Balkan

Vučić o Strategiji EU-a: Pred Srbijom su najteži zadaci

Published On 07 Feb 2018
|
Ažurirano: 
30 Jun 2020
11:25 PM (GMT+2)

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon susreta s povjerenikom za proširenje Europske unije Johannesom Hahnom u Beogradu da ne želi analizirati Strategiju proširenja Europske unije na zapadni Balkan, ali da je “potpuno jasno da su pred Srbijom najteži zadaci”.

“Nisu to lake prepreke, iako su kao Himalaji. Ipak, ne bismo bili prvi koji su se popeli na Mont Everest”, metaforično se izrazio Vučić.

Po njegovim riječima, “jedan od najvećih problema je pitanje odnosa Beograda i Prištine”.

“I nije reč o tome kako ćete da se zovete, već je pitanje mnogo krupnije, mnogo hiljada kvadratnih kilometara, a još važnije je tu pitanje ljudi koji žive na Kosovu i kako će njihov status biti regulisan”, rekao je Vučić. 

Naveo je i kako su, “u odnosu na četiri zemlje i jednu teritoriju [misleći pritom na Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i BiH, te na Kosovo], najteži zadaci pred Srbijom”.

“Mi plaćamo cenu odluka iz prošlosti i donosimo odluke i rešavamo probleme koje niko nije rešavao decenijama pre nas”, rekao je Vučić.

Kao važno pitanje naveo je i rješavanje graničnih pitanja s Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom.

‘Iznenađen i zaprepašćen’ pričom o ratnoj odšteti

Osvrnuo se i na prijedlog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je rekao da prilikom predstojećeg Vučićeva posjeta Zagrebu treba razgovarati i o ratnoj odšteti.

“Što se tiče ratne odštete, bio sam iznenađen i zaprepašćen temom koju je Plenković pokrenuo. Da sam na njegovom mestu, to pitanje ne bih pokretao. Plašim se da Hrvatska ne samo da ne može da dobije ništa već može mnogo da izgubi. To bih mogao da potkrepim hiljadama raznovrsnih i teških argumenata”, rekao je Vučić.

Ponovio je da u posjet Hrvatskoj “ide u dobroj veri” i da u delegaciji Srbije na put idu stručnjaci koji žele rješavati i pitanja iz prošlosti, ali da prije svega razgovaraju o budućnosti. 

“Video sam da su predvideli i neke demonstracije i proteste, ali ja se ne plašim toga. Moj je posao da radim za Srbiju i građane i želim da verujem da će i druga strana konstruktivno da pristupi”, rekao je Vučić.

‘Godina 2025. nije garancija’

“Razumem da EU posmatra čitav region zapadnog Balkana na jedinstven način i da bi neko mogao i da se hvali što su Srbija i Crna Gora prepoznate kao zemlje koje su najbliže članstvu, ali ono što je ostalo da se uradi predstavlja najteže zadatke”, dodao je Vučić.

Konstatirao je i kako 2025. godina, koja se spominje kao moguća godina ulaska Srbije u EU, “nije garancija”, ali je, prema njegovim riječima, “važan podstrek građanima”.

Podsjetio je i kako je Srbija na europskom putu od 2000. godine, ali je “od tada prošlo 18 godina, a da mnoga od važnih pitanja Srbija nije ni dotakla”.

“Nešto je urađeno u oblasti vladavine prava, ali nas tek čeka velika zakonodavna aktivnost u godinama pred nama, pa će to morati da se odvija po ubrzanom postupku. Evropska unija je napravila svoje okvire i na jedinstven način posmatra prostor zapadnog Balkana, ali najznačajnije je da će u skladu sa zaslugama, kako ih Unija bude procenjivala, zemlje pristupati u punopravno članstvo u EU”, rekao je Vučić.

“Ako uspemo da rešimo političke probleme, ekonomski ćemo da rastemo. Od durenja, kmečanja i plakanja nema ništa. Srbija mora ozbiljno, odgovorno i hrabro probleme da rešava”, dodao je.

Hahn: ‘Realna perspektiva za Srbiju’

Povjerenik Hahn izjavio je da “Srbija ima realnu perspektivu u Europskoj uniji i jedinstvenu priliku da iskoristi Strategiju Europske komisije za Zapadni Balkan”.

“Srbija je Strategijom prvi put dobila indikativni vremenski okvir kako može iskoristiti priliku”, ocijenio je Hahn.

Prethodno je Hahn dužnosnicima Srbije detaljno predstavio Strategiju, koja podrazumijeva da bi Srbija i Crna Gora, ispune li sve uvjete, do 2025. mogle postati članice Unije.

Ta je godina dobra perspektiva za te zemlje ako provedu nužne reforme, priopćeno je prilikom objavljivanja Strategije.

“Svi dijelovi Zapadnog Balkana imaju perspektivu koja je izražena u Strategiji, koja treba stvoriti pozitivan pritisak na sve političare u regiji kako bi radiili na perspektivi u interesu svojih građana”, rekao je Hahn.

Prema njegovim riječima, “pozitivni rezultati dijaloga Beograda i Prištine trebaju biti u interesu i Kosova i Srbije, a to je europska perspektiva”.

Komentirajući Vučićev prijedlog uvođenja šestomjesečnog moratorija na teme iz prošlosti, Hahn je istaknuo kako “cijeni doprinos, naročito u regiji kojoj nisu potrebni samo političari već državnici”.

“Potrebno je gledati u dalekosežnu perspektivu, ponekad prešutjeti neko pitanje kako biste napredovali”, rekao je Hahn.

‘EU neće uvoziti sporove’

Ponovio je i stajalište Europske unije po kojem ta asocijacija “neće uvoziti bilateralne sporove”.

“Srbija mora riješiti i nesumnjivo primijeniti pravno obvezujući sporazum o stabilizaciji s Kosovom i uradit ćemo sve što možemo da pomognemo, kao i u rješavanju drugih pitanja, pograničnih prije svega”, poručio je Hahn.

“Srbija ima možda najznačajniju ulogu i svi će napori donijeti prve rezultate, a to je i puna normalizacija odnosa s Kosovom”, rekao je Hahn, najavljujući da će u četvrtak o svim tim pitanjima razgovarati s oporbom, medijima, civilnim sektorom.

Naveo je i kako je za posljednjih deset godina trgovinska razmjena zemalja regije s EU-om udesetostručena, ali da “gotovo ni za za euro nije povećana između balkanskih država”.

Izvor: Al Jazeera i agencije