Oglasi

Veneto i Lombardija održavaju referendume o većoj autonomiji

U tim regijama smatraju da nemaju dovoljno koristi od poreza koje uplaćuju u centralnu državnu blagajnu.
Venecija želi ograničiti masovni turizam koji guši gradEPA - Ilustracija

Italijanske regije Veneto i Lombardija u nedjelju organiziraju savjetodavne referendume o većoj autonomiji jer se žele osloboditi pritiska rastrošnog Rima, ali odbijaju bilo kakva poređenja sa secesionističkom Katalonijom.

U tim regijama smatraju da nemaju dovoljno koristi od poreza koje uplaćuju u centralnu državnu blagajnu.

Prošle je godine negativna razlika između iznosa koji su stanovnici Veneta uplatili na ime poreza i dobili natrag kroz javnu potrošnju iznosila 15,5 milijardi eura. U slučaju Lombardije riječ je od 54 milijarde eura.

Poređenja radi, u Kataloniji se radi o minusu od osam milijardi eura.

Predsjednici Veneta i Lombardije Luca Zaia i Roberto Maroni, obojica članovi Sjeverne lige, željeli bi raspolagati sa polovinom tog novca.

"To ne bi bio problem da su ti porezi dobro uloženi, ali istina je da se na nacionalnom nivou svake godine rasipa 30 milijardi eura", rekao je za AFP Zaia.

Podrška referendumu

Referendum podržava cijeli desni centar, uključujući Berlusconijevu stranku Forza Italia, kao i populistički Pokret pet zvijezda te udruženja poslodavaca i sindikati.

Ljevičari, poput Komunističke partije, smatraju da je riječ o "rasipanju javnog novca" i "farsi" i pozivaju ljude da ne izlaze na birališta. Vladajuća Demokratska stranka (lijevi centar) nije se izjasnila, ali nekoliko njezinih istaknutih članova, poput gradonačelnika Milana, kazalo je da će glasati za veću autonomiju.

"Porezi koje plaćamo trebali bi biti potrošeni na našem teritoriju, a ne na Siciliji", rekao je Giuseppe Colonna, 84-godišnji Venecijanac.

"Ovdašnja administracija dobro radi dok centralna država u Rimu loše upravlja sredstvima", rekao je Nicola Tenderini, 52-godišnji slikar.

Referendumi su u skladu sa italijanskim Ustavom, koji predviđa da parlament može regijama dati veću autonomiju ako one to zatraže, objašnjava profesor ustavnog prava Nicola Lupo s rimskog Sveučilišta Luiss.

U slučaju pobjede, Maroni i Zaia planiraju zatražiti veće ovlasti na području zdravstva, obrazovanja i infrastrukture, kao i ovlasti koje su inače rezervirane za državu kao što su sigurnost i imigracija, što su omiljene teme Sjeverne lige. Za to bi, međutim, trebalo promijeniti Ustav.

Ne žele secesiju

Na ovim referendumima nije riječ o secesiji.

Maroni stalno ponavlja da će se referendum održati "u okviru nacionalnog jedinstva" i da ima za cilj "reformu odnosa između centralne vlade i regionalnih vlada".

Zaia kaže da je bilo kakvo povlačenje paralela s Katalonijom pokušaj da se obeshrabri birače da glasaju za veću autonomiju.

"Sličnosti sa Katalonijom su minimalne", ističe i Lupo, objašnjavajući da podrška nezavisnosti u tim dvjema regijama nije jako raširena.

Veneto (pet miliona stanovnika) se ponosi nezaposlenošću od 6,7 posto dok je nacionalni prosjek 11,2 posto i sam čini 10 posto talijanskog BDP-a zahvaljujući malim i srednjim preduzećima. Zajedno s Lombardijom (10 miliona stanovnika) ostvaruje 30 posto italijanskog BDP-a.

Lombardija bez interesovanja

I dok pobjeda pobornika veće autonomije nije upitna, velika nepoznanica je odziv građana, posebno u Lombardiji gdje referendum uopće nije izazvao interes javnosti iako je, paradoksalno, Milano suprotno Veneciji pun plakata.

U Venetu, gdje je regionalni identitet izraženiji, očekuje se da će odaziv biti viši, a ako se ne odazove više od 50 posto birača, referendum neće biti validan.

U Lombardiji, ako odziv bude manji od 40 posto, referendum će ubrzo biti zaboravljen, smatra Lorenzo Codogno, stručnjak kompanije LC Macro Advisers.

Za prave secesioniste, kojih je jako malo, ovaj referendum tek je proba. "Omogućit će nam da se konsolidiramo kao Venecijanci", objašnjava Alessio Morosin, osnivač političke stranke Venecijska neovisnost. No "jako dobro znamo da neće omogućiti ostvarenje ciljeva kojima se nadamo, i iz političkih i iz budžetskih razloga, jer je država dužna više od 2.300 milijardi eura."

Kada shvate neuspjeh, Venecijanci će morati "učiniti radikalan izbor" u odnosu na državu koja ih "cijedi", smatra on.

Birališta će biti otvorena od 7 do 23 sata.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.