Oglasi

Veliki povratak konoplje na hrvatske njive

Osim za industriju, najavljenim izmjenama zakona konoplja bi se u Hrvatskoj mogla proizvoditi i u medicinske svrhe.
Jedini preduvjet za uzgoj konoplje je da koncentracija psihoaktivne tvari mora biti manja od 0,2%AP

Piše: Mladen Obrenović

Jedna vijest o mogućem velikom povratku konoplje na poljoprivredne površine u Hrvatskoj slijedila je drugu. I obje su obradovale uzgajivače. Prvo je najavljeno da će se, zakonskim izmjenama, omogućiti uzgoj konoplje u industrijske svrhe, a potom i u proizvodnji lijekova.

Do sada su, zbog strogih odredbi Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, proizvođači bili demotivirani te su se žalili kako im „propadaju milijuni“, jer se samo stabljika, koju su bili primorani uništavati, može koristiti za najmanje 20.000 industrijskih proizvoda.

Posljednjih godina, iako se od jedne stabljike moglo koristiti tek sjeme, površine pod konopljom u Hrvatskoj su utrostručene. Nakon što je iz vladajućih krugova najavljena izmjena zakonskih propisa i odobrenje korištenja, odnosno prerade i drugih dijelova biljke, pioniri uzgoja konoplje vjeruju da će iduća sjetva donijeti novo utrostručenje površina.

Karoserije od konopljinih vlakana

„Možda je lakše navesti zašto se konoplja ne koristi. Neki kažu 10.000, dok drugi čak govore o 30.000 proizvoda koji se mogu napraviti od konoplje. Konoplja je biljka čiji se svi nadzemni dijelovi mogu iskoristiti, a njezino vlakno se odlikuje velikom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i otpornošću na vodu“, ukazuje dr. sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

I počinje nabrajati za što se sve upotrebljava konoplja - za proizvodnju užadi, jedara, plahta, odjeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cijevi i opreme, vreća. Nakon dobivanja vlakna, nastavlja, ostaje drvenasti dio stabljike koji se koristi za izradu svih vrsta (i najkvalitetnijih) papira, celuloze, izolacijskog materijala (kudelja), a može se koristiti i kao alternativni izvor energije te kao građevinski materijal. Navodi i kako sjeme konoplje može poslužiti i kao sirovina za lijekove te hranu za ljude ili životinje.

Idealna za ekološku poljoprivredu

Profesor Ivica Kisić stručnjak je za ekološku poljoprivredu i u tom obliku poljoprivredne proizvodnje vidi perspektivu uzgoju konoplje.

„Konoplja je stvorena za plodored u ekološkoj poljoprivredi, budući da bar za sada ne traži primjenu agrokemikalija koje su zabranjene u ekološkoj poljoprivredi. I u bivša vremena konoplja se nije uzgajala na obradivim površinama kombinata već na manjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“, objašnjava Kisić.

Navodi i kako je konoplja biljka koja razvija veoma veliku nadzemnu biljnu masu. Ako u početnim stadijima rasta nadvlada korove, vrlo efikasno pokrije površinu tla i ne dozvoljava rast korova. „Iza nje poslije ostaje čisto i prorahljeno tlo. Iz toga razloga ona je dosta zahvalna biljka kao predusjev svim drugim biljkama u plodoredu“, dodaje.

„Vjerojatno malo ljudi zna da je Henry Ford 1937. godine prve karoserije za automobile radio od konopljinih vlakana, za koja se tvrdilo da su deset puta čvršća od čelika, i da su ti isti automobili išli na pogon od konopljina etanola. Taj automobil se reklamirao da je stvoren iz tla - grew from the soil“, ukazuje Kisić.

Kad je o medicini riječ, korist je, također, višestruka, pa se od konoplje mogu dobiti proizvodi za za liječenje ili ublažavanje simptoma kod točno propisanih dijagnoza, poput raka, multiple skleroze, epilepsije. Osim u tradicionalnoj medicini, stručnjaci ukazuju i na dokazano djelotvornost u ublažavanju simptoma niza teških bolesti, uključujući AIDS i nuspojave kemoterapije.

Zloupotrebe konoplje

Povijesni podaci, na koje ukazuje, govore da je konoplja jedna od prvih biljaka koju je čovjek kultivirao i sve do prije pola stoljeća bila je, zbog svoje iskoristivosti, veoma popularna u velikim dijelovima Hrvatske, Srbije, BiH. Samo u Hrvatskoj tada se konoplja uzgajala na 16.000 hektara, što je površina na kojoj se danas uzgaja krumpir, a ovog proljeća te površine su iznosile točno 726,48 hektara.

„Baš prije pola stoljeća u neke druge svrhe postaje sve popularnija jedna druga vrsta konoplje, a to je tzv. medicinska konoplja koja je svojom zloupotrebom jako, jako naškodila industrijskoj konoplji. Ne zaboravimo da se u to vrijeme jako razvija i kemijska industrija kojoj je sigurno odgovaralo da se vrlo loše govori o industrijskoj konoplji. Grubo govoreći, na sjevernoj hemisferi konoplja se dominantno uzgajala za vlakno i sjeme, a na južnoj za proizvodnju narkotika“, podsjeća Kisić.

Uskoro dolazi do zabrane sjetve konoplje u bilo koje svrhe, kasnije je dozvoljeno koristiti samo sjeme za preradu u hranu za ljude i životinje, no početkom ovoga stoljeća počinje se ponovno govoriti o upotrebi i sjetvi industrijske konoplje, ali njezinoj ponovnoj upotrebi u medicinske svrhe, pa i za osobne potrebe. Uostalom, ukazuju stručnjaci, ta biljka je zdrava, potpuno ekološki prihvatljiva i 100 posto iskoristiva. Jedini je preduvjet da koncentracija psihoaktivne tvari, poznatije kao tetrahidrokanabinol (THC), mora biti manja od 0,2 posto.

