Vojna imovina ispred presude Sejdić-Finci

Lideri šest vladajućih bosanskohercegovačkih stranaka postigli su dogovor o raspodjeli vojne i državne imovine, ali su ostali neusaglašeni o implementaciji presude Sejdić-Finci.

Sila ‘gospodara’

Aleksandar Trifunović, glavni urednik medijskog projekta Buka, za Al Jazeeru je kazao da su građani BiH svjedoci demonstracije sile“ šest gospodara“.

„Potpuno je izmještena vlast iz institucija i premještena u ovih šest osoba, koje se sastaju poprilično bezuspješno“, kazao je on, te opisao BiH kao „neku vrstu monarhije gdje imamo šest kraljeva, šest vlastelina“.

Trifunović je podsjetio da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ranije izjavio da je red da se sastanak desi, pa se on zato održava.

„Svako ozbiljan, kad organizator da takve izjave, ne bi došao na takav sastanak“, kazao je Trifunović.

On je dodao da bh. šestorka ne osjeća potrebu za odgovornošću prema javnosti.

Kazao je da u BiH postoje tri grupe ljudi – političari koji svoje pozicije žele zadržati što duže, međunarodna zajednica koja želi da je stanje u BiH što manje košta, te građani koji žele da prežive.

„Šta će nam parlamenti ako ne rade, bilo na državnom ili entitetskom nivou?“ upitao je Trifunović.

Kako je iz Banje Luke izvijestila reporterka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić, implementacija presude smatra se ključnim uvjetom Evropske unije da bi Bosna i Hercegovina dobila mogućnost da aplicira za status kandidata za ulazak u EU.

Presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić-Finci nalaže se ustavno rješavanje pitanja državljana BiH koji nisu pripadnici tri konstitutivna naroda te zemlje.

Raspodjela imovine

Smiljanić je kazala da su stranački lideri postigli sporazum da će sva vojna i državna imovina biti popisana u roku od 60 dana po ranije dogovorenim principima.

Vojna imovina bit će uknjižena na Oružane snage BiH, a preostala imovina bit će na raspolaganju institucija te zemlje.

Državna imovina koja ne pripadne institucijama bit će uknjižena na entitetske i općinske nivoe vlasti.

Smiljanić je rekla da je postignut i dogovor o imenovanjima funkcionera u državnim agencijama.

Po pitanju implementacije presude Sejdić-Finci, „lideri su rekli da narednih dana nastavljaju da rade na rješenju tog problema“, kazala je Smiljanić.

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik rekao je da su stavovi na ovu temu ostali potpuno isti, dok je lider predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović kazao da ipak ima nekog napretka.

Rok za implementaciju presude Sejdić-Finci je 12.mart. U protivnom, BiH bi morala učiniti „ nešto što bi EU mogla da ocijeni kao konkretan napredak u rješenju tog problema“, kazala je Smiljanić.

„Svi stranački lideri se nadaju da bi mogli da postignu konkretan napredak …da bi BiH…ove godine mogla da aplicira za kandidaturu za članstvo u EU“.

Predsjednik Stranke Demokratske Akcije Sulejman Tihić izjavio je prije sastanka da je moguće postići određeni napredak ukoliko se svi učesnici potrude.

Pitanje hrvatskog člana Predsjedništva

Tihić je u izjavi novinarima prije sastanka kazao da postoji nastojanje nekih da se kroz provođenje presude Sejdić – Finci riješi pitanje legitimnog izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

„Najjednostavnije je provesti presudu onako kako se to predlaže iz RS-a, ali se bojim da tada ostaje neriješeno pitanje i isti problem kada je u pitanju legitimitet izbora člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda. Zato je taj predmet nešto komplikovaniji nego što bi trebalo da bude“, kazao je Tihić.

On je naglasio da je pitanje vojne imovine bilo na dnevnom redu i ranije, u razgovorima u Prudu, kada su utvrđeni principi, te vjeruje da je blizu dogovor.

Čović je uoči sastanka kazao da je stav njegove stranke da ne dolazi u obzir „parcijalno“ rješenje za provođenje presude Sejdić-Finci.

To znači, pojasnio je, da se u paketu treba rješavati Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić kazao je da je za njegovu stranku jedino prihvaljivo rješenje ono koje će implementirati  presudu u predmetu Sejdić-Finci i riješiti hrvatsku poziciju kod izbora člana Predsjedništva BiH i Doma naroda, jer se u ovom momentu „Hrvati razlikuju od predstavnika nacionalnih manjina samo u tome što se mi možemo kandidirati, a oni ne“.

Izvori: Al Jazeera i agencije