Oglasi

Vršnjačko nasilje ne jenjava, kako se oduprijeti

Djeca na internetu usvajaju različite oblike devijantnog ponašanja i postaju i sami 'junaci' crnih hronika.
Vršnjačko nasilje veliki je problemArhiva

Tezu  o idealnom pedagoškom odgoju naše djece, odnosno našem trudu da, po nekom socijalnom standardu, odgojimo pametnu i  poštenu djecu u savremenom dobu i  ovdašnjem  „duhu vremena“  svakodnevno, na našu veliku žalost, negira stvarnost. Dobro, možda „mi“ to i činimo ali ne čine „oni drugi“,  pa se „naše“ dijete  malo-malo susretne  sa zlostavljačem. Ono što je  u naše vrijeme,  temporalno, jugoslovensko, bilo obično koškanje među đacima, danas poprima takve oblike vršnjačkog nasilja da nerijetko djeca završe u bolnicama i hitnim službama.

U Krajini, i medijski je zabilježen slučaj iz Sanskog Mosta kada je učenica četvrtog razreda Mješovite srednje škole  lakše povrijeđena nakon što ju je nožem posjekao kolega iz prvog razreda. Incident je prijavila povrijeđena, a  u slučaj su se uključili policija i roditelji učenika, jer se radilo o maloljetnim licima. Prema prvim saznanjima nož je „proradio“ nakon svađe.

Neravnoteža moći

Trend rasta vršnjačkog nasilja u školama  prisutan je u BiH što  su konstatirali i u Udruzi za razvoj društva „Kap“.

„Djeca  trpe nasilje, a vrlo malo ih se za pomoć obraća školi i policiji, ne govore da su žrtve, a ako o tome govore onda  kažu roditeljima pred kojima je dalji zadatak da dođu do pravde“, izjavila  je nedavno Merima Spahić iz Udruge „Kap“.

Ona ističe da prijave roditelja i reakcije  škola ukazuju da škole prikrivaju  nasilje i nasilnike, te da se  žrtva i njeni  roditelji tada  nađu u paradoksalnoj situaciji da teško dokazuju ono što se zaista zbilo. Ovo je udruženje 2017. i 2018. provelo istraživanje čiji rezultati šokiraju-svako treće dijete u FBiH je žrtva. Reagirali su  u Centru za razvoj omladinskog aktivizma (CROA) projektom ''Vršnjačko nasilje nema šanse'' u osnovnim i srednjim školama u Općini Novo Sarajevo gdje su proveli  edukaciju nastavnog osoblja i učenika kako bi se prepoznalo i preveniralo vršnjačko nasilje.

Vršnjačko nasilje ili bullying nisu dječije šale  tipa gurkanja ili obostranog ruganja, kada su obje strane ravnopravne.

„Bullying uključuje neravnotežu moći u kojoj je zlostavljač uvijek i stalno nadmoćan. Isto tako, kod dječje igre emocionalni ton izmjenjuje se od smijeha do ljutnje. Za razliku od toga, bullying uključuje trajnu i vrlo često intenzivnu uznemirenost, bespomoćnost i patnju žrtve, dok je zlostavljač obično hladan, okrutan i kontrolira situaciju",  kaže psihologinja dr.sc.Ana Kandare Šoljaga

Psihologinja i mentalna trenerica Ana Čerenšek  naglašava kako bullying narušava mentalno zdravlje djece koja su u  dužem vremenskom rasponu izložena  njime. Po njenim riječima, dolazi do socijalne anksioznosti i anksioznosti općenito kao i do smanjenog osjećaja vlastite vrijednosti.

„U periodu 2013.- 2017. godina na području Unsko sanskog kantona (USK) evidentirana su 294 slučaja vršnjačkog nasilja, od kojih se 51 odnosi na krivična djela, 126 na narušavanje javnog reda i mira  i 117 na ostalo (fizički napadi, verbalni konflikt, psihičko maltretiranje). Ukupno je evidentirano 397 počinioca i 296 žrtava“,kažu nam iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) USK.

