Većina Slovenaca za rekonstrukciju Vlade

Skoro dvije trećine Slovenaca podržale bi rekonstrukciju Vlade koju vodi premijerka Alenka Bratušek, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko Delo, pa se za rekonstrukciju izjasnilo 62 posto ispitanika, dok je njih 20 posto bilo protiv.

Anketa je provedena putem telefona proteklog tjedna na 405 ispitanika.

Ostavke na svoja mjesta u Vladi nedavno su dali ministar gospodarstva Stanko Stepišnik i ministar zdravlja Tomaž Gantar – prvi nakon skandala zbog dodjele subvencija tvrtki koja je u njegovu vlasništvu, a drugi zbog otpora reformi i pojavama korupcije u zdravstvu.

Pojavljuju se i zahtjevi za ostavkom ministra za infrastrukturu Sama Omerzela, a oporba traži i ostavku ministra financija Uroša Čufera.

Nagađanja o rekonstrukciji Vlade pojavila su se i zbog zahtjeva jedne od stranaka u koaliciji da se promijeni koalicijski ugovor, kako bi sadašnja Vlada lakše izdržala do kraja svog mandata 2015. godine.

To je zahtijevala Demokratska stranka umirovljenika (DESUS), a njen je predsjednik Karl Erjavec rekao da bi u Vladu morao ući i predsjednik Socijalnih demokrata (SD) Igor Lukšič, jedini predsjednik neke od koalicijskih stranaka koji nije u Vladi.

Protiv Lukšičeva ulaska u Vladu izjasnilo se 53 posto ispitanika u anketi Dela, a da bi u nju morao ući izjavilo ih je 32 posto.

Slovenci razočarani državom

Četiri petine Slovenaca smatra da njihova država spada među neuspješnije države u Europskoj uniji, a samo dva posto da se uvrštava među najuspješnije, pokazala je druga anketa, koja je, za informativni portal slovenskog Telekoma, provedena na 1.005 ispitanika.

„Taj dojam većine je pogrešan i na njega utječu produžena gospodarska kriza i izostanak reformi, a Slovenija po nizu indikatora, zapravo, spada među srednje razvijene europske države, što je pravilno ocijenilo 18 posto ispitanika“, izjavio je ekonomist Anže Burger, predavač na Fakultetu političkih znanosti u Ljubljani, komentirajući takve rezultate.

Slovenija je po BDP-u po glavi stanovnika i po paritetu kupovne moći 2012. bila na 16. mjestu od 28 članica Europske unije, s 82 posto prosječne razvijenosti EU-a.

No, to je lošije nego prilikom ulaska u EU prije devet godina, kad je Slovenija bila na 87 posto prosječne razvijenosti EU-a.

„U godini pred izbijanje svjetske gospodarske krize Slovenija je postigla 91 posto razvijenosti EU-a, ali je od onda u padu, jer je uz Grčku i Portugal doživjela jednu od najdubljih i najdužih recesija među svim članicama“, rekao je ekonomist Burger, koji znakove društvenog optimizma vidi u činjenici da većina ispitanika u anketi smatra kako će se stanje promijeniti nabolje za nekoliko godina.

Podsjetio je kako je, prema stupnju nezaposlenosti, Slovenija trenutno u „zlatnoj sredini EU-a“ – na 14. mjestu, a prema udjelu populacije kojoj prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost nalazi se u gornjoj polovici članica, točnije na 9. mjestu, između Francuske i Njemačke.

Izvor: Agencije