Oglasi

Vatra, led i izvor nade: Kritično stanje naše planete

Dok SAD-om i Brazilom haraju strašni požari, a Grenland se topi, gdje možemo pronaći nadu?
Ilustracija/Al Jazeera

Piše: Nick Clark

Neki kažu da, u izvještavanju o temama koje se tiču zaštite okoliša, uvijek treba pronaći razlog za nadu, inače bi ozbiljnost situacije mogla dovesti to toga da ljudi odustanu.

Zato, nastavite čitati, jer slijedi poruka nade legendarnog 94-godišnjeg britanskog naučnika.

Prije svega – za sve godine pokrivanja tema o okolišu, nikada se nije dešavalo toliko razarajućih događaja kao sada.

Uragan Sally uništava zajednice na jugu SAD-a, a ove sedmice, u jednom trenutku je iznad Atlantika kružilo najmanje sedam tropskih struja. Bila je ovo rekordna godina, sa do sada 20 proglašenih oluja, što je dosta nadmašilo tipičan sezonski prosjek od 11.

Topljenje glečera

Na Antarktiku, spoznali smo da zagrijavanje okeana prijeti glečerima Pine Island i Thwaites, što je uzrokovalo porast globalnog nivoa mora za pet posto. Ovi glečeri povezuju zapadnoantarktički ledeni pokrov s okeanom, a kako se oni raspadaju, u more će padati još leda s potencijalno katastrofalnim posljedicama.

Na suprotnoj strani planete, naučnici su objavili da se kolosalan ledeni otok, dva puta veći od Manhattana, odlomio od posljednjeg arktičkog ledenog sloja na sjeveroistoku Grenlanda.

Postojanje glečera na Zemlji ključno je za stabilnost klimatskog sistema, a prognoze pokazuju da bi se za samo 80 godina razina mora mogla podići za jedan metar. Dok se led topi, priobalna područja širom planete mogla bi biti poplavljena.

Razarajući požari

U međuvremenu, širom Kalifornije i Oregona divljaju požari rekordnih razmjera, a počinju se javljati i u Amazoniji. Oo sredine jula, vatra bjesni u regiji Pantanal, ostavivši za sobom pustoš veličine New Yorka.

Ti požari prijete jednim od najraznolikijih ekosistema na planeti.

Gubitak bioraznolikosti

Ako govorimo o gubitku bioraznolikosti, 2010. godine u japanskoj Nagoyi, Konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti utvrdila je 20 zadataka kako bi se smanjili gubici.

I znate šta? Upravo smo otkrili da nismo uspjeli. Niti jedan od tih 20 zadataka, koji se odnosi na zaštitu ekosistema i promociju održivosti, nije u potpunosti proveden.

Prošle sedmice, u izvještaju Svjetskog fonda za prirodu (WWF) navedeno je da je u periodu od 1970. do 2016. broj sisara, ptica, reptila, vodozemaca i riba opao za 68 posto.

Političari protiv nauke

I onda, čuje se glas predsjednika SAD-a. Dok nebo poprima narandžastu boju, od dima od požara, dok zagrijavajući okeani izazivaju sve destruktivnije uragane i topljenje leda na polovima, dok temperature u arktičkom krugu rastu, a poplave uništavaju Sudan i Senegal, Donald Trump prkosi nauci.

„Počet će zahlađivati. Samo gledajte“, rekao je Trump u odgovoru na vapaje Wade Crowfoot, sekretara Prirodnih izvora Kalifornije, koji ga je pozvao da prizna klimatske promjene i njihove efekte na državne šume.

„Voljela bih da se nauka složi sa vama“, rekao je Crowfoot, na šta je Trump odgovorio: „Ne vjerujem da nauka, zapravo, zna“.

Nema sumnje da su stavovi američkog predsjednika u suprotnosti sa naučnom realnošći i rastućem javnom prihvatanju opasnosti koje izaziva degradacija okoliša.

Razlog za nadu

I sada, vratimo se poruci nade britanskog prirodoslovca, koji nam je pomogao da izgradimo stavove o prirodi, Siru David Attenborough. On je sada star čovjek, ali ovog vikenda vratio se na televizijski ekran u Velikoj Britaniji kako bi saopštio upozorenje.

„Suočavamo se s krizom“, rekao je u poruci, kao i „sa jednom koja izaziva posljedice po sve nas“.

Gledaocima je pričao o izumiranju vrsta, koje je sve brže, a osvrnuo se i na pandemiju korona virusa kao, možda, najneposredniji primjer rizika našeg sve većeg zadiranja u prirodu.

Ali ako napravimo prave odluke u kritičnim trenucima, možemo sačuvati ekosisteme planete, njenu izvanrednu bioraznolikost i sve njene stanovnike, kaže David AttenboroughGetty

Također, vratio nas je u 70-te godine prošlog stoljeća, najljepše momente svoje duge karijere, kada je snimio film u kojem je sjedio sa nekoliko gorila. Jedna od njih, Poppy, pokušavala mu je skinuti cipele dok je pričao u kameru.

„To je bilo iskustvo koje mi je ostalo“, prisjetio se Attenborough. „Ali, praćeno je tugom, jer sam mislio da gledam u možda posljednje primjerke jedne vrste“.

No, svjedoci smo toga da broj gorila raste, sa 250, u vrijeme Attenboroughovog izlaganja, na 1.000 danas. To je primjer da su neke stvari moguće.

„Možda neću biti tu da to vidim“, rekao je Attenborough. „Ali ako napravimo prave odluke u kritičnim trenucima, možemo sačuvati ekosisteme planete, njenu izvanrednu bioraznolikost i sve njene stanovnike. Sljedeće što će se desiti je do svakoga od nas“.

Čini se da na putu koji je pred nama nemamo mnogo izbora. Od drastičnog smanjenja emisija, do zaštite okeana., što je, kako je primijetio generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres, „presudni moment za zdravlje naše planete“.

Stanje okoliša

1. Poplave uništavaju Afriku: Nezabilježene padavine širom nekoliko afričkih zemalja raselile su preko milion ljudi, dok rast nivoa rijeke Nil prijeti drevnim kraljevskim piramidama u Sudanu.

2. Zagrijavanje planete: Koliko Zemlja može biti toplija?: Prošlog mjeseca, u Dolini smrti u Kaiforniji zabilježena je treći najtopliji dan ikada na Zemlji – 54 stepeni Celzija. Stručnjaci predviđaju da će takvi valovi do kraja ovog stoljeća viti topliji za najmanje šest stepeni Celzija.

3. Plastični otpad: Naučnici procjenjuju da je od 50-ih godina prošlog stoljeća 5,6 milijardi tona sintetičkih mikrovlakana otišlo u našu okolinu, samo od pranja naše odjeće. Nešto više od polovine toga završilo je u rijekama i morima.

4. Plan mladih aktivista „Mock COP26“: Nakon što su zbog korona virusa odgođeni razgovori o klimi COP26,  koji su se trebal održati u novembru u Velikoj Britaniji, mladi klimatski aktivisti iz pokreta „Petkom za prirodu“, odlučili su da ugoste sopstveni online event na tu temu.

Završna riječ

„Čini mi se da je prirodni svijet najveći izvor uzbuđenja, najveći izvor vizuelne ljepote, najveći izvor intelektualnog interesa. To je najveći izvor toliko toga u životu zbog kojeg život vrijedi živjeti“.

David Attenborough

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.