Službenici ovog resora  ističu kako se  policija susreće sa vršnjačkim nasiljem onda kada je ono eskaliralo i poprimilo ozbiljne posljedice. U 2018. godini  vršnjačko nasilje  je povećano u odnosu na 2017 po broju slučajeva, počinilaca i broju žrtava. Podaci su zabrinjavajući – čak 87 slučajeva vršnjačkog nasilja odnosno 67 posto više nego godinu ranije, broj počinilaca  od 101 je za 46 posto više nego 2017.,a i broj žrtava, njih 61, je povećanje od 17 posto. Iako u ovom resoru tvrde kako je ostvarena dobra suranja sa  svim subjektima  u tzv. protokolu o postupanju u ovakvim slučajevima(direktori osnovnih i srednjih škola, centri za socijalni rad, pravosudni organi, zdravstvene ustanove, vijeće roditelja), vršnjačke nasilje  „svake godine u svakom pogledu sve više  napreduje“. Prednjače gradovi Cazin  i Bihać, te općine Sanski Most, Bosanska Krupa i Velika Kladuša, dok  na općinama Bužim  Ključ, zanimljivo, nije  bilo evidentiranih slučajeva vršnjačkog nasilja.

Diplomirani pedagog Dževida Hasić koja radi  kao školski pedagog u najvećoj sanskoj osnovnoj školi  ističe  kako je  moderno doba donijelo nove  vrsta nasilja.

„Danas  imamo na  javnoj sceni  elektronske poruke sa neprimjerenim sadržajem kao što su uvrede i vulgarnost,  slanje prijetećih poruka, uznemiravanje, lažno predstavljanje, optuživanje drugog, slanjem glasina i laži da bi se nekome uništio ugled ili da bi se ugrozili odnosi sa drugima i doveli u sukob , poticanje na mržnju i nasilje, traženje od žrtve da iznosi lične podatke, otkrivanje porodičnih prilika, snimanje i nedozvoljeno objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama, zatim otkrivanje nečijih tajni, podataka i slika koje nisu namjenjene javnosti, zatim namjerno izbacivanje nekog iz grupa, foruma", kaže Hasić i naglašava  kako su ovi oblici nasilja  specifični po tome što mogu trajati  bez prekida  24 sata dnevno, te da  su djeca posebno izložena u školi, na javnim mjestima i kod kuće, što kod njih stvara  dodatni strah i narušava samopouzdanje.

Cyber nasilje

Hasić  kaže  kako su u 2019.godini, prema njenim informacijama, na USK u školama prijavljena svega dva slučaj vršnjačkog nasilja. U prvom je istraga zaključena i ustanovljeno je da se radilo o lažnoj prijavi, a drugi slučaj  čeka svoj epilog. Hasić pominje  da su škole  u obavezi svake godine provoditi edukaciju uposlenika i učenika kako je to definirano Protokolom o postupanju u slučaju nasilja koje uključuje djecu , što je regulirano  Službenim glasnikom  USK broj 35 od 24.12.2018.U godišnjim programima rada škole  planiraju se programi prevencije nasilja te obavezu razrednika da prezentiraju Protokol svim učenicima i roditeljima.

„ Nasilje u osnovnoj školi je evidentirano kao pojava vrijeđanja, omalovažavanja, zadirkivanja, verbalno napadanje i  guranje od strane vršnjaka.  Najčešće se ove pojave  dešavaju u razredu kada nema nastavnika. Neke pojave se dešavaju na igralištu, hodnicima i u školskom dvorištu gdje nema prisutnih nastavnika i odraslih osoba- ističe ona.

Alma Fejzić projekt koordinatorica CROA-e izjavila je da je od različitih oblika vršnjačkog nasilja prisutnog u školama  posebno aktuelno cyber nasilje, jer se  i djeca najviše žale na njega. No, i dalje preovladavaju psihološko i verbalno nasilje. Psiholog Alem Dedović smatra  da djeca najčešće i ne znaju gdje prestaje normalno ponašanje koje onda prerasta u agresiju. On kaže da je mnogo razloga  zašto neko dijete postaje nasilno, ali  naglašava  kako je ono samo  dio „zajedničke priče“ te da i nasilnik i žrtva i posmatrač nasilja, bez obzira kako to zvučalo u javnoj percepciji, zaslužuju  podjednako pažnju.

