Vučić u Washingtonu o odnosima s Kosovom i Rusijom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na sastanku s američkim dužnosnicima, koje ima u ponedjeljak u Washingtonu, razgovarati o odnosu Srbije i Kosova, ali i o odnosima Srbije s Rusijom.

“Iz najava vidim da će ih zanimati odnos Beograda prema Prištini i odnos prema Rusiji. Mi ćemo govoriti o našim stavovima i pokušati da dobijemo podršku za politiku ozbiljnosti, odgovornosti i rešavanje problema na zapadnom Balkanu”, rekao je Vučić uoči susreta, prenose beogradski mediji.

Najavio je i da će razgovarati o vojnoj neutralnosti Srbije, suradnji srbijanskih i američkih oružanih snaga, kao i o zajedničkom sudjelovanju u međunarodnim misijama pod zastavom Ujedinjenih naroda.

Osim toga, namjerava razgovarati i o tome kako Srbija može pridonijeti nastavku borbe protiv terorizma.

“Do sada smo pomagali i u municiji i određenim količinama oružja i oruđa, pa verujem da to možemo da činimo i u buduće”, dodao je.

Razgovor s Penceom

Napomenuo je da će se u Washingtonu sastati i s američkim poduzetnicima koji već posluju u Srbiji ili to planiraju.

Kao najvažniji, istaknuo je svoj planirani sastanak s američkim potpredsjednikom Mikeom Penceom.

Ponovio je da je Srbija vojno neutralna te će svoj stav i potvrditi.

“Nije pitanje težine pritiska s kojim neko mora da se nosi, već da li postoji čvrsta ili jasna politika. Srbija ima jasnu politiku vojne neutralnosti, nemamo apsiracije da ulazimo u bilo koji vojni savez. Želimo dobru saradnju sa Amerikancima, Rusima i NATO i bilo kojim drugima, ali bez ulaženja u bilo koje saveze”, rekao je Vučić.

‘O Srbiji u EU pita se EU’

Srbijanski predsjednik reagirao je i na pismo američkog kongresmena  Eliota Engela upućeno šefici europske diplomacije Federici Mogherini, u kojem kongresmen piše da Srbija nije spremna za članstvo u Europskoj uniji.

“Svako ima pravo da kaže gde koga želi. Da li nas žele u Evropi? Ja sam mislio da se o tome pita EU”, kazao je Vučić.

Po njegovim riječima, Amerikanci imaju pravo ocijeniti da je “Srbija loša ili dobra, a da je posao Srbije da štiti svoje interese”.

“Mi sa SAD-om želimo najbolje odnose, želimo da ih gradimo na ozbiljan i odgovoran način u kojima se zna da su oni velika sila, a mi brojčano i teritorijalno mala država, ali želimo da budemo poštovani, da gradimo takve odnose. Ako to nekome ne odgovara, postoji mogućnost da bude pobeđen na nekim sledećim izborima, za pet godina, pa će sa takvima moći da grade drugačije odnose, kakve smo već imali ranije”, zaključio je Vučić.

Engel je, također, uoči Vučićevog dolaska u američkom Kongresu predstavio izvještaj o obrambenoj suradnji Srbije i Rusije.

Paljenje ambasade

Vučića očekuju i razgovori o paljenju američkog veleposlanstva u Beogradu 2008. godine, ali i o slučaju ubojstva američkih državljana, braće Bytyqi iz 1999. u Petrovom selu.

Za paljenje diplomatskog predstavništva SAD-a u Beogradu Vučić je kazao da “stvari idu u smeru efikasnog rešavanja sudskog postupka”, te da tu probleme ne vidi, a za ‘slučaj Bytyqi’ da je to “težak i užasan zločin koji se dogodio”.

“Odgovorni ne samo treba da se stide jer su naneli veliku sramotu Srbiji, jer se o Srbiji pričalo na loš način u celom svetu zbog jednog užasnog zločina. Kao i svaki drugi normalan građanin Srbije želim da se taj zločin ispita i istraži. Isto tako nisam u stanju i ne smem da dozvolim uvrede sa bilo koje strane, makar dolazile od njihovih advokata na račun institucija Srbije, na račun rukovodstva Srbije”, rekao je Vučić.

“Imali su 12 godina sa onima koji su ih slepo slušali, pa tobože nisu ništa uradili ni po tom pitanju, a ni po pitanju paljenja Ambasade. Sada se u svojim izjavama iživljavaju nad institucijama Srbije. To neću da dozvolim, a sa autoriteom koji imam mogu da tvrdim da niko u Srbiji neće pod tepih da stavlja bilo šta oko ‘slučaja Bytyqi’ već je naša obaveza da to rešimo. To će biti dobro za Srbiju i pokazaćemo razliku između nas i mnogih drugih”, poručio je Vučić.

Braća Ylli, Agron i Mehmet Bytyqi došli su iz SAD-a na Kosovo 1999. godine, kako bi se priključili formacijama tadašnje Oslobodilačke vojske Kosova. Policija Srbije ih je uhapsila na prelazu s Kosovom, dok su pomagali jednoj romskoj porodici da se skloni u unutrašnjost Srbije.

Osuđeni su zbog ilegalnog ulaska u Srbiju, a potom su likvidirani na policijskom poligonu

Izvor: Al Jazeera i agencije