Veliki pad stranih investicija u BiH

Piše: Jasmin Agić

Iako se već više godina direktna strana ulaganja promoviraju kao jedini način da se pokrene posrnula i uništena bh. ekonomija, statistički podaci koje je javnosti iznijelo Vijeće stranih investitora pokazalo je da je u 2015. godini količina novca koja je iz inostranstva dospjela u bh. ekonomiju alarmantno niska.

Taj pokazatelj govori o mogućnosti zemlje da se na stranom tržištu kapitala predstavi kao atraktivno i mobilizira sredstva koja može koristiti za razvoj gospodarskih projekata i poboljšanje opšteg ekonomskog ambijenta.

Podaci za 2015. godinu pokazuju da je BiH bila ekstremno neuspješna u samopromociji svojih ekonomskih potencijala, jer je nivo direktnih stranih ulaganja bio rekordno nizak.

Izvršna direktorica Vijeća stranih investitora u BiH Sanja Miovčić kaže da je pad direktnih stranih investicija u 2015. godini iznosio gotovo 40 posto, ali da je i pored takvog pada zabilježen stanovit rast industrijske proizvodnje.

Kao glavnu prepreku za aktivniji dolazak kapitala u BiH navodi mnogobrojne razloge, ali kao zasigurno najvažniji navodi opštu pravnu nesigurnost i nepovjerenje stranih ulagača u bh. privredni sistem.

Mnogobrojni problemi kočili priliv sredstava

„Nažalost, u 2015. godini strana direktna ulaganja su iznosila 476,7 miliona KM (243.732 miliona eura), što predstavlja smanjenje od 38,9 posto u poređenju sa 2014. godinom. Najveća prepreka povećanju investicija je kompleksna organizacija i način funkcionisanja države. Politička, ekonomska, administrativna, pravna i ostale podijeljenosti, neharmonizovanost poreza na nivou države, nedosljednost u primjeni brojnih administrativnih procedura na raznim nivoima vlasti, predugo vrijeme i komplikovane procedure za ishodovanje potrebnih dozvola i sl. problemi su na koje Vijeće stranih investitora (Foreign Investors Council) redovno ukazuje u svom izdanju Bijela knjiga od 2006. godine. 

Uočili smo da veliki problem predstavlja nepropisna i neujednačena implementacija zakona i drugih propisa, te često mijenjanje odredbi, što izaziva pravnu nesigurnost, koja je jedan od glavnih preduslova za uspješna ulaganja u zemlju. Čak i kada postoje dobra zakonska rješenja, vrlo često se ne provode u praksi, pa se i strani i domaći investitori i preduzetnici, ali i građani, svakodnevno susreću s problemima kada institucije počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti. Predvidivost poreznog okvira i politička stabilnost su od izuzetne važnosti, kako za potencijalne, tako i za investitore već prisutne u BiH“.

„Domaća“ sredstva

Profesor ekonomije iz Sarajeva Vjekoslav Domljan smatra da su podaci o niovu stranih ulaganja poražavajući, ali ističe da nijedna ekonomija u svijetu svoj privredni razvoj ne temelji na kapitalu koji dolazi iz inostranstva nego se privredni rast zasniva na mobilizaciji unutrašnjih finansijskih potencijala.

„Prije svega treba imati u vidu da izvori finansiranja iz stranih izvora iznose oko 20 posto, dok domaći izvori nose 80 posto. U tranzicijskim zemljama to je nešto niže, a u zemljama koje su u prilično teškoj situaciji, sa stanovišta poslovnog ambijenta, to je naravno još i niže, a u takve zemlje spada i BiH. Iluzorno bi bilo očekivati da rješenje za ekonomske probleme zemalja općenito, pa tako i za BiH može biti u stranim izvorima finansiranjima. Dakle, kapital mora uglavnom poticati iz domaćih izvora i stoga to očekivanje da će strani kapital rješavati ekonomske probleme u BiH je iluzorno, ponavljam. Međutim, vrlo je važno osigurati i taj relativno manji procenat sredstava za finansiranja investicija, jer sa stranim kapitalom, ako je naravno kapital koji je u skladu sa tržišnim propisima i sa pravnim propisima, onda on donosi pored tog finansijskg elementa i druge elemente kao što su know-how razmišljanje, savremene tehnologije i također uključivanje domaćih manjih firmi ako se radi o većim stranim firmama u lance vrijednosti koji osiguravaju i prisustvo na inostranim tržištima“.

Nepovoljni ekonomski pokazatelji

Podaci Vijeća stranih investitora u BiH su poražavajući, ali Domljan kaže da su za BiH nepovoljniji drugi ekonomski pokazatelji, koji nedvosmisleno govore kako se ekonomija kreće u sasvim pogrešnom smjeru. Samo očekivanje kako će privredne aktivnosti oživjeti, ako se uspiju privući strana ulaganja, su temeljno ekonomski netačna, a drugi ekonomski parametri, kao što su štednja i potrošnja, indikator su da je bh. ekonomija u izuzetno teškom stanju.

