Vrijeme je za akciju na Zapadnom Balkanu

'Evropski čelnici ne mogu očekivati od Srbije da će se odlučno posvetiti EU-u ako članstvo i dalje izgleda daleko', navodi se u izvještaju (EPA)

Sjedinjene Američke Države (SAD) trebalo bi da nastave da podržavaju članstvo Srbije u Evropskoj uniji (EU), ali i poziciju Brisela da nema članstva bez priznanja Kosova i povinovanja politici EU-a prema Rusiji, navodi se u izveštaju američkog Instituta Istok–Zapad (East–West Institute) i Nacionalnog komiteta za američku spoljnu politiku.

U izveštaju “Vreme za akciju na Zapadnom Balkanu – Preporuke za američku diplomatiju” navodi se da SAD treba da ohrabri EU da oživi dijalog Kosovo – Srbija, koji mora da dovede do srpskog priznanja Kosova kao nezavisne države.

Autori izveštaja, među kojima su predsednik Instituta Istok–Zapad i bivši ambasador SAD-a u Srbiji Kameron Manter i bivši američki izaslanik u pregovorima o statusu Kosova ambasador Frenk Vizner, ocenili su da SAD i EU treba da se zajednički i koordinisano angažuju u rešavanju gorućih pitanja na Zapadnom Balkanu kako bi se sprečio potencijalni konflikt u tom regionu.

Potrebna odlučna akcija SAD-a

U izveštaju objavljenom 2. maja navodi se da je potrebna “neposredna i odlučujuća akcija” SAD-a i EU-a jer je “Zapadni Balkan, koji obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru, Albaniju i Srbiju, ponovo postao područje koje zabrinjava zbog manjkavosti unutrašnjeg upravljanja, ekonomskih izazova, etničkih trvenja unutar regiona i spoljnih uticaja”.

Dodaje se da je Vašingtonu potreban obnovljen i ojačan odnos sa Srbijom, najvećom i najjačom državom regiona, koja “balansira na diplomatskoj žici udvarajući se u isto vreme i Rusiji i EU-u”.

Oscilacije politike EU-a prema regionu daju priliku čelnicima Srbije da nastave da uslišavaju ruske molbe, kao što je osnivanje “kvazivojnog” ruskog humanitarnog centra u Nišu.

Evropski čelnici ne mogu da očekuju od Srbije da će se odlučno posvetiti EU-u ako članstvo i dalje izgleda daleko. Jednom rečju, ako Srbija ne može da sedi na dve stolice, onda to ne može da čini ni EU, naveli su autori.

Članstvo u NATO-u treba da ostane opcija kada je reč o Srbiji, ali američka očekivanja moraju da uzmu u obzir i istorijsko nasleđe vojnih operacija NATO-a u regionu, kao i verovatno glasno protivljenje Rusije. Zato, dodaje se u izveštaju, saradnja sa NATO-om treba da se nastavi uz podršku Srbiji da ograniči svoje bezbednosne veze sa Rusijom na trgovinu oružjem i obuku.

Razvoj vojne moći na Kosovu

Kada je reč o Kosovu, u izveštaju se navodi da bi SAD trebalo da ohrabri EU da oživi dijalog Kosova i Srbije uz podršku SAD-a kako bi se sprečilo da Kosovo nastavi da klizi ka statusu zamrznutog konflikta.

SAD bi trebalo da ohrabri EU da ponovo potvrdi da je Kosovo na kredibilnom putu pristupanja iako mu predstoji još mnogo posla, dok Srbiji mora jasno da se stavi do znanja da njen put pristupanja EU-u zahteva priznanje Kosova uz razumevanje da, kad Srbija postane članica EU-a, ne može ometati eventualno članstvo Kosova u Uniji.

Takođe, NATO bi zajedno sa Kosovom trebalo da radi na razvoju male, lako naoružane, odbrambene vojne moći, a proces formiranja tih snaga mora da uključi dijalog Kosova i Srbije, ali ni pod kojim uslovima Srbija ne treba da ima pravo veta u tom procesu, navodi se u izveštaju.

KFOR treba da ostane na Kosovu, ali bi postojanje stalne NATO-ove ili američke baze u regionu nepotrebno provociralo Srbiju I Rusiju, naveli su autori izveštaja.

U izveštaju se ističe i da rešenje zahteva da Srbija i Kosovo pomire svoja neslaganja o državnosti Kosova i dodaje da bi normalizacija donela koristi regionu – Srbiju bi približila EU-u, a Kosovu bi omogućila da traži puno članstvo u UN-u i drugim međunarodnim organizacijama.

Uz konstataciju da proces normalizacije odnosa nailazi na niz ozbiljnih prepreka, autori navode da obe strane moraju u potpunosti i u dobroj veri da sprovedu postojeće sporazume, a kada je reč o nerešenim pitanjima koja zahtevaju pregovore, strane treba ohrabriti da se saglase na najvišem nivou o “mapi puta” koraka koji vode ka rešenju i primeni.

Članstvo Makedonije u EU-u i NATO-u prioritet

Autori izveštaja takođe navode da bi u procesu normalizacije “jednog dana mogli da budu potrebni novi i kreativni predlozi”, ali i dodaju da je “mogućnost velike pogodbe, koja bi mogla uključiti i razmenu terotorija između Kosova i Srbije”, koju je nagovestio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, “ideja za koju još nije došlo vreme uprkos njenoj početnoj privlačnosti kao inovativnog bega od klizanja Kosova u status zamrznutog konflikta”.

Kada je reč o Makedoniji, u izveštaju se navodi da članstvo Makedonije u EU-u i NATO-u mora da bude prioritet.

SAD treba da upotrebi svoj uticaj na najvišem nivou u Makedoniji i Grčkoj da naglasi važnost rešavanja “pitanja imena”, koje stoji na putu, i da sarađuju sa UN-om u tom cilju.

U izveštaju se ocenjuje da Zapadni Balkan ima realan i merljiv uticaj na bezbednost i stabilnost Evrope i da brojni politički, ekonomski i bezbednosni izazovi sa kojima se region danas suočava prete da se odraze i na ostatak Evrope.

Dodaje se, međutim, da problemi Balkana nisu nepremostivi, jer ne zahtevaju nove institucije ni značajne finansijske i vojne obaveze SAD-a nego, naprotiv, rešenje zahteva rad kroz dve organizacije koje su već prisutne u regionu – EU i NATO.

Sveobuhvatni pristup rešavanju čitavog niza političkih, ekonomskih i bezbednosnih izazova na Balkanu zahteva da EU i NATO rade u tesnoj koordinaciji, i među sobom i sa SAD-om, ocenili su autori izveštaja.

Izvor: Agencije