Vijetnam: Kurs za savršene korejske supruge

Nastava je organizirana zbog vala međunarodnih brakova u Južnoj Koreji - i problemima koji ih prate.

Nasilje u porodici i razvodi dosad su obilježavali brojne brakove Južnokorejanaca sa strankinjama [Lien Hoang/Al Jazeera]

Piše: Lien Hoang

U tekstu napisanom na vijetnamskom jeziku, nalazi se sljedeća uputa novim nevjestama: "Zapamtite! Prilikom postavljanja stola, riža se stavlja na lijevu, a supa na desnu stranu!".

Upotpunjena ilustracijama, ova i druge lekcije iz priručnika južnokorejske Vlade sastavni su dio kurseva koji se širom Vijetnama nude ženama koje se spremaju pridružiti svojim muževima u sjeveroistočnoj azijskoj zemlji.

Časovi na kojima se uči kako biti dobra korejska supruga, a koji se organiziraju pod pokroviteljstvom južnokorejske Vlade, rezultat su visoke stope razvoda između Južnokorejaca i njihovih supruga strankinja, nasilja u porodici, te porodične nestabilnosti.

Broj međunarodnih brakova u Južnoj Koreji je, prema Korejskom zavodu za statistiku, u 2011. godini skočio na brojku od 29.762 u poređenju sa 4.710, koliko ih je bilo u 1990.

Kim Ki Young vodi Fondaciju za kulturnu razmjenu u Aziji, privatnu korejsku organizaciju koja organizira nastavu za korejske supruge u Ho Chi Minhu.

Stvarnost je takva, kaže Kim, da komercijalni posrednici dovedu Korejance u Vijetnam kako bi upoznali žene, a mnogi od njih se vjenčaju u roku od sedam dana.

Južnokorejska Vlada zabrinuta je da bi ti brakovi mogli izazvati veće socijalne probleme. Zbog toga ona ulaže u povećanje stope uspjeha tih parova - otuda i spomenuta "orijentacijska" nastava. Ministarstvo za ravnopravnost spolova i porodicu za obrazovanje supruga doprinosi sa oko 100.000 američkih dolara, kaže Kim.

Tokom nedavne nastave u Ho Chi Minhu, instruktorica Pham Que Nguyen pokrila je sve, od običnih do najvažnijih pitanja, od korejskog jela kim chi i snježnih zima, do brojeva hitnih službi i dvojnog državljanstva. Ona je u veselom pedagoškom stilu pozvala 20 učenica da učestvuju.


Vijetnamke imaju brojna pitanja [Al Jazeera]

"Da li možemo raditi ako nemamo ovu ličnu kartu za strance?" upitala je, stojeći pored mape Južne Koreje.

"Ne", odgovarale su mlade žene, jedna za drugom.

Dok se Nguyen kretala prema školskoj ploči kako bi prevela korejski tekst u vijetnamsku fonetiku, sadašnje i buduće nevjeste su je pratile uz jezične priručnike. One su ih ponijele kući, zajedno sa "Vodičem za korejski život".

Brošura je ispunjena fotografijama tradicionalne odjeće, uputama o razlikama između korejskog i vijetnamskog odgoja djece, savjetima kako se nositi suprugovom porodicom i podsjetnikom da ako imate frižider, to ne znači da trebate držati hranu više od sedmice.

"Zdraviji" brakovi

U Konzulatu Južne Koreje ovdje postoje tri šaltera za vize: jedan za bračne vize, okružen sa dva za opće aplikacije. Broj vijetnamskih supruga u Južnoj Koreji eksplodirao je u posljednjih nekoliko godina, sa 77 u 2000. na 7.636 u 2011. - što je daleko najveći porast u bilo kojoj grupi stranaca. Vijetnam čak nadmašuje Kinu kao zemlja koja šalje najveći broj žena.

Istraživanje iz 2001. objavljeno u akademskom časopisu Current Sociology pripisuje ovaj porast višedecenijskim poslovnim odnosima između tih zemalja, snažnoj industriji za sklapanje međunarodnih brakova i "visokoj stopi neudatih žena, te sveprisutnom društvenom pritisku na istočnoazijske muškarce da se žene po svaku cijenu".

Minjeong Kim, docent na Odsjeku za sociologiju na univerzitetu Virginia Tech, rekao je da je istaknuta uloga bračnih posrednika dovela do skoka u udaji Vijetnamki za Južnokorejce. No, trend se mijenja, pošto brojne Vijetnamke sada upoznaju svoje korejske muževe preko rodbine.

"To znači da brak sada postaje zdraviji", izjavio je Kim Ki Young, direktor škole, u intervjuu koji je dao u svom uredu iznad učionice.

