciju javnih financija, smanjenje javnog duga, rast kreditnog rejtinga, te kao direktnu posljedicu pad kamatnih stopa stanovništvu i poduzećima i posljedični rast potrošnje i zaposlenosti.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.