Vlada Hrvatske uputila Istanbulsku konvenciju u Sabor

C
Plenković je kazao kako je u javnosti ovo pitanje dobilo svjetonazorski pečat jer se pojavilo pitanje roda, odnosno rodne ideologije (Reuters)

Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici uputila prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, tzv. Istanbulske konvencije, na ratifikaciju u Hrvatski sabor.

Riječ o najvažnijem političkom pitanju u Hrvatskoj u posljednje vrijeme, ocijenio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, prenijela je agencija Anadolija. Usvajanjem Nacrta prijedloga zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Vlada omogućila Saboru da većinom glasova ratificira tzv. Istanbulsku konvenciju koju je Hrvatska potpisala 2013. godine.

Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da su se oko ovog pitanja angažirale brojne civilne udruge, neke za, a neke protiv ratifikacije zbog strahovanja vezanih uz svjetonazorskih pitanja.

Tvrdolinijaška struja premijerove Hrvatske demokratske zajedNice (HDZ) misli da se Konvencijom želi uvesti rodna ideologija u obrazovni sistem, odnosno da osobe koje su rođene kao muškarci, naprimjer, ako se tako ne osjećaju, mogu izjaviti da su žene i obratno. Veliki protivnici Istanbulske konvencije jesu i Crkva i nekoliko konzervativnih udruženja u Hrvatskoj.

Plenković je istakao kako je ova konvencija donesena u Vijeću Evrope kojeg je Hrvatska članica od 1996. godine.

“Ova konvencija se bavi groznim društvenim fenomenom, a to je nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. To je paneuropski problem, to nije problem samo jedne države, nego problem svih europskih država”, poručio je premijer Plenković.

Konvenciju ratificiralo 28 zemalja

Premijer je kazao kako je slanje ovog međunarodnog dokumenta u proceduru čvrsta politička volja ove Vlade utemeljena na političkom programu.

Premijer je poručio kako će ratifikacija ove konvencije osnažiti pravni i institucionalni te finansijski okvir za rješavanje problema nasilja nad ženama i u porodici.

Podsjetio je kako je ovu konvenciju ratificiralo 28 država članica Vijeća Evrope, a potpisalo ih je ukupno 45, od toga 17 članica Evropske unije.

Poručio je kako je neistina vijest koja se pojavila u javnosti da će provedba ove konvencije koštati milijardu kuna.

Andrej Plenković je dodao kako je stručno tijelo GREVIO klasično tijelo za nadzor provedbe ove konvencije Vijeća Evrope.

“Bit ove Konvencije je da statistika MUP-a koja govori da je ukupno od 2013. do 2017 ubijeno 195 osoba u Hrvatskoj, od kojih 91 žena. Od toga čak 63 ubojstva bilo je od bliskih osoba, a 46 od partnera. To je bitno i time se trebamo baviti. Zbog toga ova konvencija mora biti podržana u Saboru i mora ojačati mehanizme u suzbijanju ovog negativnog fenomena”, istaknuo je premijer, prenosi agencija Hina.

“To je paneuropski problem. U vrijeme HDZ-ove vlade između 2007. i 2009. počeo je rad na Konvenciji. Za vrijeme HDZ-a od 2009. do 2011., nastavljen je rad i ona je dovršena. U vrijeme SDP-a, ona je potpisana”, dodao je Plenković.

Svjetonazorski pečat

Kazao je kako je u javnosti ovo pitanje dobilo svjetonazorski pečat jer se pojavilo pitanje roda, odnosno rodne ideologije te istaknuo kako Vlada uvažava zabrinutost određenih skupina u društvu.

Stoga je Vlada uz ratifikaciju uputila i tzv. interpretativnu izjavu kao instrument kojega države inače koriste kada ratificiraju neki međunarodni ugovor kako bi ga pojasnile.

Uvažavajući pluralizam i osjetljivost jednoga dijela društva usvojena su u članku 4. tri poruke, da ova konvencija ne sadrži preuzimanje nikakvih međunarodnih pravnih obaveza koje bi u hrvatski pravni poredak uvodile nešto što se kosi s jednim dijelom društva, rekao je premijer.

U prvoj rečenici bit će definirana bit Konvencije, a to je borba protiv nasilja nad ženama i u porodici.

U drugoj rečenici bit će rečeno da Hrvatska smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sistem niti promjenu definicije braka koji je u Hrvatskoj nakon referenduma ustavno definiran kao zajednica muškarca i žene.

“Nema pravne obaveze za priznanje trećeg ili neutralnog spola, nema pravne obaveze za redefiniciju braka niti uvođenja u obrazovni sustav sadržaja koji bi se kosio sa hrvatskim vrijednostima”, poručio je premijer.

O ratifikaciji Istanbulske konvencije očitovale su se sve ministrice u Vladi, a pritom je premijer Andrej Plenković naglasio kako ova vlada ima najviše ministrica do sada, pa i dio ministara.

Za sljedeću subotu je u Zagrebu najavljen protest konzervativnih civilnih udruženja, građana i aktivista protiv ratifikacije Istanbulske konvencije.

Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici Vijeće Evrope prihvatilo je 11. maja 2011. u Istanbulu, po čemu je ova konvencija dobila ime.

Izvor: Agencije