Vještačka inteligencija nam krade poslove

Sa Facebookovom chatbot platformom eksperimentiraju hiljade kompanija (AP)

Piše: Mario Pejović

Chatbotovi su, ako je vjerovati Marku Zuckerbergu, budućnost korisničke podrške. Zbog toga je Facebook u okviru svoje Messenger aplikacije pokrenuo nekoliko probnih servisa u kojim će ova vještačka inteligencija pružati korisnicima usluge naručivanja cvijeća, rezerviranja stolova u restoranima, pomagati u kupovini… a chatbotove u razne svrhe već koriste brojne druge kompanije.

Ista ta vještačka inteligencija nam već danas krade radna mjesta, upozoravaju stručnjaci.

Vještačka inteligencija (AI) već neko vrijeme koristi se u svrhe korisničke podrške, ali sada je razlika to što se nalazimo u prelaznom periodu, kada AI postaje napredniji i ima potencijal da eliminira mnogo radnih mjesta, navodi novinar IT portala info.ba Senad Matić Karić.

Napredak chatbota

Već danas se možemo naći u situaciji da razgovaramo sa chatbotom, a da nismo svjesni da “sa druge strane žice” nije prava osoba, navodi dr. Osmanković.

Turingov test i nagrada koja se dodjeljuje svakom programu koji prođe taj test je standard koji je uveden upravo da bi se ocijenilo koliko je chatbot istovjetan čovjeku. Prva medalja je dodijeljena još 1991. godine za program koji se zove PC Therapist, a od 2006. godine se održavaju redovna natjecanja za chatbotove,  što govori koliki je napredak ostvaren u ovoj oblasti istraživanja.

“Zadnja nagrada je dodijeljena 2014. godine za program koji se zove Rose, a koji je toliko napredan da ima čak  i svoj identitet: znamo da je u pitanju djevojka u 20-tim, bavi se hakiranjem i živi u San Franciscu”.

Ljudi koji su komunicirali sa ovim chatbotom kažu da zaista ima karakterne osobine slične djevojkama u 20-tim godinama koje se interesiraju za računare, hakiranje, koristi jezik i sleng karakterističan za tu grupu ljudi i slično, navodi Osmanković.

On dodaje da automatizirana komunikacija pomoću chatbotova (skraćeno iz engleskog jezika Chatter Robot – robot za ćaskanje) kompanijama štedi novac eliminirajući troškove za odgovaranje na ponovljene upite, koji čine većinu poziva korisničkoj podršci.

Koliko su velika stvar ti botovi pokazuje činjenica da najnoviji podaci govore da sa Facebookovom chatbot platformom već eksperimentiraju hiljade kompanija, dok deseci hiljada developera razvijaju Facebook chatbotove, ističe Matić Karić.

On ocjenjuje da ovaj vid vještačke inteligencije već danas oduzima poslove ljudima u velikim brojevima, ali da nismo ni svjesni toga. Kao primjer ističe izjavu direktora servisa za vještačku inteligenciju Msg.ai, Puneeta Mehte, koji je kazao da je Sony zamijenio 70 svojih radnika jednim Msg.ai botom.

Kako u kapitalističkom društvu prednost imaju svi oni alati i platforme koji režu troškove, tako će chatbotovi biti veliki hit koji neće biti prolaznog karaktera, smatra Matić Karić.

“Nažalost, danas to znači automatizaciju i eliminisanje ljudskih radnika iz mnogih sfera života.”

Mogućnosti i ograničenja

Iako riječi “vještačka inteligencija” i “budućnost” mnoge u prvi mah podsjete na sad već kultni film “Terminator”, chatbotovi su znatno drukčiji i mnogo ograničeniji.

Dr. Dinko Osmanković sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kaže da je, neformalno govoreći, chatbot računarski program koji je sposoban za (ili u nekom strožijem smislu samo simulira) inteligentnu konverzaciju sa jednom ili više osoba razmjenom tekstualnih poruka, bilo da se radi o nekom SMS servisu ili web messenger servisima kao što su Google Hangouts, Facebook Messenger i slični.