Pedagogica Hasić  mišljenja je da elektronski mediju umnogome  utiču na loše ponašanje djece. Djeca „beskonačno“  borave na internetu i  bilo bi itekako  poželjno da  roditelji više prate djecu  i da budu prisutniji u njihovim aktivnostima, da ih odgajaju u  sigurnim domovima i sa puno ljubavi, da nauče dijete kako da se nosi s osjećajem ljutnje bez upotrebe sile.

„Razgovor  sa djetetom i objašnjenje posljedica nasilja na žrtve i druge mogu biti djelotvorni. Odrasle osobe i roditelji trebaju biti  primjer lijepog ponašanja   i ne smijemo dopustiti da naša djeca svjedoče nasilničkom ponašanju kod kuće, u školi i sl“, ističe Hasić. Posebno naglašava kako  se  razgovor između djeteta i roditelja ne smije okončati time što roditelj pita „kako je  bilo u školi“, a dijete odgovori „dobro“. Razgovor zaključuje  riječima Mahatme Gandija  da je sila oružje slabih, a nenasilje oružje jakih, te sa se trebamo svi potruditi da budemo „jaki“.

Aleksandar Slijepčević sa  Instituta Perpetuum Mobile  kaže  kako  mladi često nisu svjesni  da nekoga zlostavljaju, zbog  čega zlostavljana djeca i sami postaju zlostavljači. On potvrđuje tezu pedagoginje Hasić da zbog  opće dostupnosti interneta mladi upijaju i sve oblike devijantnog ponašanja  i postaju „junaci „ crnih priča.

"Mladi ne razumiju gdje su granice nasilja, ne razumiju da je i nazivanje pogrdnim imenima nasilje,a nekada nasilje smatraju normalnim načinom za rješavanje problema i konflikta", izjavio je Slijepčević za Deutsche Welle.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

U Mostaru je u organizaciji  u organizaciji Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona  (HNK)  i TPO Fondacije iz Sarajeva (Transkulturne psihosocijalne obrazovne fondacije), održana konferencija “Vršnjačko i rodno zasnovano nasilje: od reakcije do prevencije”. Konferencija je epilog  projekta TPO Fondacije  koji je počeo 2017.godine a u okviru kojeg  je urađena i Baseline studija: “Vršnjačko i rodno-zasnovano nasilje u osnovnim školama u BiH” koja je provedena u trideset osnovnih škola u Sarajevskom, Hercegovačkoneretvanskom i Srednjobosanskom kantonu.

“Psihološko nasilje je najčešći oblik nasilja među vršnjacima, ali nažalost u fokus pažnje dolaze samo slučajevi koji eskaliraju, pa se teško može vidjeti kakav je to problem. Puno slučajeva također ostaje i neprijavljeno”, istakla je Zlika Spahić-Šiljak direktorica TPO Fondacije. Ministar obrazovanja HNK-a Rašid Hadrović kazao je kako je cilj da se kroz priručnike  prevenira nasilje,a da nastavnici u kriznim situacijama znaju šta im je činiti. Hadrović je naveo  da je u ovom projektu iz koga su učili svi učestvovalo 428 nastavnika, 1430 učenika i 1150 roditelja.

Nije zgoreg na kraju ukazati na  zapažanje policijskih službenika MUP USK da je „prisutna nedovoljna educiranost osoblja u školama, djece, roditelja, ali i policijskih službenika, te se zbog toga neki slučajevi ne prepoznaju i ostaju nekažnjeni... te se zbog neznanja, nesigurnosti pojedinaca, straha od osude sredine slučajevi nasilja zataškavaju, poriču i budu primijećeni tek kad eskaliraju u krivično djelo“. Ima i slučajeva da se roditelji djece koja vrše vršnjačko nasilje neprimjereno ponašaju prema osoblju škola, ali i drugim učenicima ne prihvatajući činjenično stanje, negiraju krivicu vlastitog djeteta i sl., što je posljedica i nedovoljne edukacije i informiranosti roditelja. Zanimljivo je da vršnjačko nasilje ne postoji kao krivično djelo, ali se  prepoznaje  kroz druga krivična djela kao što su: učestvovanje u tuči, ugrožavanje sigurnosti, TTP, LTP, krađa, lažno prijavljivanje, nasilničko ponašanje, iznuda, ucjena i dr.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.