Oglasi

Vjetroelektrane - najveći bh. projekt

Počinje izgradnja vjetroparka na Podveležju, u vrijednosti od 62 miliona eura, iako u BiH ne postoji zakon o obnovljivoj energiji.
U BiH nema proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, izuzev malih hidroelektrana ukupne instalirane snage 37,7 MWAl Jazeera

Piše: Rešad Dautefendić

Evropska energetska direktiva do 2020. godine predviđa smanjenje emisije štetnih plinova za 20 posto te 20 postotni udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije. To nastoje provesti i zemlje jugoistočne Evrope izgradnjom niza vjetroelektrana. U Bosni i Hercegovini je izgrađena tek jedna, ali još nije priključena u sistem. Ipak, u toku je utrka za koncesije. Takva zaštita okoliša donijet će skuplju struju potrošačima, zahtjeva skupe investicije, ali ulagačima obećava veliku zaradu.

Vjetropark na Vlašiću

Izgradnja vjetroparka na Vlašiću dobila je zeleno svjetlo 2011. Realizacijom ovog projekta na 10 lokacija ostvaruju se direktne finansijske koristi za Srednjobosanski kanton, razvoj i izgradnju cestovne infrastrukture šireg područja Vlašića, te lokalne zajednice.

Potpisivanjem ovog ugovora stvorit će se mogućnost korištenja energije vjetra na području srednje Bosne. Na području Vlašića realizirat će se program istražnih mjerenja parametara vjetra po međunarodno priznatim standardima.

Potpisanim ugovorom Elektroprivreda BiH preuzima obavezu projektovanja, finansiranja, izgradnje i održavanja vjetroelektrana. Koncesija je dodijeljena na 30 godina s mogućnošću produženja ugovora.

Ovih dana treba biti otvoren konkurs za izbor izvođača radova na izgradnji vjetroparka na Podveležju. Riječ je o najvećem projektu u Mostaru, čija vrijednost iznosi blizu 62 miliona eura. Konkurs će biti otvoren 30 dana, a zatim, nakon izbora najpovoljnijeg izvođača i potpisivanja ugovora, kreće se s početkom radova. Dogovoreno je da se do kraja 2012. godine izgrade dvije vjetroturbine, a do kraja 2014. godine planiran je dovršetak cijeloga projekta.

„Ovo je još jedan u nizu projekata Elektroprivrede BiH i Vlade Federacije BiH, koji trebaju predstavljati zamajac razvoja privrede i otvaranja novih radnih mjesta. Osim značaja kojeg ovaj i slični projekti imaju za daljnje jačanje Elektroprivrede BiH, ovakvi projekti nose i veliku korist za lokalnu zajednicu, jer će sigurno kroz izgradnju neophodne infrastrukture doći do poboljšanja životnih uslova za građane koji žive na ovom području.

Ohrabrujem i druge kompanije u Federaciji BiH, ne samo javne već i privatne, da slijede primjer Elektroprivrede BiH i odlučnije krenu u investiranje, jer samo tako možemo prebroditi ekonomsku krizu i osigurati otvaranje novih radnih mjesta“, izjavio je premijer FBiH Nermin Nikšić.

Zakonska regulativa

U proljeće 2011. godine Elektroprivreda BiH otkazala je otvoreni postupak javne nabavke izgradnje vjetroparka na platou Podveležja, jer nije bila odobrena urbanistička suglasnost od nadležnih tijela potrebna za izgradnju vjetroelektrane.

„Dugo se čekalo na ovaj projekt, koji je definitivno jedan od najskupljih u Hercegovini i mnoge nelogičnosti su ga pratile. Sve se to oteglo i cijeli postupak se traljavo odvijao, no sretan sam jer mogu reći da se ipak konačno bliži njegova realizacija nakon toliko vremena“, kazao je Ramiz Jelovac, predsjednik Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Jelovac, nakon dugotrajnih priprema, konačno očekuje da više ništa neće stati na put realizaciji izgradnje vjetroelektrana.
Najvažnije je da je zaokružena finansijska konstrukcija, jer je to u prošlosti bio i najveći problem.

Prema Bloombergovom istraživanju, 2011. godina bila je rekordna po ulaganjima u obnovljive izvore energije u svijetu. Ta ulaganja prelaze 260 milijardi dolara u 2011, što je pet posto više u odnosu na 2010. godinu, a gotovo pet puta više u odnosu na 2004. u kojoj su ulaganja iznosila 53.6 milijarde dolara.

U Bosni i Hercegovini nema proizvodnje energije iz obnovljivih izvora izuzev malih hidroelektrana ukupne instalirane snage 37,7 MW, od čega je u Federaciji BiH 23,7 MW i u Republici Srpskoj 14 MW, navodi Bloomberg.

Što se tiče biomase, 1,5 miliona tona ogrjevnog drveta, na koliko se procjenjuje godišnja potrošnja u BiH, ne može se smatrati obnovljivim izvorom, jer ne postoje nikakvi podaci o kontroli održivosti ovog izvora. Efikasnost iskoristivosti je još više upitna.

