Oglasi

Vijeće Evrope: Novinari pod sve većim pritiskom

Posljedica ovakvih okolnosti jest strah, koji nerijetko vodi ka autocenzuri, navodi se u istraživanju, koje je obuhvatilo 940 novinara iz 47 zemalja.
Više od trećine novinara prijavilo je da nije imalo pristup mehanizmu koji bi ih zaštitio od vanjskog uplitanja u njihov posaoArhiva

Novinari u evropskim zemljama uveliko su izloženi nezakonitom miješanju u posao, uključujući tu zastrašivanje, uznemiravanje, fizičke napade, ciljani nadzor i različite taktike prigušivanja kritičkih glasova, tema i slobode govora, pokazalo je najnovije istraživanje Vijeća Evrope.

Posljedica ovakvih okolnosti jest strah, koji nerijetko vodi ka autocenzuri, navodi se u istraživanju, koje je u četvrtak predstavljeno javnosti, a obuhvatilo je 940 novinara iz 47 zemalja članica Vijeća Evrope i Bjelorusije.

Gotovo trećina novinara koji su učestvovali u istraživanju provedenom od aprila do jula 2016. prijavila je fizičke napade u prethodne tri godine, a najviše njih, 69 posto, prijavilo je psihološko maltretiranje, koje uključuje zastrašivanja, prijetnje, klevete i ponižavanje, rezultati su istraživanja.

Na drugom mjestu po učestalosti nezakonitog miješanja u novinarski posao nalazi se maltretiranje u vidu elektroničke komunikacije, gdje je različite oblike prijetnji i optužbi prijavilo 53 posto ispitanih novinara.

Fizički napadi na novinare

Na trećem je mjestu zastrašivanje koje preduzimaju razne interesne grupe (50 posto), a slijede prijetnje silom (46 posto), zastrašivanje koje preduzimaju političke grupe (43 posto), ciljani nadzor (39 posto) i zastrašivanje koje primjenjuje policija (35 posto), navodi se u saopćenju Vijeća Evrope.

Studija Vijeća Evrope pod nazivom "Novinari pod pritiskom: Nezakoniti utjecaj, strah i autocenzura" pokazuje da su fizički napadi na novinare najčešće prijavljivani u južnom Kavkazu i Turskoj, ali da je takvih slučajeva bilo i u zemljama članicama Evropske unije i drugim zemljama Evrope.

Više od trećine novinara prijavilo je da nije imalo pristup mehanizmu koji bi ih zaštitio od vanjskog uplitanja u njihov posao.

Ovakvo stanje rezultiralo je time da je čak 60 posto ispitanih novinara prijavilo da se plaši psihičkog zlostavljanja, zastrašivanja posredstvom elektroničke komunikacije, zastrašivanja pojedinaca, interesnih grupa, a fizičkog napada pribojava se čak 41 posto novinara koji su učestvovali u istraživanju Vijeća Evrope.

"Istraživanje pokazuje i visok nivo autocenzure među novinarima. Jedan od pet ispitanih novinara kaže da je pod pritiskom da svoje izvještavanje prilagodi željama poslodavaca. Njih 31 posto kaže da je moralo ublažiti kontroverzne priče na kojima su radili, 23 posto nije objavilo sve informacije, a 15 posto u potpunosti je odustalo od izvještavanja. Istovremeno 36 posto novinara kaže da ih je pritisak pod kojim rade naveo da se još odlučnije odupru cenzuri, bilo da ona dolazi spolja ili je autocenzura", zaključuje se u studiji Vijeća Evrope.

Izvor: Agencije