Oglasi

Video: Vojska Mijanmara lažnim fotografijama pravda etničko čišćenje

U knjizi sa mnoštvom lažnih fotografija Rohinje se nastoje prikazati kao „stranci“ iz Bangladeša i agresori.

Vojska Mijanmara koristi lažne fotografije kako bi opravdala ono što UN naziva „etničkim čišćenjem“. Objavili su knjigu u kojoj su predstavili svoju verziju priče o nasilju iz augusta 2017, kada je 700.000 Rohinja pobjeglo iz savezne države Rakhine u Bangladeš.

Na jednoj crno-bijeloj fotografiji vidi se grupa ljudi a u opisu piše: „Bengalci su ušli u zemlju nakon što su britanski kolonijalistii okupirali donji dio Mijanmara.“

Ali ustvari se radi o iskrivljenoj verziji fotografije u boji snimljene 1996. godine, na kojoj su izbjeglice koje su pobjegle od genocida u Ruandi.

„I to je priča s njihove strane. Ovo nije novost u Mijanmaru. Kada sam bio dijete pročitao sam puno ovakvih knjiga, antimuslimanske i anti-Rohinja,“ objašnjava Nay San Lwin iz Free Rohingya koalicije – mreže Rohinja izbjeglica.

Rohinje kao stranci iz Bangladeša

U knjizi se Rohinje nastoje prikazati kao „stranci“ iz Bangladeša.

Druga fotografija prikazuje muškarce na klimavom brodu sa opisom: „Bengalci su ušli u Mijanmar preko vode.“

A stvarna fotografija je iz 2015., i na njoj su migranti iz Bangladeša i Rohinje koji napuštaju Mijanmar 2015. godine. Desetine hiljada ih je pobjeglo u Tajland i Maleziju.

U cijeloj knjizi se spominju „Bengalci“ kao ilegalni imigranti iz Bangladeš.

Nay San Lwin objašnjava zašto je to tako: „Jer ako iskoriste riječ 'Rohinja', to znači da smo prepoznati kao burmanski državljani i burmanska etnička grupa. Zbog toga nas nastavljaju nazivati 'Bengalcima', kako bi nas protjerali iz države. Već su protjerali više od milion ljudi.“

Nay San je proveo sate provjeravajući fotografije koje koristi vojni odjel „Istinitih vijesti“.

„U to vrijeme nismo imali tehnologiju da iskopamo sve [informacije], da je ovo lažna fotografija sa interneta. Ali sad imamo internet. Za posljednje dvije fotografije trebalo mi je bar 20 sati istraživanja, kako bi ih pronašao na internetu,“ objašnjava Nay San.

Fabrikovanje narativa

Najmanje 10.000 Rohinja je ubijeno 2017. godine, u onom što je UN nazvao „genocidnom namjerom.“

Ali su u ovoj knjizi Rohinje predstavljene kao agresori.

Na još jednoj lažnoj fotografiji stoji:“Bengalci brutalno ubili lokalca,“ iako je ustvari fotografija tijela Bengalaca nakon Masakra u Dhaki 1971. godine.

„Ono što vidimo je dio fabrikovanja narativa kako bi se Rohinje, kako bi vojska mogla opravdati zločine protiv čovječnosti i genocid, kako bi ih istjerali iz zemlje,“ navodi Phil Robertson, zamjenik direktora azijskog odjela Humans Right Watcha.

Nova knjiga se prodaje u knjižarama širom komercijalne prijestolnice Yangon. I bilo koji vid provjere i opovrgavanja knjige nije lako dostupan.

Obični seljaci, većina je neobrazovana i ne razumiju engleski, i šta god da kažete neće doprijeti do njih,“ smatra Nay San.

Širenje lažnih vijesti

On kaže kako mnogi u Mijanmaru prihvataju priču vojske kao činjeničnu.

„Ovo [knjiga] je predsnost za državu. Napisana je na engleskom i na burmanskim jezicima, tako da svijet može znati o ovom. Naši mediji su samo dobri za izvještavanje o onom što se dešava unutar države. Svijet ne zna šta se stvarno dešava“objašnjava 69-godišnji stanovnik Yangona.

Vojska je u svojim novinama (Myawady Daily) izdala saopštenje u kojem se izvanjava za dvije fotografije: „Pronađeno je da su dvije fotografije neispravno objavljene ... Iskreno se izvinjavamo čitaocima i vlasniku fotografija zbog greške.“

Ali lažne informacije su se već proširile.

„Ove lažne vijesti i propaganda su tu kako bi se isprali mozgovi većini“, zaključuje Nay San.

Izvor: AJ+

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.