Vlada isplatu dodataka blokirala zakonom

Hrvatska vlada je mogućnost da neki, ipak, dobiju dodatke na platu, blokirala zakonom, pa sindikati traže zaštitu.

Većina hrvatskih sindikata zaposlenih u državnim i javnim službama u srijedu će sa Vladom potpisati novi temeljni kolektivni ugovor, kojim se odriču božićnice i regresa, te im se smanjuju jubilarne nagrade i naknade za prevoz.

No, kako su ti radnici zaštićeni i granskim kolektivnim ugovorima, koji su i dalje na snazi, država bi nekima, ipak, morala isplatiti dodatke. Vlada je zato donijela poseban zakon kojim se to onemogućuje.

Sindikati će tražiti zaštitu Ustavnog suda, ali i međunarodne zajednice. Također, počinju i pregovori o dodacima osnovici plate, koji ovise o rastu bruto društvenog proizvoda (BDP).

No, sindikati se pitaju, kaže reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak, zašto uopće dolaze na sastanak.

Ušteda 46 miliona eura

Vlada, tvrde sindikati, ne poštuje dogovoreno i kad nešto što piše u ugovoru ne želi isplatiti, donese poseban zakon.

„To je napad na sve! Ako zakonom poništite kolektivni ugovor, onda čemu uopće pregovori? Što mi ovdje radimo, zašto dolazimo u Vladu, ako će oni nakon par mjeseci, kad im se sviđa ono što su s nama potpisali, to olako promijeniti?", pita se Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata.

Novim kolektivnim ugovorom 260.000 javnih i državnih službenika neće dobiti po 200 eura božićnice, a to je uštedaod 46 miliona eura. U Vladi kažu da, zbog nestašice, drugog izbora nisu imali.

„Međunarodna organizacija rada je to, u više slučajeva i u više zemalja, razmatrala i baš donijela ovakvo tumačenje, da Vlada u pogoršanim ekonomskim uvjetima ima pravo suspendirati isplatu pojedinih materijalnih prava", kaže Mirando Mrsić, ministar rada Republike Hrvatske.

No, pobunjeni sindikati pisali su na više međunarodnih adresa. U srijedu će u Evropskoj komisiji, na sastanku o socijalnim pitanjima, predstaviti problem hrvatskih radnika.

„Ovo je jedno necivilizirano divljaštvo! Ovo je napad na sve moguće kriterije, sve ono što smo do sada u Hrvatskoj godinama gradili i čime smo opravdavali svoj ulazak u krug civiliziranih zemalja. A što ćemo mi dalje? Dalje ćemo voditi međunarodnu bitku, a na proljeće se vidimo na ulici", kaže Ribić.

Pitanje ustavnosti zakona

„Socijalno pregovaranje se nastavlja, udruživanje u sindikate nitko nije suspendirao, sindikalni rad se i dalje nastavlja. Prema tome, tu ne vidim nikakvih problema", objašnjava ministar Mrsić.

Profesor radnog prava Viktor Gotovac, ipak, vidi problem. Potez Vlade, kaže, jest zakonit, no pitanje je da li je legitiman. Ovako nešto, smatra, radi se kao posljednja mjera, kada su svi pokušaji dogovora propali.

„Time gubimo kredibilitet u međunarodnoj zajednici, što nema neku sankciju, osim one međunarodno-političke“, kaže Gotovac.

Sindikati su javno od predsjednika države zatražili da podnese zahtjev za ocjenom ustavnosti toga zakona. Gotovac smatra da nisu bez šansi.

"Postoje određeni međunarodni izvori, konvencije međunarodne organizacije rada, postoje izvori Vijeća Europe na koje je potencijanlno moguće pozvati se. Postoje, čak, i neke odredbe Ustava Republike Hrvatske koje bi mogle ići u tom pogledu da se kaže da takav pristup, takav način postupanja, možda nije ustavan", pojasnio je Gotovac.

Bude li Ustavni sud o tome odlučivao, donošenje odluke trajat će najmanje godinu i po, a do tada će ovi radnici ostati bez nekoliko božićnica i regresa.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.