Vanredno stanje i autoritarizam kao lijek protiv korone

Posebno se u vrijeme krize moraju zaštititi dragocjene slobode i prava, tvrdi Dunja Mijatović (Reuters)

Senzacionalistički naslov za ovaj tekst mogao bi da zvuči: “Korona protiv demokratije”.

Nakon Kine, žarište se proširilo i na Evropu, koja je korona virus dočekala prilično nespremno. Razna su tumačenja i dileme kako pobediti pandemiju korona virusa: uvoditi veoma ograničavajuće mere, pa čak i vanredno stanje, ili čuvati “slobode” i svoj “način života” oslanjajući se na disciplinu, poštovanje propisa i savest građana. Ovo drugo se u slučaju Italije pokazalo poražavajuće, a Evropska unija je u toj borbi bila neefikasna i razjedinjena u tumačenju cele situacije, međusobnoj podršci i zajedničkim merama. 

Zato je autoritarna i dobro koordinisana Kina relativno brzo pod kontrolu stavila (prvi) udar korone. I dok Zapad u borbi protiv korona virusa kaska sa restrikcijama, Srbija je brzo i odlučno uvela vanredno stanje. Takva odluka predsednika Aleksandra Vučića bila je sasvim očekivana, imajući u vidu da je to jedini način da se odlože izbori, koji će, nakon epidemije, pre svega, biti test njegove popularnosti. Jer, sprdanje na temu opasnosti od tog virusa sa pulmologom Branimirom Nestorovićem na početku krize u udarnim informativnim terminima svakako bi moglo Vučića ozbiljno da košta ne samo autoriteta, već i vlasti. Uvođenje vanrednog stanja zato je pokušaj da se minimizira i amnezira autogol u prvom minutu igre.

Stiže nam ‘majka svih recesija’

Drugi razlog uvođenja vanrednog stanja mogao bi da bude kontrola nad još jedim potresom, koji će neminovno da nastane nakon stišanja epidemije i ne samo u Srbiji. Predsednik Instituta za svetsku privredu iz nemačkog Kiela Gabriel Felbermayr očekuje da će pandemija korona virusa izazvati recesiju koja će biti “majka svih recesija”. Retoričko je pitanje da li vlasti u Srbiji imaju odgovor na oporavak nakon pandemije i vanrednog stanja i onako krhke ekonomije, zato bi to mogla biti prilika za novo pozicioniranje njima bliskih interesnih krugova. Ako smo strepili da li ćemo se jednog dana probuditi u Putinovoj Srbiji, sasvim je danas opravdano pitati se da li ćemo se sutra probuditi u Xi Jinpingovoj?

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

I treći razlog – dalja promena političkog režima. Bez sumnje da će vanredno stanje nakon epidemije biti ukinuto, ali su građani Srbije deo svojih sloboda već ustupili vlastima te je opravdano brinuti da li će sve te slobode biti vraćene? Upravo to pitanje na svom Facebook dnevniku izolacije postavlja srpski i portugalski pisac Dejan Tiago Stanković, konstatujući da se u ovakvim katastrofama “trampi sloboda za bezbednost”, jer se ljudi uplaše pa državi predaju deo svojih sloboda, čak i onih prirođenih i neotuđivih, kao što su pravo na život, na kretanje i na imovinu. “Problem je sa diktatorima”, piše Tiago Stanković, “kad im se pruži prilika da se igraju tako krupnim igračkama kao što je tuđa sloboda, umeju da se zaigraju pa posle neće da nam slobode vrate”.

Žrtve bi mogli biti ‘nezahvalni’

Srbija je u vanredno stanje ušla u strmoglavoj eroziji demokratije, na koju su poslednjih meseci upozoravali predstavnici EU-a, poput Tanje Fajon, a veoma jasno u svojim analizama prikazivali rejtinzi međunarodnih organizacija kao što je Freedom House. Sledeći primer Viktora Orbana, Vladimira Putina i Recepa Tayyipa Erdogana, Vučić je pažljivo stvarao personalni nedemokratski režim, koji je tolerisan od Zapada. Zato se može očekivati da će uvođenje vanrednog stanja u Srbiji pratiti opasna ambivalencija, u kojoj Zapad može ostati skoro nem, kao u slučaju ozbiljnih kršenja ljudskih prava tokom i nakon vanrednog stanja pre nekoliko godina u Turskoj.

Srbija je od raspada SFR Jugoslavije više puta uvodila vanredno stanje, a posebno je upozoravajuće iskustvo za vreme i posle NATO bombardovanja, kada je organizovan lov na veštice; mediji i novinari su bili zatvarani i likvidirani, protiv opozicije vođena je brutalna hajka. U Srbiji su danas na vlasti oni koji su bili deo politike tih represija. Ovom tekstu bi se slobodno moglo dati i naslov: “Da li će korona Srbiji doneti autoritarizam?”. Vanredno stanje u Srbiji možda može da bude efikasno rešenje za borbu protiv epidemije korona virusa, ali i opasna poluga u rukama vlasti koja je do njegovog uvođenja progonila svaku vrstu opozicije. Prve žrtve mogle bi da postanu oni “nezahvalni”.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera