Vijeće ministara provincijalizira kulturu u BiH

Odluka vijeća ministara BiH da donese Odluku o izmjeni tarife administrativnih taksi prošla bi nezapaženo da se u javnosti nije oglasio ministar kulture i sporta u Vladi Kantona Sarajevo Mirvad Kurić koji je upozorio da će primjenom propisa biti ugrožen festivalski, umjetnički i život kulturnih djelatnosti u BiH. Naime, ovim propisom izdavanje potvrde o prijavi rada za gostujuće strane umjetnike povećana je sa dosadašnjih pet km na stotinu čime se izvođački i predavački troškovi umjetnika, koji nisu iz BiH, astronomski povećavaju.

Ova odluka, kada se analizira njen sadržaj, nedvosmisleno će najviše pogoditi organizatore kulturnih manifestacija iz BiH na koje se sada svaljuje dodatni finansijski teret. Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić, koji je alarmirao javnost o potencijalnoj opasnosti propisa, kaže da je poduzeo određene poteze za njeno umanjenje, čim je doznao da je donešena.

Dopis Vijeću ministara ostao bez odgovora

„Radi se o potvrdi o prijavi rada koju naši organizatori moraju da obezbjede kada dovode izvođače i umjetnike iz drugih zemalja. Do zadnje odluke potvrda je iznosila pet konvertibilnih maraka a sa ovom odlukom ona iznosi 100 KM. Sad možete zamisliti šta to znači za MESS. Dosta ljudi nije bilo upoznato sa ozbiljnošću situacije i tek kada smo mi reagirali prema javnosti a reakcija naša prema Vijeću ministara bila je 29. maja kada smo im poslali dopis i pismo u kojem smo rekli da želimo da se odluka stavi van snage i da  dođe do izmjene te odluke ili izmjenama i dopunama zakona o strancima gdje bi se to definisalo, ali ništa se nije desilo“.

Kurić na plastičan način objašnjava do koje razine sada mogu rasti troškovi organizatorima koji u sklopu svojih festivalsko – umjetničkih programa žele angažirati ansamble i trupe koji dolaze iz inostranstva.

„Ako vam dođe deset ansambala sa 50 ljudi to je 500 ljudi i zamislite kolika je sada to cifra. Do sada ste plaćali pet maraka po umjetniku, što je 2 500, a sada morate 50 000 maraka dati državi da bi im obezbijedili smještaj. A vi možete raditi i mimo zakona, ali ako vam dođe inspekcija onda ćete platiti ogromnu kaznu“.

Kurić kaže da je ovakvo ponašanje Vijeća ministara krajnje neozbiljno i neodgovorno, a da će donošenje odluke imati negativne posljedice na kulturni život zemlje, jer su ovim propisom direktno pogođeni festivali u svim dijelovima zemlje.

Pozitivni efekti za budžet?

„Ja sam siguran da se oni (Vijeće ministara BiH op. aut.) nisu bavili posljedicom ove odluke. Njima je (Vijeće ministara BiH) neko možda rekao da će se to odnositi na pjevače i narodnjake, ali oni to ništa ne plaćaju, to plaćaju naši organizatori. Vi kao ozbiljan čovjek morate vidjeti da li odluka koju donosite može negativno odraziti. Njihovo obrazloženje o donošenju odluke glasi da će rezultirati pozitivnim efektima na budžet institucija BiH. Samo su to gledali. Ali, mislim ako želite da od kulture hranite budžet institucija BiH onda to morate jasno reći pa da mi znamo kako da se ponašamo. Činjenica je da Vijeće ministara i Vlada Federacije BiH, i to moram da kažem, nedovoljno rade na jačanju i kulture i sporta“.

Kurić kaže da nije sasvim siguran da je ova odluka došla kao proizvod neznanja ili nepažnje aludirajući kako je propis donijet namjerno kako bi se onemogućio rad bosanskim organizatorima kulturnih priredbi i kako bi se dodatno provincijalizirala kulturna scena zemlje.

„Postoje festivali koje će ovo dobro oštetiti, a neke neće ni dodirnuti. Na Sarajevo Film Festival dolaze ljudi iz inostranstva, ali nemaju radnu obavezu, jer su gosti, a sve tamo gdje su izvođačke i predavačke djelatnosti biće pogođeni. Npr. Beer fest, ako hoćete rock koncert da održite sve organizator mora platiti i to 100 maraka po članu benda koji dolazi sa strane. Odluka vodi u provincijalizaciju kulture, nekome je u interesu da u Sarajevo ne dolaze umjetnici sa strane, da se otežava našim organizatorima njihov dolazak finansijskim povećanjem troškova i to dobiva jednu sasvim drugu dimenziju. Neko u Vijeću ministara nije sposoban da to prepozna“.

Udar na rad kulturnih institucija

O problemu koji se potencijalno postavio pred njih spremno su govorili voditelji dva ugledna internacionalna pozorišna festivala iz BiH kojima će rad, usvajanjem odluke, biti veoma otežan. Direktor festivala MESS iz Sarajeva Nihad Kreševljaković kaže da će sprovedba ove odluke biti najveći udar na rad kulturnih institucija u BiH.

