Oglasi

Val odlazaka iz Krajine: Ko će liječiti ljude što ostanu?

Razloge odlaska mladih kadrova ministrica Ćemalović vidi u niskim plaćama, manjku pravde i ispolitiziranom sistemu.
Ćemalović: 'Mi sad ostajemo bez mladosti i bojim se da ćemo uskoro postati stara nacija'Al Jazeera/ Fahrudin Vojić

Tokom posljednjih nekoliko godina Unsko-sanski kanton suočava se s velikim odljevom stanovništva. Dosad najveći migracijski val u novijoj historiji ovog područja sa sobom odnosi radno sposobne i obrazovane ljude, što za ovdašnje javne ustanove uzrokuje probleme u organizaciji rada.

Najviše su na udaru zdravstvene ustanove, koje imaju sve više problema s organizacijom rada. U ovom kantonu djeluje više područnih zdravstvenih ambulanata u kojima rade cijeli timovi zdravstvenih radnika koji pripadaju domovima zdravlja u okviru kojih funkcioniraju te ambulante. Većina domova zdravlja suočava se s problemom nedostatka kadrova, opreme i neuvjetnih prostorija za rad.

"Mi smo na tematskoj sjednici Skupštine kantona pričali i diskutovali o demografskom razvoju i došli smo do strašnih podataka koji pokazuju da jako velik broj mladih odlazi iz našeg kantona. Što se tiče visoko obrazovanog kadra, podaci govore da je 33% njih napustio naš kanton, od čega 11% doktora medicine. Trenutno u svim zdravstvenim ustanovama našeg kantona nedostaje 25 doktora. Samo u Cazinu ih nedostaje osam jer je u protekloj godini iz ove ustanove ukupno otišlo 36 uposlenika. Dakle, napustili su posao i otišli na rad van naše zemlje. Stalno neko odlazi i teško je dati neki precizan podatak o tim nedostacima medicinskog kadra. U bihaćkom Domu zdravlja nedostaju četiri ljekara, a dva su hitno potrebna. Kada je u pitanju ostali medicinski kadar, trenutno nam nedostaje 70 radnika. Na Birou trenutno ima 250 nezaposlenih medicinskih kadrova, od čega pet doktora medicine. Tražila sam da se za te ljude odmah raspiše konkurs i da budu primljeni u radni odnos jer nam stalno trebaju", kaže Nermina Ćemalović, ministrica zdravstva USK-a.

Nedostaci uprkos zapošljavanju

Količina i obim posla zavise od broja stanovnika koji pripadaju mjestu u kojem postoji ambulanta, odnosno od broja registriranih pacijenata. Tako je, naprimjer, u područnoj ambulanti u bihaćkom naselju Izačić registrirano 2.300 pacijenata kojima je ljekar dostupan tokom cijele sedmice. No, postoje i situacije da jedan doktor obavlja ljekarske preglede u više ambulanti, kao što je slučaj u bihaćkim naseljima Brekovica i Srbljani, ili da radi u ambulanti gdje ljekar dolazi samo jednom tokom sedmice.

"Najveći prostor ima općina Bihać, što se tiče obima posla, i tih ambulanti ima ukupno 12, što oni uspijevaju pokriti, s tim da doktor negdje dolazi jedanput, a negdje dva puta. Evo, naprimjer, naselje Ripač, gdje ima ukupno 78 zdravstvenih kartona i oni traže da svaki dan u ambulanti bude jedna medicinska sestra, a za tim nema potrebe. Dovoljno je jednom sedmično da se pokrije zdravstvena usluga tom broju ljudi. Međutim, budući da broj osiguranika konstantno opada zbog migracija lokalnog stanovništva, u nekim područjima kantona potreba za zdravstvenim uslugama manja je u odnosu na protekle godine", pojašnjava Ćemalović.