„Pa, prije svega, to su sama po sebi neutemeljena očekivanja, a onda kada ne možete da riješite neke stvari onda pokušavate izmišljati i tražiti neki čarobni štapić izvana. Objasnio sam gdje su izvori finansiranja. Što se tiče domaćeg sistema finansiranja, on funkcionira sasvim loše – 87 posto finansijskog tržišta je pod kontrolom trgovačkih banaka, a 13 posto je sve ostalo. Ne postoji jedna lepeza finansijskih izvora, koja bi mobilizirala domaće izvore i stavila ih u invisticije. Primjera radi, naša stopa domaće štednje, a to je ključno pitanje, negativna je i iznosi -4,5 bruto domaćeg proizvoda, ali zahvaljujući jednostranim transferima, to jest doznakama naših ljudi iz inostranstva onda se ta stopa pretvara u + 10,5 što je jako malo. Mi moramo udvostručiti tu stopu štednje, a vidite kako je ostvarujemo zahvaljujući doznakama iz inostranstva, jer je domaća potrošnja veća od domaće proizvodnje. Mi ne razvijamo institucije i instrumente i to je ono ključno što vlast ne radi. Prema tome ona ne može mobilizirati štednju, ne može imati investicije, ne može imati rast, ne može imati zaposlenost i ne može imati izvoz“, Kaže Domljan.

Zabilježeno poboljšanje u 2016. godini

Situacija u prva dva poslovna kvartala 2016. godine, po pitanju direktnih stranih investicija, kaže Miovčić znatno je bolja, jer je zabilježeno značajno povećanje direktnih stranih ulaganja, mjereno u odnosu na isti period 2015. godine.

„Prema javno dostupnim izvještajima Centralne banke BiH i Agencije za statistiku BiH, podaci ukazuju na ekonomski rast i pozitivne pomake. Ovo je naročito primjetno kada se radi o neto prilivu direktnih stranih investicija koji su u prvom kvaratalu 2016. godine iznosili 145,3  miliona KM (74,137 miliona eura) što je značajno povećanje u odnosu na isti period prošle godine kada su ulaganja iznosila 22,5 miliona KM (11,50 miliona eura). Također, dostupni makroekonomski indikatori već ukazuju na pozitivan ekonomski scenario u 2016. godini te vjerujemo da će bh. ekonomija nastaviti da jača do kraja godine vođena pozitivnim kretanjima u kategorijama BDP-a, izvoza i povećanja ulaganja. 

Investicije se najviše vežu za energetski sektor s obzirom na činjenicu da je nekoliko ugovora za izgradnju elektroenergetskih objekata već potpisano. U naredne tri godine očekuje se da će BiH nastaviti sa pozitivnim trendovima i ostati na putu kontinuiranog ekonomskog oporavka. Uslovi za ovakav scenario su naravno nastavak strukturalnih reformi i privlačenje investicija baziranih na političkoj stabilnosti zemlje“, zaključuje Miovčić.

Pitanje koje se treba postaviti svakako se tiče preciznije razdiobe stvarno realiziranih investicija i onih koja, hipotetički, mogu postati operativna po uslovima iz potpisanih ugovora, ali sve dok se plasman sredstava ne aktuelizira u stvarnoj izgradi elektroenergetskih objekata ona mogu biti shvatana kao fiktivna više nego stvarna.

Neuspjeh „reformske agnede“

Profesor Domljan ne dijeli ekonomski optimizam vlasti i finansijskih institucija koje tvrde da se BiH nalazi u fazi ekonomskog razvoja koji je generiran isključivo programima iz tzv. reformske agende. Agenda je dobar okvir koji, uz sve nedostatke, može potaknuti privredni razvoj, ali svi koji tvrde da je ekonomski rast dramatično velik manipuliraju ekonomskim podacima.

„Gledajte ono što je bitno, pisalo ili ne pisalo, ali možemo sami shvatiti, a konkretno ne piše u reformskoj agendi, ima određenih stvari koje su dobro postavljene. Radi se o rasterećenju privrede, radi se o povećanju efikasnosti javnog sektora, uvođenju vladavine prava, poboljšanju javne uprave, poboljšanju konkurentnosti privrede,  i one se moraju realizirati. Međutim ključni problem je što reformska agenda ne pozanje motore rasta, jer ako mi imamo stopu rasta od jedan do dva posto naravno spominje se i stopa od tri posto za 2015, ali mi još nemamo potvrdu za to i kada budemo imali kompletne rezutate BDP-a, po svim metodama za 2015. i onda ćemo moći to reći. Za sada pouzdano možemo reći da je između jedan i dva posto, što je jako nisko. Da bi imali stopu rasta od šest i sedam posto, koliko nama treba, mi moramo popraviti stvari. Prije svega, moramo napraviti reforme finansijskog sistema, a to se ne radi, jer kada bi se to napravilo imali bismo dva procentna poena. I to sve uz uvjet da sve dobro stoji u Njemačkoj, Italiji, Hrvatskoj i Srbiji, gdje ide tri četvrtine našeg izvoza i odakle dolaze dvije trećine našeg uvoza. Ako se tu stvari dobro odvijaju onda će biti jaka tražnja za našim izvozom. Uz ova dva dodatka mogli bismo imati šest do sedam posto, ali mi to ništa nemamo“, zaključuje Domljan.

Zasnivanje ekonomskog razvoja na kapitalu koji dolazi iz inostranstva pogrešna je ekonomska politika, a činjenica da je čak i taj izvor finansiranja privrednih aktivnosti bio dramatično uzdrman znak je da se BiH nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji. Mjere koje se trebaju primijeniti kako bi došlo do primjetnog ekonomskog rasta moraju biti sveobuhvatne i strukturalno promišljene, a jedan od prvih preduvjeta za rast privrednih aktivnosti jeste mobilizacija domaćih finansijskih sredstava.

Izvor: Al Jazeera