„Na osnovu navedenog Zakona mi (kao i ostali festivali, teatri, …) smo dužni dakle da prijavimo i platimo takse za sve umjetnike koji su na sceni. U našem slučaju radi se u prosjeku oko 200 umjetnika, a što po novim cijenama taksi umjesto dosadašnjih circa 1.000 KM bi iznosilo 20.000 km. Slična ili ista stvar odnosi se na sve naše festivale, tetarske kuće kao i druge kulturne institucije. Nema nikakve dileme da bi sprovedba ovakve odluke bila, bez sumnje, do sada najveći atak na kulturnu scenu i umjetnost naše zemlje te bi u najboljem slučaju radikalno osiromašila svakako skromno budžetirane institucije, te bi osiromašila kulturne sadržaje gurajući nas u duboku provincijalizaciju kulture“.

Zabrinjavajuće je, pojašnjava Kreševljaković, što usvajanje odluke dokazuje da se nastavlja ustaljena praksa kada je riječ o odnosu državnih institucija prema institucijama kulture. Sve se radi bez ikakvog konsultiranja ljudi koji oblikuju kulturni život zemlje i bez znanja umjetnika koji će biti najviše pogođeni propisom.

„Mi smo se već odvikli da se prilikom ovakvih Odluka njihovi donositelji konsultiraju sa bilo kim pa ni sa onim na koje se takve odluke donose. Nisam siguran da su konsultirali ni kantonalna ministarstva a kamo li da kontaktiraju nas. Tako nam je u svemu. Tako nam po gradu niču poslovne zgrade i neboderi bez logike i bez dozvola. Međutim, činjenica da su se nadležni u Vijeću ministara također oglušili i izignorirali upozorenje Ministra Mirvada Kurića govori i o njihovoj bahatosti jer samo tako mogu protumačiti njihovo odbijanje da se preciziraju izuzeća u vezi sa kulturno umjetničkim programima. U tom smislu posebno licemjerno zvuči njihovo objašnjenje da će se na ovaj način odluka o izmjeni tarife imati pozitivan rezultat na budžet institucija BiH“.

Namet koji će praviti štetu

I direktor Susreta kazališta/pozorišta BiH iz Brčkog Jakov Amidžić kaže da je donošenje ovakvog propisa pogrešno i štetno i da bi trebalo zakonskim izmjenama izuzeti kulturne priredbe od plaćanja ovakve vrste izdataka.

„Kada govorimo o administrativnim taksama i kada govorimo o kulturi svaki namet na ta sredstva koja su ionako nedostatna je neprihvatljiv. Tako da bi bilo dobro da ovaj propis doživi određene izmjene gdje bi na neki način izuzela kultura u kojoj nema zarade, kultura nije vrhunski sport u kojem se zarađuje ogroman novac. To su uglavnom minimalna sredstva. To je očigledno namet koji će naškoditi kulturnoj ponudi u BiH“.

Dosljedna primjena propisa pojašnjava Amidžić unazadila bi festival u Brčkom jer bi zbog dodatnog nameta uprava vjerovatno bila primorana da izbjegava dovoditi predstave iz inostranstva.

„Kada govorimo našim iskustvima u dosadašnjem plaćanju obaveza na gostovanje stranih umjetnika na festivalu Susreti pozorišta BiH u Brčkom mi smo dosad isključivo izdvajali iz njihovih ugovora 10 posto kao porez na dobit i to je ostajalo vladi Brčko distrikta. Takse nismo do sada uplaćivali i to nam je bilo nepoznato. Ako dođe do toga da za svakog učesnika moramo platiti 100 maraka vjerovatno ćemo se vratiti na početnu poziciju, a to je da nećemo biti regionalni nego ćemo biti festival BiH jer nećemo moći to zadovoljiti. To su ogromni brojevi, jer uz jednu predstavu zna doći i preko 120 ljudi. Mi smo imali predstava i sa 100 ljudi iz inozemstva. Tako da je to problem koji mi ne bi mogli prevazići. Mislim da bi tu kutura BiH ili kulturna ponuda u BiH bi bila jako oštećena“.

Državne institucije šute

U potrazi za odgovorom na pitanje koji su razlozi donošenja odluke obratili smo se Vijeću ministara BiH koje nas je uputilo na Ministarstvo sigurnosti, koje je predlagač zakonskih promjena. U pomenutom ministarstvu nisu htjeli komentarisati slučaj uz obrazloženje da je prava adresa za upit Služba za odnose sa strancima.

Na posljednjoj državnoj adresi, na kojoj smo tražili pojašnjenje, nismo uspjeli dobiti nikakav komentar. Odluka je, što je vidljivo iz dokumenata objavljenih na internet stranici Službenog lista BiH donesena 25. januara ove godine, a objavljena je u Službenom listu petog maja čime je postala zakonski obavezujuća.

Izvor: Al Jazeera