Kad je riječ o napisima lokalnih medija o enormnim zapošljavanjima u zdravstvene ustanove Unsko-sanskog kantona, ministrica odgovara da je sve urađeno u skladu s potrebama i zakonom i da je broj zaposlenih u odnosu na 2018. manji za 26, što znači da je odlazak medicinskog kadra toliko velik da zdravstvene ustanove još nisu uspjele pokriti te nedostatke.

"Postoje trenuci kad se može na određeno vrijeme primiti osoba u radni odnos, kao što je slučaj smrti nekog od uposlenika, penzionisanje ili porodiljsko odsustvo. I sva zaposlenja su urađena u skladu sa zakonom. Nažalost, sreća da mladih ima i da ne odlaze. Mi sad ostajemo bez mladosti i bojim se da ćemo uskoro postati stara nacija. Tražila sam informaciju o tome kakvo je stanje u posljednjih pet godina i, evo, konkretno u kantonalnu bolnicu navodi se da je uposleno 64-ero ljudi. Ti podaci su takvi jer je kantonalna porezna uprava izbacila broj prijava, a nije broj odjava. Kada su doktori u pitanju, imali smo slučajeve prelaska ljekara iz domova zdravlja u kantonalnu bolnicu. Zatim, ima puno medicinskog kadra koji je napustio radno mjesto i otišao vani. Nama je cilj da zadržimo medicinski kadar", obrazlaže Ćemalović zapošljavanja koja su određene stranke i lokalni mediji kritizirali.

Nepravda i politika

Razloge odlaska građana općenito, a samim tim i medicinskog kadra vidi u vrlo niskim i nesrazmjernim plaćama, nedostatku pravde, ali i činjenici da je sistem duboko ispolitiziran. I sama u porodici ima slučaj nepravde na radnom mjestu uzrokovane nepravdom i politikom.

"Moje dvije kćerke sa visokom stručnom spremom su otišle vani zbog nepravde na radnom mjestu. Jedna od njih je u Domu zdravlja Cazin dobila zaključen ugovor samo zato što je moja kćerka, a na njeno radno mjesto odmah sutradan primljen je sin visoke funkcionerke političke stranke koja je tada bila na vlasti. Dakle, ja vam ilustrujem stanje na vlastitom primjeru. I kako će omladina koja ne može ispoštovati svoje pravo i vidi šta se radi ostati ovdje? Morate biti u stranci koja je na vlasti i biti podobni i poslušni, a nije važno koliko ste stručni. E, zato nam je ovako i ništa nam ne štima."

Dodaje da je, kad je riječ o zadržavanju mladih, otkad je na čelu Ministarstva, potpisala svaku saglasnost za prijem doktora u radni odnos. Optimistična jeu vezi s budućnošću zdravstva Unsko-sanskog kantona, a trenutne nedostatke i probleme planira riješiti kroz Strategiju razvoja i unapređenja zdravstva U-aSK za period 2021–2025.

"Kako bismo unaprijedili zdravstvo u našem kantonu, moramo poduzeti nekoliko bitnih koraka. Prvi je podizanje zdravstvene zaštite građana na viši nivo. Zatim, unaprijediti našu dijagnostiku u smislu da više pregleda bude urađeno kod nas kako bismo od Zavoda za zdravstveno osiguranje mogli naplatiti više sredstava da se ona ne rasipaju i plaćaju drugim kantonima, onkologija da se vrati kompletno, radioterapija, invazivna kardiologija, a zakon koji treba biti usvojen, a koji se tiče javno-privatnog partnerstva, umnogome će nam pomoći da to ostvarimo", kaže Ćemalović.

Cilj svega toga, ističe, jest vratiti neke usluge u kantonalnu bolnicu u Bihaću, čime bi sredstva iz kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja ostala kantonalnim zdravstvenim ustanovama. To automatski otvara mogućnost, kaže, da se poboljšaju uvjeti rada, povise plaće, a time i poboljša zdravstvena usluga za građane Unsko-sanskog kantona.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.