Oglasi

Višegrad - bogata baština i siromašan život

Dok se novac od turizma slijeva u privatne firme, poput Andićgrada, općinski prihod od poreza iz godine u godinu - opada. Ove je čak 22 posto manji.

p25p1hFYico

Nakon što je sredinom sedmice potvrđeno da kompleks Andrićgrad duguje stotine hiljada eura neplaćenog poreza, Višegrad je ponovno u središtu pažnje bh. javnosti.

Provjerili smo kako se, zapravo, živi u tom gradu. Od višemilionskih investicija i bogatog naslijeđa, obični ljudi imaju koristi samo tokom turističke sezone.

Popločavanje je završna faza obnove mosta Mehmed-paše Sokolovića. Turska razvojna agencija u projekt je do sada uložila više od pet miliona eura. Rekonstrukcija je počela 2013. Veći dio posla je završen.

„Ostala je da se uradi rasvjeta mosta što je vrlo bitno. Ostalo je kao što vidite dio ograda i vijenaca mosta, dio popločavanja ove rampe ovdje i naravno dio fugovanja mosta“, kaže Miroslav Nešković, koordinator Općine Višegrad za obnovu mosta.

Nakon obnove, u općini očekuju povećano interesovanje turista za most koji je bio inspiracija i nobelovcu Ivi Andriću.

U međuvremenu, turisti stižu u kulturno-historijski kompleks Andrićgrad, udaljen samo stotinjak metara od mosta.

Broj posjeta je, u odnosu na prošlu godine, povećan za 50.000, ali je Andrićgrad suočen s blokadom računa i oduzimanjem imovine zbog duga od 600.000 eura na ime neplaćenog poreza.

Ova je firma poznatog režisera Emira Kusturice, naime, koristila pravo na odbitak poreza, iako za to nije imala potrebne građevinske dozvole.

Javnost u ovom entitetu zbog svega je upozoravala na povlašten status Andrićgrada, kao i da vlasti netransparanento troše novac građana za Kusturicin projekt.

Zarada od turizma

Usprkos velikoj količini novca koja se slije u turističke atrakcije - općina Višegrad živi siromašno. Samo rijetki imaju posao.

Od ukupno 11.774 stanovnika, 2.300 je nezaposlenih, isto toliko je penzionera, a 480 ljudi ostvaruje pravo na socijalnu zaštitu.

Za razliku od bogate kulturno-historijske baštine Višegrada, život običnih ljudi u ovom gradu mnogo je skromniji. Prijevoz turista u brodicama, jedan je od načina da zarade novac.

Jakov Nikitović je student koji zarađuje prevozeći turiste na splavu. Kaže da je ovo prilika koja traje samo četiri mjeseca. Smatra da mladi ljudi u Višegradu nemaju perspektivu.

„Tokom ostatka godine, situacija je veoma loša. Nema posla, nema, naprimjer, ovih turističkih prilika da se zaradi neki novac."

Takva prilika jedina je i za Jelenu Jovandić-Radošević, koja turistima prodaje suvenire s motivima mosta i Ive Andrića. Ona je jedina zaposlena u porodici.

Kaže da ne može mnogo zaraditi, jer je posao morala prijaviti radi plaćanja poreza.

„Ne mogu ja sad reći da se ne može ništa zaraditi. Može. Ali to je dovoljno tek toliko za preživljavanje. Nema uopšte da se može neki luksuz, jer ne može sigurno. Juče za čitav dan sam prodala pet magneta, pa sad vidite koliko se može i šta."

„A koliko je jedan magnet?“

„Dvije marke."

Budžet za vraćanje kredita

Dok se novac od turizma slijeva u privatne firme, poput Andićgrada, općinski prihod od poreza iz godine u godinu - opada. Ove je čak 22 posto manji.

Načelnik ističe da država i entitet Republika Srpska ne čine dovoljno za stvaranje i održavanje boljih uvjeta za poslovanje. Nisu ni ranije - a novonastala situacija sa Andrićgradom ne obećava ni da će uskoro biti bolje. 

„Ne želim da bježim od odgovornosti loklane vlasti, ali valjda je princip da ambijent za bilo kakav razvoj, pa s tim u vezi i privredni razvoj rade viši organi vlasti. Sadašnja situacija kad su porezi i doprinosi u pitanju destimulativno utiče na privredni razvoj i uopšte na zapošljavanje“,kaže načelnik Slaviša Mišković.

Općina Višegrad veliki dio godišnjeg budžeta usmjerava u vraćanje kredita, zbog čega joj ne ostaje dovoljno za veće investicije.

Bogato naslijeđe Višegrada zanimljivo je umjetnicima i investitorima iz regije i svijeta, ali obični stanovnici od toga nemaju koristi. Upravo zbog „dugih i zamršenih računa" o kojima je još davno i Andrić pisao.

Izvor: Al Jazeera