Vučić pokazao put za institucionalno blokiranje BiH

Nakon posljednje sjednice Narodne skupštine entiteta Republika Srpska jasno je da Bosna i Hercegovina, uprkos deklarativnom opredjeljenju, neće biti na euroatlantskom, nego na putu blokada. Dugoročnih. Političke, poput donošenja deklaracija i rezolucija, će ubuduće biti zamijenjene institucionalnim. Tome će pomoći instituti vitalnog entitetskog i nacionalnog interesa. Slijedi davljenje institucija onemogućavanjem njihovog djelovanja.

Promjenu kursa definirao je i javno saopćio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka sa predstavnicima Srba iz regiona nedavno u Beogradu. Memorandumsko-akademski Vučić je instrukciju umotao u frazu o podršci suverenitetu i integritetu Bosne i Hercegovine i brizi za mir i stabilnost. Saslušao je predsjednika SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegove suradnike, a potom ih „zamolio da sve što rade, rade pravno, demokratski kroz institucije, bez bilo kakve destabilizacije cijele regije.“ I Dodik je shvatio poruku. Treba prestati s organiziranjem anketa, čitaj referenduma, odustati od najava rušenja Suda i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, okaniti se prijetnji povlačenjem predstavnika entiteta iz državnih institicija i slično. Blokiranje donošenja odluka ili odbijanje bilo kakvih prijedloga koji vode funkcionalnijoj državnoj administraciji je efikasan način gušenja države Bosne i Hercegovine, a nema prijetnji stabilnosti u regionu, jer nema osnova za robusnije političke ili druge akcije bosanskohercegovačkih snaga ili međunarodne zajednice. Kriza institucija je, zaboga, unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Dodika nije trebalo dugo pozivati na opstrukciju države BiH. Počelo je već ranije pozivom na vitalni entitetski interes Republike Srpske na odluku Predsjedništva BiH o osporavanju početka gradnje Pelješkog mosta. Dio političke javnosti u Bosni i Hercegovini protivi se gradnji mosta sve dok Hrvatska ne prizna i ne ratificira međudržavni sporazum o granici i ne dozvoli BiH nesmetan pristup međunarodnim vodama na temelju Konvencije o pravu mora. Odlukom Narodne skupštine da podrži stav člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika država Bosna i Hercegovina spriječena je da pred međunarodnim institucijama zatraži zaštitu svojih prava. Taj primjer je iskorišten kao ogledni i po njegovom modelu osporen je dolazak predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u Bosnu i Hercegovinu, planiran početkom marta, pod izgovorom da bi dobrodošlica značila podršku crnogorskim vlastima u sporu sa Srpskom pravoslavnom crkvom o vlasništvu nad imovinom. Dodik je u obraćanju sa skupštinske govornice doveo u pitanje i najavljenu posjetu Đukanovića Srebrenici u sklopu obilježavanja godišnjice genocida na Bošnjacima ovog kraja. Iako Bosnu i Hercegovinu već dugo potresa migrantska i izbjeglička kriza oborena je odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o raspoređivanju pripadnika Agencije za europsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) na teritoriji zemlje.  

Dugoročna blokada

Zašto prijeti opasnost da ovakva politika dugoročno blokira institucije Bosne i Hercegovine? Već je najavljeno da Zakon o prestanku mandata Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) u postojećem sazivu, izglasan u Zastupničkom domu državnog parlamenta prije nekoliko dana glasovima dijela skupštinske većine i dijela opozicionih zastupnika iz entiteta RS, neće dobiti podršku u Domu naroda. Tamo SNSD, u klubu Srba, ima četiri od pet glasova. Funkcioniranjem VSTV-a niko u BiH, osim njegovih članova, nije zadovoljan, pravosuđe je prvo na meti Dodikovih kritika, osporava Sud i Tužiteljstvo BiH, ali to sve nije važno, jer se želi pokazati moć da odluke koje mu se iz bilo kog razloga ne dopadaju, neće proći. Znači da će ta nadmoć u gornjem domu biti korištena kao mehanizam blokade. A svi zakoni i odluke Zastupničkog doma moraju biti potvrđeni u Domu naroda da bi stupili na snagu.