Tran Ha Thanh kaže da je svog 38-godišnjeg muža iz Južne Koreje upoznala preko rodbine. Ona će ponovo biti s njim, ako joj bude odobren zahtjev za vizu. Devetnaestogodišnja Ha je tipične dobi za Vijetnamke koje migriraju radi braka.

Ha (19) dolazi iz Vinh Longa, provincije u delti Mekonga, gdje se događa velika većina spajanja korejsko-vijetnamskih parova. Ona kaže da voli svog partnera i da je uzbuđena što ide u njegovu domovinu.

"Naravno da se bojim, ali moja tetka živi tamo, pa mi je lakše", rekla je nakon što joj je uručen certifikat o završetku kursa.

Sa novcem od južnokorejske Vlade, Kimov nastavni program za supruge, koji je pokrenut u januaru, obučio je oko 2.000 Vijetnamki tokom jednodnevne, osmosatne nastave. Južna Koreja, također, finansira sličan kurs u Hanoiju, te trodnevnu verziju u Can Thou, u delti Mekonga.

Obrazovni centri postaju "mjesto koje pruža važne informacije za veliki broj žena koje migriraju radi braka", rekao je za Al Jazeeru Ko Si Hyun, konzul južnokorejske ambasade u Hanoiju.

Domaće opasnosti

Prema Korejskom zavodu za statistiku, broj razvoda međunarodnih brakova i dalje raste, sa 11.495 koliko ih je bilo u 2011. godini, u poređenju sa 1.694 u 2001. Neki brakovi se raspadaju jer se vijetnamske žene udaju samo za novac.

Drugi faktor je velika dobna razlika između vijetnamskih supruga i južnokorejskih muževa, koja je u prosjeku 17 godina, prema istraživačima Daniele Belanger i Tran Giang Linh.


Direktor škole Kim Ki Young [Al Jazeera]

Teško je pronaći čvrste podatke o nasilju u porodici u tim zajednicama, jer korejska Nacionalna policijska agencija i Korejski zavod za statistiku nisu bili u mogućnosti dati te brojke. Međutim, postoje izvještaji o Južnokorejcima koji su u prošlosti tukli i ubili svoje supruge iz inostranstva, kao i o suprugama migranticama koje su izvršile samoubistvo.

Vo Thi Minh Phuong (27) osam je godina bila u braku sa 47-godišnjim Južnokorejcem prije nego što je zatražila razvod - zahtjev koji je on odbio odobriti. Phuong je svojoj porodici rekla da je njen suprug redovno tuče.

Prošli mjesec, u lučkom gradu Busanu, Phuong je odvela svoju sedmogodišnju kćerku i trogodišnjeg sina na 18. sprat stambene zgrade u kojoj je živjela, a zatim je sa djecom u naručju skočila sa zgrade. Ona nije bila prva Vijetnamka udata u Južnoj Koreji koja je počinila samoubistvo.

Minjeong Kim kaže kako se nada da će nastavni program za žene pomoći u sprečavanju nasilja, ali, kako kaže, za bračnu sreću nije dovoljno samo fokusirati se na jezik i logistiku. Tu je, također, i kultura nepovjerenja i predrasuda prema budućim supružnicima.

"Mislim da je veliki broj žena koje dolaze ne samo zbog ekonomskih mogućnosti, već zaista dolaze zbog braka, zbog muževa koji ih mogu voljeti i izdržavati", rekla je ona, na temelju intervjua koje je imala sa parovima tokom jednogodišnjeg terenskog istraživanja.

Žene, sa svoje strane, putuju u nove domove sa pogrešnim očekivanjima, posebno u vezi sa socioekonomskim statusom svojih muževa. Svi ti problemi ukazuju na to da agencije za bračno posredovanje spajaju muškarce i žene koji nisu kompatibilni, što Kim smatra "vrlo neodgovornim".

Međunarodni brakovi, međutim, uspjeli su među mnogim parovima u Južnoj Koreji. Belanger i Linh su napisali da je "migracija zbog braka" osnažila Vijetnamke. Djevojke koje su nekada služile svojim porodicama sada su u mogućnosti da one budu te koje donose odluke, zahvaljujući prednostima koje im brak pruža.

Belanger i Linh su ispitali stotine Vijetnamaca u delti Mekonga, uključujući i jednu porodicu koja je rekla da "sada kada kći kući šalje puno novaca, za sve moraju dobiti njeno odobrenje i svako u porodici mora da je sluša".

Dok status Vijetnamki raste u njihovoj domovini, južnokorejska Vlada, također, radi na postizanju istoga u toj zemlji.

"Vlada kroz ovu vrstu javnih programa proširuje socijalna prava udatih migrantica", rekao je Kim. "Ona mijenja zakone i politiku kako bi ih zaista prilagodili suprugama migranticama."

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.