Vaučeri za jaču ‘krvnu sliku’ hrvatskog turizma

Piše: Tomislav Šoštarić

Isplata novčanog iznosa zaposlenima za tzv. vaučere za turizam, za što bi poslodavci imali porezne olakšice, a građane poticali na turistička putovanja u Hrvatskoj izvan sezone i destinacije na kontinentu, doprinijelo bi jačanju ‘krvne slike’ hrvatskog turizma, smatraju stručnjaci.

Naime, hrvatsko Ministarstvo turizma razmatra uvođenje vaučera za turizam i to po “mađarskom modelu”, zbog čega je ministar turizma Anton Kliman nedavno razgovarao s tamošnjim kolegama.

‘Szep kartice’

U Mađarskoj sustav funkcionira na temelju tzv. “Szep kartice”. Cilj je potaknuti domaći turistički promet i potrošnju, a on je u Mađarskoj i postignut – od 2010. do 2015. godine broj noćenja domaćih turista povećan je 29 posto, a ukupni prihod domaćeg turizma čak 64 posto.

U Mađarskoj moguće i druge namjene

U Mađarskoj se novac može doznačiti odjednom ili više puta godišnje u svega nekoliko odabranih mađarskih banaka, što je sporan dio sustava za koji je intervenirala Europska komisija zahtijevajući da se ovi iznosi mogu doznačiti u bilo koju banku u Mađarskoj. Bitno je da se s kartice ne može podići gotovina i njome se može plaćati isključivo u objektima koji prihvaćaju plaćanje “Szep karticom”.

No, cijeli se iznos ne mora utrošiti na turizam – moguće je utrošiti jedan dio na topli obrok, jednokratnu potporu na početku školske godine, prijevoz na posao ili dodatno za mirovinu ili zdravstvene usluge – ali najmanje 250.000 forinti (blizu 800 eura) se mora utrošiti na turizam i ugostiteljstvo.

Samo prošle godine ostvaren je promet od 290 milijuna eura. To je iznos koji je 26.500 tvrtki uplatilo na “Szep kartice” gotovo 1,3 milijuna Mađara, a koji su oni trošili uglavnom na turističke i ugostiteljske usluge u svojoj zemlji.

Koncept svakoj tvrtki u Mađarskoj omogućava da svojim zaposlenicima, osim redovitog osobnog dohodka na koji se plaćaju troškovi poreza i ostalih pristojbi, isplati dodatno i godišnji iznos od 450.000 forinti (blizu 1.500 eura), pri čemu se tvrtki daje porezna olakšica.

U hrvatskom Ministarstvu turizma smatraju da je za hrvatske prilike najbolji upravo mađarski model, a njime bi se poticao domaći turistički promet izvan glavne turističke sezone na moru te cijele godine na kontinentu.

Cijene jednake za sve

Prijedlog je u završnoj fazi pripreme, no stvar bi mogla potrajati jer je potrebna suradnja drugih institucija te realizacija zakonskih i drugih preduvjeta. 

“O modelima moramo razgovarati prije svega s Ministarstvom financija, ali i s Hrvatskom udrugom poslodavaca te sindikatima. Poslodavci moraju donijeti odluku o opredjeljenju za ovakav vid nagrađivanja svojih djelatnika, a država mogućnost da im se daju neke olakšice. Prijedlog je u porezu na dohodak”, kažu u Ministarstvu.

Država pritom ništa ne uplaćuje niti subvencionira – cijene su jednake za sve, osim što bi se u određenim hotelima, restoranima, rekreacijskim i kulturnim institucijama dio troškova mogao platiti karticom.

Vaučeri su, ističu stručnjaci, raširen model stimuliranja potrošnje, a ovisno tko ga izdaje i s kojim razlogom, ovisi i tehnologija njihove uporabe. Mađarski model vaučera u turizmu i povezanim uslugama je jednostavan, kaže Miroslav Dragičević iz konzultatnstke kompanije Horwath HTL.

Mađarska je, navodi, krenula od teze da domaći ljudi traže jeftinije usluge, da im vaučeri mogu povećati broj domaćih gostiju te da sam izbor vaučera utječe na izbor tipova smještaja.

Dobra priprema

“Mađari su očito htjeli jednim potezom postići dva cilja. Utjecati na produktivnost vlastitog stanovništva kroz povećanu aktivnost rekreacije i dakako, potpomoći vlastitoj turističkoj industriji prema sukladno uočenom problemu zauzetosti prema tipovima smještaja i sezona. Prema tome, vaučeri se mogu napraviti na bilo kojem aspektu potrošnje, ali je važno znati zašto, tj. s kojim se ciljem nešto radi, a onda se onda i oblikuju modeli primjene”, kaže Dragičević.

Dragičević napominje da je u Mađarskoj model došao sa samog državnog vrha, odnosno premijera Viktora Orbana, zbog osiromašenja širih masa u tranziciji, ali naglašava i da je prethodno dobro pripremljen – s jasnim interesima građana i industrije.

Nema sumnje, kaže, da koncept i u Hrvatskoj može funkcionirati, ali također samo ukoliko bude dobro pripremljen –  potpuno pojednostavljen, demokratiziran i nikako birokratiziran. No, upozorava da se kao prvo pitanje postavlja tko može biti vaučerom obuhvaćen i zašto.

“Posebno u situaciji kad smo i sami još ruralna i vikendaška zemlja, pa je za očekivati manji interes ukoliko isti nije usmjeren na, recimo, zdravstvene aspekte rekreacije koji su svima potrebni. Pitanje je također kojoj vrsti turističkih usluga vaučer treba i kojim regijama. Što se tiče poduzetnika, njima bi vaučer model zasigurno bio od koristi i prihvatljiv, ali ako ne bi bio kompliciran ili pak striktno dirigiran. Prema tome, u našim uvjetima prije svega treba dobro istražiti sve dioničke interese i dobro pripremiti stvar za eventualnu odluku, a ne nikako ići u improvizaciju. Mi ipak nismo Mađarska, niti Srbija”, kaže Dragičević.   

Fokus na građane slabijih primanja

Hrvatski građani, posebno oni nižeg ekonomskog statusa svakako bi, smatra, bili zainteresirani. Cijela bi se priča, kaže, prije svega trebala fokusirati na omogućavanje turističkih usluga onima kojima objektivno nisu dostupne.

No, napominje da i u tom slučaju treba dati mogućnost za razne kategorije zaposlenih te izbor da to koriste ili ne.

Korist bi imali mnogi koji zarađuju od turizma i hrvatski turizam općenito. Između ostaloga, to bi pridonijelo toliko željenom produžetku turističke sezone i izvan ljetnih mjeseci te razvoju kontinentalnog turizma i njegovih sadržaja. 

“Agencije bi svakako trebale biti dio tog procesa jer one najbolje znaju krvnu sliku našeg turizma, jer upravo njih traže naši hotelijeri vezano za business izvan sezone, one otvaraju nove proizvode u kontinentalnom turizmu i sl. Dakle uvođenje vaučera po mom sudu, osim što treba ojačati domaće tržište, upravo treba usmjeriti za širenje sezone, za kontinentalni turizam i slične nove oblike ponude koja jača snagu nacionalnog turizma”. 

Višestruka korist

Generalno gledajući, kaže Dragičević, korist bi prije svih imale sve destinacije na moru izvan sezone, a u kontinentalnom dijelu zemlje toplice i sadržaji ruralnog turizma. Privlačenje stranih turista, navodi, time se ne bi postiglo u velikoj mjeri, no budući da bi objekti bili otvoreni i izvan sezone, moguće je raditi produktivni marketing na vanjskim tržištima. Također, Dragičević smatra da bi vaučeri bili poželjni i u ‘špici’ sezone na moru, iako bi tada koristi za imaoca vaučera bile niže jer su cijene više. Ali, napominje, ni tada ne bi trebalo ograničavati.

U Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) također podržavaju inicijativu. Koncept smatraju vrlo važnim za domaći turistički potencijal i ocjenjuju ga kao pomak u domaćem turizmu.

Putničkim agencijama, naročito onima koje se bave prodajom aranžmana na domaćem tržištu, pružila bi se mogućnost kvalitetnog povećanja prometa. Istovremeno, omogućilo bi se plasiranje aranžmana i izvan glavne turističke sezone.

Trostruki efekt

“Koncept polučuje pozitivne efekte na tri strane – prva, poslodavci svojim zaposlenicima mogu isplaćivati dodatna financijska sredstva bez fiskalnih ili s umanjenim poreznim opterećenjima. Druga strana, zaposlenici, odnosno građani Hrvatske imaju mogućnost s obzirom na njihov standard, koristiti turističke usluge u Hrvatskoj po povoljnijim uvjetima. Te treća strana – davatelji turističkih usluga potiču turističku potrošnju na područjima i terminima kada to njima najviše odgovara”, kaže predsjednik UHPA-e Boris Žgomba.

Pozitivan efekt je, dodaje, da bi se smanjila ovisnost o stranom prometu jer je sada omjer stranih turista u odnosu da domaće 90 naspram 10 posto, koji je gotovo najlošiji u Europi, gdje niz zemalja također provodi slične koncepte s pozitivnim efektima.

Stoga ne vide razloga da stvar ne zaživi i u Hrvatskoj, no napominje da ga, kao što rade i druge zemlje EU-a, treba prilagoditi domaćim specifičnostima.

“Možemo pretpostaviti da će put realizacije biti dug i neizvjestan, a samo zajednički napori dovest će do ostvarenja postavljenih ciljeva…Ovo je svakako ‘win-win’ situacija, čime građani dobivaju jedan kvalitetan dodatak koji će pozitivno utjecati na njihov standard, mogućnost odmora i putovanja”.

Izvor: Al Jazeera