Najmanje još dvije odluke Ustavnog suda BiH mogu izazvati burne reakcije Milorada Dodika. Očekuje se da na jednoj od narednih plenarnih sjednica suci donesu odluku o njegovoj apelaciji za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o zastavi BiH. Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske preko svojih zastupnika uputili su apelaciju za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi o Zakona u uzurpacijama i Zakonu o dobrovoljačkim kompetencijama. Pojednostavljeno pojašnjeno, tim zakonima Dodikova vlast u entitetu Republika Srpska želi preuzeti vlasništvo nad zemljom i nekretninama, uglavnom povratnika, Bošnjaka i Hrvata, koji u određenom roku ne dokažu da su vlasnici. O tome je institucionalno glas digla Katolička crkva, odnosno biskup banjalučki Franjo Komarica.

Treba napomenuti da zbog sporenja o ispunjavanju obaveza prema NATO integracijama Bosna i Hercegovina nema usvojen državni budžet za 2020. niti Zakon o njegovom izvršenju. Očekivati je blokadu finansiranja obaveza proisteklih iz Programa reformi u BiH koji je zamijenio ANP, kao i uskraćivanje podrške neophodnim korekcijama u finansiranju Oružanih snaga BiH i Granične policije BiH.

Salvu oštre retorike, prijetnji, ali i blokada treba očekivati zbog očekivanog Zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. Visoki predstavnik Valentin Inzko je dao rok do juna ove godine da se ovaj akt donese u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ukoliko se to ne desi, još prošle godine je najavio da će ga nametnuti koristeći bonske ovlasti, a početkom ove godine je obznanio da njegov pravni tim priprema odgovarajuće elemente tog akta. Zbog protivljenja političkih stranaka iz RS-a Parlamentarna skupština BiH još nije usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Mehanizmi za nered

Vitalni entitetski i nacionalni interes postali su otvoreni mehanizmi blokade. U različitim oblicima oni su, ustavnim odredbama, prisutni pojedinačno u svim institucijama od Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara. Nije važno šta je sadržaj odluka ili dokumenata koji su navodno destruktivni po interes naroda, možemo i blokirat ćemo kad god nam se ukaže prilika, poruka je koju ovih dana odašilju i praktično dokazuju Dodik i suradnici. Istine radi, zloupotrebe ovog mehanizma bilo je i od predstavnika drugih naroda, ali u pojedinačnim slučajevima koji nisu na duži rok blokirali institucije. Aktuelni trenutak opterećuje i blokada izbora nove entitetske vlade u Federaciji. Ona ne može biti stavljena u istu ravan sa blokadom institucija BiH, ali pokazuje tendenciju da se uslovljavanjem ispunjenja nacionalnog interesa vrši pritisak na političke partnere.

Javnost u Bosni i Hercegovini se više ne smije zavaravati. Zbog samovolje političkog sanjara o entitetskoj neovisnosti, zbog konstrukcione greške u Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH, zbog kukavičluka i kalkulacija stranaca, nemoći domaćih političkih aktera, naivnosti i političke nepismenosti građana, posebno birača-apstinenata, BiH neće i ne može biti na bilo kakvom putu integracija. Kakva Europska unija, kakav NATO. Put dugoročnih blokada jedino je izvjestan. Niko u ovom destruktivnom pohodu Dodikove politike neće ostati neočešan. Gaje veliku iluziju svi oni koji misle da će se omalovažavanje i blokada završiti na institucijama BiH. Lider SNSD-a je na posljednjem zasjedanju Narodne skupštine pokazao da se ne može izboriti sa samoljubivošću i nepovratno je ponizio Narodnu skupštinu entiteta Republika Srpska koju pretenciozno naziva „visokim domom“. Bilo je to za sve razumne ljude izrugivanje demokratiji, demonstracija političkog i stranačkog nasilja i pretvaranja skupštinske dvorane u jeftinu cirkusku palanačku šatru.

Destruktivci se ne zaustavljaju lako, dok god imaju šta rušiti, oni ruše. Domaći patriotski blok, ma koliko ga bilo teško definirati, može odgovoriti na političke opstrukcije. Na institucionalne ne može, jer je spektar političkog oružja mali zbog konstrukcionih rješenja u mirovnom sporazumu i Ustavu. Sjedinjene Američke Države, misija EU u BiH i Ured visokog predstavnika su na raskrsnici. Odlučiti se na hitnu reakciju i definirati aktivnosti za trajnu deblokadu ili preuzeti punu odgovornost za nečinjenje i posljedice koje iz toga mogu uslijediti. Sve drugo bit će pranje savjesti kako se to dogodilo nakon zatvorenih očiju na događaje devedesetih godina.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera