Verbalni duel patrijarha Rusije i Ukrajine

U Donjecku su unutar regionalne Vladine zgrade zabarikadirani naoružani ljudi (AP)

Pravoslavni patrijarsi Kijeva i Moskve su se u subotu upustili u rat riječima nekoliko sati prije Uskrsa dok na istoku Ukrajine traje oružana proruska pobuna. U uskrsnoj poruci ukrajinskom narodu koji je na teškim iskušenjima, patrijarh Kijeva Filaret je rekao da je ruski neprijatelj osuđen na propast.

„Država koja nam je garantirala teritorijalnu cjelovitost je izvršila agresiju. Bog ne može biti na strani zla, zato je neprijatelj ukrajinskog naroda osuđen na poraz“, rekao je patrijarh Filaret.

„Isus je patio, umro je i zatim je uskrsnuo i pobijedio zlo. To će uvijek biti tako. Bog će nam pomoći da uskrsnemo Ukrajinu.“

Patrijarh ruske pravoslavne crkve Kiril je uoči Uskrsa u subotu pozvao na molitvu kako „niko ne bi uništio ‘Svetu Rusiju'“ otimanjem Ukrajine i naglasio da su svi pokušaji u prošlosti propali.

U katedrali Krista spasitelja u Moskvi, partijarh Kiril je moleći na koljenima za Ukrajinu rekao da „danas moraju moliti za ruski narod koji živi u Ukrajini i da Gospodin pošalje mir u Ukrajinu i da okonča planove onih koji žele uništiti ‘Svetu Rusiju'“.

„To se dogodilo puno puta u historiji i niko nikada nije uspio. Ukrajina je politički strana država, ali duhovno i historijski to nije slučaj. Mi smo jedan narod pred Bogom, dijelimo istu pravoslavnu vjeru, bez obzira što mislili oni koji govore da ukrajinski narod ima druge religije.“

Zatim je dodao da se moli da vlast bude izabrana za zakonit način i da promijene koje danas želi narod Ukrajine budu unesene u zakon.

Anketa u Donjecku

Većina stanovnika u regiji Donjeck na istoku Ukrajine protivi se pripajanju Rusiji, ali smatra nezakonitim prozapadne vlasti u Kijevu, prema ispitivanju javnog mnijenja objavljenom u subotu.

Više od 50 posto ispitanika (52,2 posto) u Donjecku odbacuje ideju o pripojenju tog teritorija Rusiji, nasuprot 27,5 posto njih, koji su za pripojenje, dok se 17,3 posto ne može odlučiti.

Na cijelom rusofonom jugoistoku Ukrajine 69,7 posto protivi se pripojenju, 15,4 posto ih je za, a 12,5 posto nema mišljenje o tome, po anketi među 3.232 osobe u osam regija, koju je proveo Međunarodni institut za sociologiju iz Kijeva, a objavio dnevnik Djerkalo Tyjnia.

Ipak, gotovo tri četvrtine ispitanih smatraju da su prijelazni predsjednik Ukrajine Oleksandr Turčinov i premijer Arsenij Jacenjuk izabrani nelegalno.

U području Donjecka, gdje su koncentrirane separatističke snage, 41,4 posto se izjašnjava u korist decentralizacije, 38,4 posto za „federalnu“ Ukrajinu, kao što predlaže Moskva, a 10,6 posto ih je za status quo.

Ukrajinski brodovi napustili Krim

Svi brodovi ukrajinskih pomorskih snaga napustili su zaljev Sevastopolj i zaljev Donuclav, saopćila je danas službe za odnose s javnošću vršioca dužnosti predsjednika Ukrajine Oleksandra Turčinova.

Kako se navodi u saopćenju, brodovi se kreću ka Odesi, gdje je baza ukrajinske mornarice, prenosi agencija Ukrinform.

Povlačenje druge vojne opreme, posebno vojnih aviona sa Krima se, također, nastavlja.

Nešto više od 70 posto ih želi pripojenje zoni slobodne razmjene koju predvodi Rusija, nasuprot 9,4 posto njih koji su za ulazak u EU.

Zgrade i dalje blokirane

Dva dana nakon sporazuma Rusije i Ukrajine u Ženevi u desetak ukrajinskih gradova proruski demonstranti i dalje drže administrativne zgrade pod blokadom, prenio je AFP.

U Donjecku su naoružani ljudi zabarikadirani unutar regionalne Vladine zgrade. Blizu 50 pobunjenika postavilo je barikade od guma i vreća sa pijeskom.

„Nastavljamo uobičajeno“, rekao je jedan od pobunjenika francuskoj agenciji.

„Pravoslavni sveštenik je unutra sa nama i proslavit ćemo Uskrs večeras.“

Neuspjeh sporazuma koji su u Ženevi u četvrtak postigle Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ukrajina i Evropska unija mogao bi produbiti najgoru krizu na relaciji istok-zapad od hladnog rata, ocijenio je AFP.

Obustava akcija zbog Uskrsa

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrej Deščicja izjavio je da su tokom praznika na istoku zemlje obustavljene akcije protiv proruskih vojnih snaga.

On je kazao kako će snage sigurnosti nastaviti vojne akcije, ukoliko separatisti nastave da zauzimaju državne institucije.

Šef ukrajinske diplomatije objasnio je da je cilj vojnih akcija Ukrajine na istoku zemlje „povratak na normalan život i zaštita stanovništva“, ali da će tokom Uskrsa biti obustavljene.

„Antiterorističke akcije su zaustavljene tokom Uskrsa i nećemo upotrijebiti silu protiv njih u ovom trenutku“, precizirao je Deščicja. On je podsjetio da su predstavnici Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE)j koji su već u Ukrajinij spremni da počnu pregovore sa, kako je rekao, separatistima.

Povodom poziva zvanične Moskve da i proevropski demonstranti u Kijevu, također, napuste institucije koje su zauzeli, ministar vanjskih poslova Ukrajine je rekao da su demonstranti sa kijevskog trga Maidan „tražili dozvolu od Gradskog vijeća“ i da oni nisu izvršili „ilegalnu okupaciju“.

Predstavnici Rusije, Ukrajine, EU-a i SAD-a sklopili su u Ženevi 17. aprila sporazum o deeskalaciji, koji podrazumijeva povlačenje ilegalnih vojnih grupa i njihov izlazak iz državnih institucija. Odlučeno je, također, da će svi demonstranti koji se povuku biti amnestirani. Ruska strana, međutim, navodi da je i trenutna vlada u Kijevu ilegalna, te da i oni trebaju odstupiti.

Izvor: Agencije