Jača od cementa, fleksibilnija od betona

Nabrajajući što sve korisno može dati konoplja Nikola Planinić iz tvrtke CannaBio navodi njezine nevjerojatne nutricionističke vrijednosti, dokazana ljekovita svojstva, primjenu u građevinarstvu, industriji tekstila, papira, goriva, itd.

„Proizvodi od konoplje su alternativa proizvodima od plastike koji su nerazgradivi u prirodi. Građevinski materijal od konoplje je jači od cementa, fleksibilniji od betona, lagan, vodootporan i vatrootporan te samoizolacijski“, objašnjava Planinić.

Ohrabrenje za proizvođače

Proizvođači ukazuju kako je i prije posljednjeg povećanja površina postojao pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje, ali sorte koje su im bile dopuštene – nisu postojale u tom dokumentu. Kad je promijenjena sortna lista, proizvođači su se ohrabrili.

Jedan od većih proizvođača je tvrtka CannaBio sa sjedištem u Sotinu nedaleko Vukovara, čiji direktor Nikola Planinić navodi kako je kroz različite oblike kooperacije s više od 40 kooperanata pod „kontrolom“ imao konoplju na 82 hektara. Preradom konoplje proizvode prehrambene i kozmetičke proizvode, prije svih ulje, čaj, brašno, proteine, sjemenke te kozmetiku za njegu tijela.

Na upit jesu li najavljene zakonske izmjene dodatni signal povratku konoplje na hrvatske njive, odgovara da – „definitivno jesu“.

„I sad je evidentan veliki interes za uzgoj konoplje u Hrvatskoj, što nam potvrđuje i porast površina zasijanih konopljom u posljednje tri godine, od otprilike šest puta. Očekujemo da će proširivanje primjene konoplje dovesti do višestruko većeg interesa uzgajivača, pa čak dotle da se za nekoliko godina približimo Francuzima koji su trenutno prema zasijanim površinama vodeća nacija u EU“, ukazuje Planinić.

U svojim poslovnim planovima navode razvoj novih proizvoda, povećanje njihove kvalitete te širenje prodaje u Hrvatskoj i izvan nje, a vodeća ideja je, prije svega, „brandirati Hrvatsku kao zemlju konoplje, što će svim uzgajivačima i prerađivačima omogućiti daleko lakši plasman na svjetska tržišta“.

„Jednostavno moramo razmišljati globalno, a djelovati lokalno! Stoga dosta napora ulažemo upravo u tom smjeru što kroz marketing, edukaciju, sudjelovanje u svim mogućim javnim okupljanima vezanim uz temu konoplje i sl. Osnivanje Agencije za uzgoj konoplje na razini države bi nam veoma mnogo pomoglo u tom smislu“, predlaže Planinić.

Korist i u osobne svrhe

Stranka Održivi razvoj Hrvatske (ORaH), koju vodi saborska zastupnica Mirela Holy, otišla je i korak dalje te u saborsku proceduru uputila prijedlog zakonskih izmjena kojima bi se konoplja, osim u industrijske i medicinske, mogla koristiti i u osobne svrhe.

„Zabrana uzgoja i prometa konopljom te proizvodima od konoplje u praksi se pokazala potpuno neuspješna. S jedne strane, onemogućeno je korištenje punih potencijala biljke u industriji, a s druge strane, evidentan je porast uporabe indijske konoplje u osobne svrhe, kao i porast ilegalnog tržišta, što ukazuje da se represivnim mjerama ilegalno tržište indijske konoplje ne smanjuje“, upozorili su iz ORaH-a.

Volja za uzgoj – postoji

Dok Planinić smatra kako je konoplja jedna od kultura koja može oživjeti zapostavljene zemljišne resurse u Hrvatskoj i pomoći, ne samo poljoprivredi nego cjelokupnoj ekonomiji da stane na noge te poziva na „samo malo volje i brže reakcije svih“, profesor Kisić „spušta loptu na zemlju“.

„Uvijek sam oprezan. Nažalost, mnogo ljudi kreće u priču kako će konoplja riješiti sve njihove probleme u agraru. Prije ću reći da će uzgoj konoplje donijeti poljoprivrednicima još novih problema. Konoplja nejednoliko sazrijeva pa se samo osobnim iskustvom može odrediti optimalno vrijeme za žetvu. Mnogo je problema sa načinom sušenja sjemenki. Konoplju nije lako uzgajati i tu treba imati dosta znanja i iskustva. Nažalost, mi ga još nemamo i tu nastaju problemi“, upozorava Kisić.

Ipak, svjestan je kako je riječ o biljci koja se traži na tržištu, te se dobro plaća za njeno sjeme i biljne ostatke. Napominje kako „proizvodi od konoplje, sjeme i biljna masa vrlo lako mogu naći svoje kupce na tržištu, ali treba znati uzgojiti i pripremiti ovu biljku za tržište“.

„Ponavljam, sve je u znanju, a njega nikada dosta. I nama toga nedostaje. Ipak, volja za uzgoj konoplje – postoji“, zaključno ohrabruje Kisić.

Za kraj, ukazuje na jednu zanimljivost po kojoj je „list konoplje, poslije jednog osvježavajućeg pića, najprepoznatljivija oznaka na planetu“ i zbog toga smatra da je nužno vratiti je na njive – „samo pod uvjetom da ne bude njene zloupotrebe, zbog čega je i bila zabranjena“.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.