Oglasi

Više nepoznanica za izbor novih čelnika EU-a

Pregovori o izboru čelnih ljudi Evropske unije počet će na vanrednom samitu 28. maja, dva dana nakon objave rezultata izbora.
Svaka evropska politička grupacija odredila je svog nositelja liste za dužnost predsjednika Evropske komisijeEPA - Ilustracija

Izbori za Europski parlament od 23. do 26. svibnja otvorit će put nominacijama za pet najviših dužnosti u Europskoj uniji, što je jednadžba s više nepoznanica.

Pravila su uvedena 2014. godine, pod pritiskom EP-a, no očekivano slabljenje dviju velikih političkih obitelji koje su do sada dominirale EP-om, konzervativaca Europske pučke stranke - EPP i socijalista - S&D, moglo bi zakomplicirati situaciju.

Svaka europska politička grupacija odredila je svojeg nositelja liste, takozvanog spitzenkandidata, za dužnost predsjednika Europske komisije.

Politička obitelj koja dobije najviše glasova zatražit će tu dužnost čim se 26. svibnja objave rezultati, ali kandidat mora dobiti potporu čelnika EU-a i apsolutnu većinu zastupnika EP-a, odnosno 376 glasova, što će biti povod za žestoko cjenkanje.

'Merkel izdaje demokratiju'

Šefovi država i vlada izjasnit će se na tu temu na summitu EU-a 20. i 21. lipnja, a EP glasat će u srpnju.

Godine 2014. njemačka kancelarka Angela Merkel, Britanac David Cameron, Nizozemac Mark Rutte i Šveđanin Fredrik Reinfeldt pokušali su blokirati to pravilo.

No medijska kampanja, pod sloganom "Merkel izdaje demokraciju", prisilila je kancelarku da se povuče.

Sustavu "spitzenkandidata" protivi se i francuski predsjednik Emmanuel Macron, zbog čega se nagađa da bi mogao biti nominiran neki drugi kandidat.

Prvo će biti izabran novi predsjednik EP-a, a glasanje će se održati na inauguralnoj sjednici novog saziva EP-a početkom srpnja.

Sve je moguće, a presudni će biti savezi među političkim skupinama, jer se ne očekuje da će velika koalicija EPP-a i socijaldemokrata iz 2014. godine dobiti većinu.

Druga sjednica EP-a sredinom srpnja bit će posvećena izboru predsjednika EK-a.

On će potom formirati svoj tim povjerenika, koje mora saslušati EP, koji im može i uskratiti potporu.

Nova EK početkom novembra

Europski parlament glasat će o novoj EK na sjednici u listopadu, a ona bi trebala stupiti na dužnost 1. studenoga.

Godine 2014. ekipa koju je sastavio bivši luksemburški premijer Jean-Claude Juncker nije prošla.

Parlament nije podržao bivšu slovensku premijerku Alenku Bratušek za potpredsjednicu EK-a za energetsku uniju, a mađarski povjerenik Tibor Navracsics ostao je bez ovlasti za građanstvo.

Birat će se i novi predsjednik Europskog vijeća, zatim novi šef europske diplomacije te novi predsjednik Europske središnje banke - ECB.

Dužnost predsjednika ECB-a nije bila u igri 2014. godine, što je omogućilo Italiji da dobije dvije dužnosti - i predsjednika ECB-a, na kojoj je bio Mario Draghi, i šefice diplomacije, na koju je imenovana Federica Mogherini.

Uz to, Italija je na polovici mandata dobila i dužnost predsjednika EP-a, koja je, nakon teške političke borbe, pripala Antoniju Tajaniju.

Ravnoteža između velikih i malih

Nominacije za te tri dužnosti (Europsko vijeće, šef diplomacije i ECB) spadaju u ovlasti šefova država i vlada.

No prati ih niz uvjeta: jedna dužnost mora pripasti ženi i mora se poštivati ravnoteža između velikih i malih te između starih i novih država članica.

Pregovori će početi na izvanrednom summitu 28. svibnja, dva dana nakon objave rezultata izbora.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk dobit će mandat za postizanje dogovora o nominacijama za summit 20. i 21. lipnja.

Godine 2014. bio je potreban izvanredan summit potkraj kolovoza kako bi se imenovalo Tuska i Mogherini.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.