Oglasi

VRS ubila 8.262 Bošnjaka iz Srebrenice

Na suđenju bivšem predsjedniku RS-a i optuženom za genocid Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom svjedočio direktor Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović.
Mašović je rekao da sva svjedočenja, dokazi i indicije govore o tome da su ekshumirane žrtve usmrćene na nezakonit načincin.ba

Prema podacima Instituta za nestala lica Bosne i Hercegovine, poslije pada Srebrenice u julu 1995. godine snage bosanskih Srba ubile su 8.262 Bošnjaka, a više od 6.600 tih žrtava, ekshumiranih iz masovnih grobnica u istočnoj Bosni, do sada je identificirala Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP), posvjedočio je u utorak na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom (ICTY) direktor tog instituta Amor Mašović.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske RS-a (VRS), optužen je za genocid počinjen nad srebreničkim Bošnjacima u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. godine zauzeo tu enklavu pod zaštitom Ujedinjenih naroda.

Broj srebreničkih žrtava, kako je naveo Mašović, ICMP procjenjuje na ukupno 8.100.

Svjedok je upitao optuženog zašto bi 'primarne grobnice bile naknadno otkopavane, tijela žrtava drobljena buldožerima i premještana u sekundarne grobnice'

Posmrtne ostatke 7.787 osoba pronađene u masovnim grobnicama ICMP je DNK analizom već povezala sa blizu 22.000 uzoraka krvi, koje su dale porodice nestalih.

"Dodatnih 166 posmrtnih ostataka nije moglo biti povezano ni s jednim uzorkom krvi, što znači da rodbina stradalih nije dala krv ili da u tim porodicama niko više nije živ", izjavio je Mašović.

U četiri grobnice

Na spomen-zidu u Memorijalnom centru u Potočarima, prema svjedokovim riječima, uklesana su imena 8.372 osobe čija je smrt povezana s padom Srebrenice, kao i susjedne Žepe, u julu 1995. godine.


Kosti žrtava su premještane [Reuters]

Unakrsno ispitujući svjedoka, Karadžić je citirao zapisnik sa sastanka Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine u ljeto 1995. godine, na kojem se spominjao podatak o 3.000 nastradalih u Srebrenici.

Rekavši da mu to nije poznato, Mašović je naveo da "egzaktni podaci direktno iz masovnih grobnica" pokazuju da je "na 450 lokacija nađeno najmanje 6.700 kompletnih ili nekompletnih posmrtnih ostataka i da su porodice prijavile nestanak 8.262 lica".

"Nažalost, polovina tih grobnica je sekundarna. Dijelovi tijela jednog čovjeka pronađeni su u četiri grobnice i, što je najgore, to tijelo još nije kompletirano", naglasio je on.

Upitan da li zna šta je uzrok smrti ekshumiranih žrtava, Mašović je odgovorio da sva svjedočenja, dokazi i indicije govore o tome da su one usmrćene na nezakonit način.

Svjedok je upitao optuženog zašto bi "primarne grobnice bile naknadno otkopavane, tijela žrtava drobljena buldožerima i premještana u sekundarne grobnice".

Karadžić je, kao i tokom ispitivanja jednog ranijeg svjedoka, ustvrdio da je Mašović izjavio da su osobe koje su još žive identificirane kao žrtve iz Srebrenice, zato što su njihovi "amputirani udovi" pronađeni u masovnim grobnicama.

Rođaci nisu na spiskovima

Mašović je odgovorio da njegova izjava nema nikakve veze s masovnim grobnicama srebreničkih žrtava, već s otkopavanjem do kojeg je došlo greškom - ekshumacijom pokopanih amputiranih udova i mrtvorođene djece iz obližnje bolnice na jednom groblju u Sarajevu.

Na pitanje da li je izjavio da je u Memorijalnom centru u Potočarima sahranjeno "najmanje 500" ljudi koji nisu stradali u Srebrenici, svjedok je odgovorio da to nije tačno i da niko to nikada nije utvrdio.

'Egzaktni podaci direktno iz masovnih grobnica' pokazuju da je 'na 450 lokacija nađeno najmanje 6.700 kompletnih ili nekompletnih posmrtnih ostataka i da su porodice prijavile nestanak 8.262 lica'.

Rekao je, međutim, da je u Potočarima pokopano i blizu 70 rođaka srebreničkih žrtava, koji su stradali na drugim mjestima, ali da oni nisu na spiskovima ubijenih poslije pada Srebrenice.

Mašović je kao nevjerovatnu odbio i Karadžićevu tvrdnju da su u masovnim grobnicama sahranjeni i vojnici Armije Bosne i Hercegovine koji su stradali tokom prethodnih ratnih godina, javio je BIRN.

Suđenje Karadžiću - koji je, osim za genocid počinjen u Srebrenici, optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teror nad civilima u Sarajevu te uzimanje vojnika UNPROFOR-a za taoce - bit će nastavljeno u srijedu.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.