Vijeće ministara traži novu upravu BHANSA-e

BHANSA bila ostavljena bez ovlaštene osobe koja je mogla nastaviti aktivnosti u vezi s preuzimanjem bh. neba

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine upoznato je s informacijom državnog Ministarstva komunikacija i prometa o nedoličnom ponašanju vršilaca dužnosti uprave Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) Marina Raspudića, Đelala Hasečića i Damira Ćopića.

Resorno ministarstvo dobilo je zaduženje da pripremi i Vijeću ministara za narednu sjednicu dostavi prijedlog za razrješenje v. d. uprave i prijedlog imenovanja nove uprave BHANSA-e, prenosi agencija Anadolija.

Ovom informacijom se ukazuje na krajnje neprofesionalno i neodgovorno ponašanje v. d. uprave ove agencije zbog toga što su, u vrijeme dugo planiranog i zakazanog početka operacija preuzimanja kontrole nad bosanskohercegovačkim nebom, otputovali na ATC Global 2014 – sajam i konferenciju u Kini, na kojoj nisu potpisali nijedan dokument od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Agencija Anadolija navodi kako je ovim činom, agencija BHANSA ostavljena bez ovlaštene osobe koja je mogla nastaviti aktivnosti u vezi s preuzimanjem bh. neba, što predstavlja opstrukciju ovog važnog  projekta.

Puno radno vrijeme

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Damir Hadžić saopćio je kako je finalna faza tranzicije preuzimanja kontrole ove države nad svojim zračnim prostorom započela 15. septembra i trajat će do kraja novembra ove godine.

„Sa ponosom mogu reći da smo zapravo i prije 1. oktobra započeli sa aktivnostima kontrolisanja našeg neba. Trenutno je u  toku konverzija bh. kontrolora letenja na lokalni sistem i karakteristike zračnog prostora, započelo se sa operacijama sa smanjenim kapacitetom“, navodi se u saopćenju ministra.

On je dodao kako od naredne sedmice centar u Nedžarićima (Sarajevo) ulazi u puno radno vrijeme.

„To znači da će tehnika i kontrolori letenja raditi 24 sata, sedam dana u sedmici“, dodao je.

Gornji i donji dio neba

Trenutno kontrolu bh. zračnog prostora vrše Hrvatska i Srbija. U toku je obuka kontrolora leta u Mostaru koji bi narednog mjeseca trebali doći u Sarajevo i početi raditi na kontroli letova iznad Bosne i Hercegovine.

Iako je ranije bilo govora kako će bh. kontrolori biti zaduženi cijeli zračni prostor BiH, izvjesno je kako je riječ samo o donjem dijelu.

Direktor Kontrole leta Srbije i Crne Gore (SMATSA) Radojica Rovčanin prije nekoliko dana je za Blic kazao kako će ova institucija nastaviti kontrolirati gornji dio bh. neba.

„Mi i dalje ostajemo da kontrolišemo gornji deo vazdušnog prostora, gde su glavni preleti, dakle gde se odvija najveći deo vazdušnog saobraćaja i gde su najveće zarade. Kolege iz BiH se pripremaju da preuzmu donji deo vazdušnog prostora što se za SMATRA neće finansijski nimalo odraziti“, kazao je Rovčanin.

Kontrola leta Srbije i Crne Gore kontrolira 55 posto gornjeg dijela zračnog prostora BiH, odnosno iznad 10.000 metara visine, dok je ostalih 45 posto pod kontrolom Hrvatske.

Donji dio neba kontrolira Hrvatska kontrola zračnog prometa. Rovčanin je istakao kako je riječ o dijelu u kojem ima malo preleta, te da gubitak kontrole nad ovim dijelom neba ne znači velik gubitak zarade.

„To su avioni koji sleću na sarajevski, dubrovački i banjalučki aerodrom, a to je, u odnosu na broj preleta u gornjem delu vazdušnog prometa zaista malo, pa je i zarada mala“, kazao je Rovčanin.

Jednaki troškovi i prihodi

Iz odjela za informiranje Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP) Al Jazeeri su potvrdili kako je riječ o preuzimanju donjeg dijela zračnog prostora.

„Proces se provodi u fazama, te bi u prvoj fazi BHANSA trebala preuzeti pružanje usluga u zračnoj plovidbi u najvećem dijelu zračnog prostora ispod 32.500 stopa (otprilike 9.900 metara), a planirano je da se preuzimanje zajednički operativno provede 12/13. studenog 2014.“, navode iz HKZP-a.

Dodaju kako će se za gornji dio zračnog prostora plan će se utvrditi naknadno.

Prihod koji HKZP ostvaruje iz naplate usluga kontrole zračnog prometa u BiH je jednak trošku, kažu iz ove agencije.

„Godišnja razina troškova HKZP-a u BiH okvirno iznosi oko 60 milijuna kuna, ovisno o prognozi i realiziranom intenzitetu prometa, dostupnosti zračnog prostora i drugim elementima baze troška“, dodaju.

“HKZP neće imati izravne gubitke prouzročene BHATM tranzicijom jer će imati i manje troškove, a po Načelima Eurocontrola pružatelju usluga se nadoknađuju troškovi koji moraju biti jednaki prihodima. Tako bi prema planu troškovi HKZP-a u BiH u 2015. bili oko 5 milijuna kuna manji u odnosu na 2014.”

Izvor: Al Jazeera i agencije