Oglasi

Varadi: Ističe vrijeme za vansudsko poravnanje

Ukoliko Srbija i Hrvatska planiraju da se vansudski nagode trebaju što prije donijeti takvu odluku jer nema još mnogo vremena, smatra profesor Tibor Varadi.
Vesna Pusić: Prije svega, moramo da riješimo problem nestalih, opljačkane imovine i ratnih zločinaPixsell arhiva

Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi smatra da bi Srbija i Hrvatska trebalo da što prije donesu odluku o vansudskom poravnanju po pitanju međusobnih tužbi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde jer za takvu opciju nema još mnogo vremena, javio je beogradski Tanjug.

"Ukoliko Srbija i Hrvatska planiraju da se vansudski nagode trebalo bi što pre da donesu takvu odluku jer nema još mnogo vremena za takvu mogućnost. Javna rasprava bi mogla da bude zakazana za godinu dana. I dalje mislim da taj spor nema mnogo smisla", naveo je Varadi u intervjuu za beogradsku Politiku.

O genocidu...

On je rekao da bi se Međunarodni sud pravde bavio samo time da li je bilo genocida s jedne ili druge strane i da bi sve van genocida za njih bilo irelevantno, dodajući da ako se želi doći do istine "onda su relevantni i ratni zločini kao i zločini protiv čovečnosti".

"Haški tribunal ne da nikoga nije osudio, već nikoga nije ni optužio za genocid u vezi s događajima u Hrvatskoj. Kada je reč o Bosni bilo je nekoliko optuženih i bila je jedna presuda - za Srebrenicu generalu Radoslavu Krstiću", kazao je Varadi.

Pošto se Međunarodni sud pravde, prema njegovim tvrdnjama, u velikoj mjeri oslanja na činjenice koje je utvrdio Haški tribunal, "vrlo je malo verovatno da bi došlo do odluke, bilo po hrvatskoj tužbi, bilo po našoj protivtužbi da je bilo genocida".

"Istovremeno, i jedna i druga strana će imati veliki tim advokata kojima je posao da iznose žestoke optužbe. To može da utiče na ponovno razvijanje mržnje, a to nam nije u interesu", smatra Varadi.

Na konstataciju da su teške optužbe već iznijete u tužbama i odgovorima na njih, Varadi je kazao da je to tačno ali da one nisu ugledale svjetlost dana.

"Javna rasprava bi izgledala strašno, to bi štetilo odnosima, a ne bi ništa donelo nijednoj strani. I dalje sam uveren da je za dve države bolje da dođe do vansudskog poravnjanja", kazao je Varadi.

Istovremeno, hrvatska ministrica spoljnih poslova Vesna Pusić smatra da treba ispitati zakone Srbije i Hrvatske o procesuiranju ratnih zločina jer oni predstavljaju kočnice za rješenje tog problema.

"Jedna (kočnica) je srpski zakon koji proširuje jurisdikciju srpskog pravosuđa i izvan područja Srbije, koji je po mom mišljenju problematičan. S druge strane, imamo hrvatski zakon o ništavosti srpskih optužnica koji je takođe problematičan. I jedan i drugi otežavaju rješavanje problema", rekla je Pusićeva u intervjuu beogradskom Blicu.

„Ako smo u stanju u vezi tih zakona da donesemo racionalnije odluke, onda imamo šanse da riješimo ili bar počnemo da rješavamo probleme.“

Na pitanje da li će Hrvatska zaista povući tužbu za genocid protiv Srbije, Pusićeva je između ostalog, kazala i da je "važno da barem pokušamo da nađemo rješenje, a u najgorem slučaju i ako ne uspijemo, bićemo na istom na čemu smo danas".

"Prije svega, moramo da riješimo problem nestalih, opljačkane imovine i ratnih zločina. Ako u tome uspijemo uz pomoć međudržavnih sporazuma, onda ćemo napraviti korak naprijed. To nije proces koji se može riješiti odmah. Ako to riješimo, na dnevni red možemo staviti i mogućnost povlačenja tužbi", kazala je Pusićeva.

Prema njenim rečima, bilo je nekih pomaka i neki su u toku što se tiče povratka imovine, a biće i dodatnog vraćanja imovine, a riječ je o umjetničkom i kulturnom blagu.

Problem nestalih

"U slučaju nestalih,  ima još oko 1.000 ljudi za koje se ne zna gdje su i to treba riješiti i zbog porodica i zbog činjenica. B ilo je pomaka i kada je riječ o pitanjima optuženih i osumnjičenih za ratne zločine, ali ne dovoljno. Počela je saradnja tužilaštva, međutim, to je u predizbornoj kampanji prekinuto", rekla je Pusićeva.

Ona je navela i da "ni u interesu Srbije, ni u interesu Hrvatske nije da blokiramo ulazak vaše države u Evropsku uniju zbog neriješenog spora oko granice na Dunavu".

"Iskustvo koje smo mi imali sa Slovenijom oko Piranskog zaljeva govori da je, ukoliko je moguće, probleme najbolje rješavati bilateralno, a ako nije, i međunarodni sudovi i međunarodne arbitraže su za ljude", rekla je Pusićeva.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.