Rekordna ulaganja

Ulaganja u solarnu energiju su nadmašila ulaganja u vjetroenergiju, a iznenađujuće velika količina novca izdvojena je za obnovljive izvore energije u SAD-u, koje su po prvi put od 2008. godine ispred Kine zahvaljujući  državnim poticajima.

Rekordna ulaganja u 2011. godini su posebno indikativna, jer su ostvarena tokom krize. Ukupna ulaganja u solarnu tehnologiju u 2011. godini iznosila su 136,6 milijardi dolara, 36 posto više u odnosu na 2010.  To je gotovo dvostruko više od 74,9 milijardi dolara investiranih u vjetroelektrane, što predstavlja pad od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Evropa je imala porast investicija obnovljivih izvora energije od tri posto, na 100,2 milijarde dolara, s najvećim ulaganjima u tehnologije solarne energije.

Za sada nema akcijskog plana za promociju obnovljivih izvora energije niti zakonske regulative na razini države BiH. Vlada FBiH je 2010. godine donijela Uredbu o korištenju obnovljivih izvora energije, u kojoj su numerički izraženi ciljevi koji u postocima iskazuju koliko se iz ukupne potrebe za energijom može pokriti iz obnovljivih izvora, ali je provedivost ciljeva ostala nedorečena, navodi Bloomberg.

Zanimanje za izgradnju vjetroelektrana u BiH postoji i prikuplja se projektna dokumentacija i izgradnje vjetroparka u Tomislavgradu, Livnu i Podveležju. U BiH postoji jedan fotonaponski sistem snage 3,9 kW koji je postavljen na krovu Centra za posebne potrebe djece Los Rosales u Mostaru.

Sredstva za poticaje predviđene Uredbom Vlade FBiH za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i efikasne kogeneracije plaćaju mjesečno potrošači električne energije. Naknadu za obnovljive izvore energije u FBiH potrošači izdvajaju 0,001 kovertibilnih maraka plus PDV po kilovat satu, dok će u Republici Srpskoj naknadu plaćati svi potrošači po cijeni od 0,018 konvertibilnih maraka na mjesečnoj razini za utrošeni kilovat sat električne energije.

Intencija Vlade FBiH da u cjelini zakonski uredi ovu oblast je pozitivan pomak u 2012. godini. U postupku javne rasprave je Nacrt zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, a zakon o energetskoj efikasnosti je u pripremi.

Očekuje se da će zakonski okvir urediti oblast i povećati investicije u ovaj sektor kako bi BiH uhvatila korak sa svijetom, navodi Bloomberg. S trenutnom Evropskom ekonomskom krizom 2012. godina izgleda kao još jedna izazovna godina za investicije u obnovljivu energiju.

Projekti u regiji

U Srbiji, kao ni u drugim državama bivše Jugoslavije izuzev Hrvatske, još nije izgrađena niti jedna vjetroelektrana. Interes investitora postoji i velik je potencijal vjetra i lokacije s infrastrukturom postoje, a, također, postoje i velike najave. Međutim projekti već godinama ne napreduju prema planovima i najavama, a problemi su uobičajeni - zakonska regulativa, nerazumijevanje i manjak podrške vlasti.

Prošle godine Srbija je donijela novi Zakon o energetici, koji utvrđuje kategoriju povlaštenog proizvođača električne energije, te osnovne zakonske postavke za razvoj i implementaciju projekata obnovljivih izvora energije. Za razliku od ostalih zemalja bivše Jugoslavije u kojima ne postoji nikakvo udruženje posvećeno isključivo energiji vjetra koja radi na promociji ove vrste energije, u Srbiji postoji SEWEA (Serbian Wind Energy Association), udruženje koje je osnovano 2010. godine i čija je misija da sarađuje sa donositeljima odluka na svim nivoima kako bi se stvorila zakonska regulativa koja podržava izgradnju vjetroelektrana.

Osnivači ovog udruženja su Continental Wind Partners, Energowind, MK Fintel Wind i Kelag. Svoje vjetroelektrane najavljuju i tvrtke osnivači SEWEA-e, ali i Elektroprivreda Srbije, koja planira izgradnju vjetroelektrane kod Kostolca snage 30MW, čiji se dovršetak planira za 2014. godinu. Neki medijski napisi su, unatoč svim drugim najavama izgradnje vjetroelektrana, upravo ovu proglasili prvom koja će biti izgrađena u Srbiji.

U Subotici je 2010. godine Siemens preuzeo tvornicu Loher Elektro Subotica, te se tamo trenutno dnevno proizvodi 280 generatora za Siemensove vjetroagregate, a zaposleno je 500 radnika. Proizvodnja se planira povećati na 400 generatora dnevno, što će ukupno zaposliti 750 radnika. Cjelokupna proizvodnja se izvozi, a samo ovom tvornicom Srbija ima više zaposlenih u sektoru energije vjetra nego bilo koja od drugih država bivše Jugoslavije.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.