U početku su chatbotovi bili isključivo ograničeni na tekstualnu komunikaciju putem razmjene poruka, a razumijevanje poruka koje chatbot dobija je bilo jako ograničeno.
Osmanković podsjeća da je britanski naučnik Alan Turing postavio test koji predstavlja standard za inteligentnost nekog agenta vještačke inteligencije (kao što je chatbot), a taj test se može neformalno formulirati na sljedeći način: “Ako sugovornik koji ‘naslijepo razgovara’ sa agentom vještačke inteligencije nije u stanju da nakon nekog vremena nedvosmisleno utvrdi da se radi o računaru, onda takav agent prolazi na Turingovom testu”.

“Kažemo da takav agent posjeduje inteligenciju koja je na nivou ljudske inteligencije, ali moramo se ograničiti na osobine razumijevanja sadržaja poruka koje takav agent dobiva. To ne znači da je takav agent jednako inteligentan kao i čovjek u smislu opće inteligencije.”

Tipičan primjer gdje chatbotovi nisu u stanju simulirati ljudsku inteligenciju je nedostatak apstraktnog razmišljanja kao što je razgovor o emocijama koje budi neka pjesma, knjiga, film i slično.


Vremenska prognoza chatbota Hi Poncho za Sarajevo

On navodi da smo svjedoci sve veće primjene chatbotova u servisima koji možda u našoj regiji nisu potpuno zaživjeli s obzirom da su dizajnirani za engleski jezik, prije svega chatbotove tipa ličnog asistenta kao što su Ok Google ili Apple Siri.

Dr. Osmanković podsjeća da integracijom procesiranja jezika u smislu semantičke analize rečenica sa prepoznavanjem govora i u dostupnosti ogromne količine podataka na internetu dobivamo računarski program koji je u stanju da zakaže sastanak u terminu koji želimo, odgovori na upit o tome kakvo će vrijeme biti za dva dana, riješi neki jednostavni matematički problem i slično.

Podrška korisnicima

“Kompleksnijom integracijom različitih servisa moguće je sve veće povećanje sposobnosti chatbotova i generalno agenata vještačke inteligencije, za što god već bili namijenjeni.”

Što se tiče poslovne primjene, kompanije se najčešće odlučuju koristiti chatbotove za usluge automatizirane podrške korisnicima, navodi stručnjak Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.

Ukoliko korisnik ima određene probleme sa uslugom koju nudi neka kompanija, tada on upućuje zahtjev korisničkoj službi koja taj zahtjev obrađuje i korisnik dobiva odgovor u najkraćem mogućem vremenu, navodi on.

Međutim, chatbotovi zajedno sa servisima za podršku odlučivanju mogu u mnogo kraćem vremenu odgovoriti na zahtjev korisnika, što je prema njegovom mišljenju, jedna od najvažnijih prednosti koje chatbotovi mogu donijeti u smislu poboljšanja rada kompanije sa klijentima.

“Integracijom servisa za prepoznavanja govora i sintetiziranja glasa, kanali za komunikaciju više nisu ograničeni samo na tekstualne poruke, nego se mogu koristiti telefonski ili VOIP pozivi za komunikaciju korisnika sa službama za korisnike.”

Matić Karić dodaje da će “novi i mlađi poduzetnici na chatbotove navaliti kao mravi na šećer, jer je korisnička podrška do sada bila veliki izazov za startup kompanije.”

U komunikaciji sa chatbotovima ljudima ne bi trebalo biti ograničenje saznanje da u principu razgovaraju sa mašinama, smatra on.

“Na neki način chatbotove već prihvaćamo u situacijama kada komuniciramo sa korisničkom službom neke kompanije, koristimo osobne asistente na smartphone uređajima i to je sasvim prihvatljivo obzirom da je moguće puno brže dobiti potrebne informacije od chatbota nego od čovjeka. Sa druge strane, psihološki moment u trenutku saznanja da je naš sugovornik zapravo računalni program se ne može zanemariti, ali sposobnost ljudi za prilagođavanje je gotovo neograničena. Tako da će se ljudi u budućnosti sve više navikavati na vještačku inteligenciju oko sebe, a i sama vještačka inteligencija sve više napreduje u smislu prirodnije interakcije sa čovjekom tako da će ta neugodnost iščezavati.”

Izvor: Al Jazeera