Utrka graničara i švercera drogom na balkanskoj ruti

Samo na prijelazu Bajakovo prošle godine je zaplijenjeno 140,7 kilograma heroina (Ustupljeno Al Jazeeri)

Nedavna zapljena heroina na Međunarodnom graničnom cestovnom prijelazu Bajakovo još jednom je potvrdila kako se države nekadašnje SFRJ nalaze na tzv. balkanskoj ruti.

Radi se o ruti koja zemlje Azije najkraćim putem povezuje sa zemljama zapadne Europe i koja je, prema zapljenama koje se bilježe iz godine u godinu, i dalje više nego aktivna. Od država bivše SFRJ najviše su na udaru Makedonija, Srbija i Hrvatska, iako krijumčari „rupe na granicama“ traže i preko graničnih prijelaza ostalih zemalja.

„Krijumčarenje na ovom području, osobito droge koja se doprema s istoka na zapadnoeuropsko tržište, uglavnom je povezano sa dobro poznatim fenomenom ‘balkanske rute’, osobito po pitanju krijumčarenja droge. ‘Balkanska ruta’ uglavnom se kreće od Afganistana preko Turske, Grčke, Bugarske, Kosova i Srbije. Nakon prelaska Hrvatske i Slovenije vodi na područje zapadne Europe“, navodi glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske županije Domagoj Džigumović.

Koliko su krijumčari na „balkanskoj ruti“ aktivni govore i službeni podaci policije o zapljenama droge, cigareta i druge visokotarifne robe koja se najčešće krijumčari. Prema podacima iz MUP-a Hrvatske tijekom 2015. godine samo na Bajakovu zaplijenjeno je ukupno 140,7 kilograma heroina. Tijekom prošle godine na Bajakovu je pronađeno i 37.353 kutije cigareta, 83,5 kilograma duhana… Velike zapljene na istočnim granicama Hrvatske nastavljene su i tijekom ove godine.

Tako je krajem listopada na prijelazu Bajakovo, zajedničkim postupanjem carine i policije, u dva odvojena slučaja pronađeno 47 kilograma heroina i 15,7 kilograma marihuane. Radi se o drogi čija je vrijednost procijenjena na14,5 milijuna kuna (1,93 milijuna eura). Iako ne postoje precizne brojke pretpostavlja se kako su „sive brojke“, odnosno količine droge i drugih roba koje ipak pređu preko granice i završe kod krajnjih konzumenata, mnogo veće.

Svi prijelazi na ruti

Kada se govori o „balkanskoj ruti“ treba znati i kako je prijelaz Bajakovo samo jedan od graničnih prijelaza u Hrvatskoj koje krijumčari gotovo svakodnevno koriste. Ujedno on je i najveći granični prijelaz, preko kojega se odvija i najveći promet kada je riječ o Hrvatskoj. 

„Najčešće se krijumčare duhan i duhanske prerađevine. Krijumčarenje cigareta se percipira ponajviše radi toga što je nizak rizik, a visoka je dobit, posebno ako se usporedi s krijumčarenjem droge koje nosi visoke kazne“, navodi Džigumović.  

Iz Carine Republike Hrvatske dodaju kako se isto tako pokušavaju prokrijumčariti i odjevni predmeti, razni proizvodi životinjskog podrijetla, alkoholni proizvodi, razni preparati za potenciju, autodijelovi, parfemi…  

Carinici i policajci koji rade na graničnim prijelazima imaju zabranu istupanja u medijima, ali zato neslužbeno navode kako krijumčari koriste najrazličitije načine i metode kako bi prokrijumčarili robu preko granice. Pri tome su vrlo često iznimno maštoviti dok su si neki dali i truda kako bi preinačili podove osobnih ili teretnih vozila, spremnike za gorivo, rezervne gume… Ističu kako je gotovo nevjerojatno na što su sve tijekom godina rada nailazili.

Moderna oprema

Svjesni postojanja „balkanske rute“ djelatnici carine i policije su tijekom proteklih godina na svim graničnim prijelazima moderno opremljeni, ali i osposobljeni. Iz MUP-a Hrvatske navode kako u radu u sprječavanju krijumčarenja koriste uređaje poput endoskopa, laserskog daljinomjera, ogledala s osvjetljenjem, buster uređaja…

Pojašnjavaju i kako se radi o uređajima koji se koriste za preglede nedostupnih šupljina u prijevoznim sredstvima poput spremnika za gorivo kao i uređaja za mjerenje vanjskih i unutarnjih gabarita prijevoznog sredstva, uređajima za pregled podvozja, mjerenje gustoće materijala… Koriste se i posebno obučenim psima za pronalazak duhanskih proizvoda. Nikako se ne smiju zaboraviti stacionarne i mobilne termovizijske i infracrvene kamere koje se koriste za nadzor granice.

Prije nekoliko godina policija je i na sve granične prijelaze postavila uređaje kojima se na jednostavan način kontrolira ima li u unutrašnjosti, prije svega teretnih vozila, osoba koje se pokušavaju prokrijumčariti. Uređaj radi poput svojevrsnog liječničkog stetoskopa koji se postavlja na noseće dijelove vozila. Pri tome motor vozila ne smije raditi. U svega nekoliko minuta policajac na monitoru može vidjeti ima li u unutrašnjosti netko skriven ili ne. Policajci su novinarima tada prenijeli kako su ti uređaji toliko osjetljivi da registriraju i otkucaje srca.  

„Opremljeni smo izuzetno kvalitetno tako da je danas zaista teško prokrijumčariti bilo koju robu. Međutim, kako i mi napredujemo, tako i krijumčari smišljaju nove i bolje načine za krijumčarenje. To je jedna utrka koja traje već godinama, pri čemu smo svi svjesni da se nalazimo na ‘balkanskoj ruti’ i da tu ima svega i svačega“, rekao nam je jedan policajac s Bajakova.

Gužve otežavaju posao

I carinici imaju istu zabranu, kada je riječ o istupima u medijima, ali ipak kažu i kako uz opremu koju posjeduju jako puno rade i na tome da već kod pogleda na putnike u vozilu procijene postoji li mogućnost da nešto krijumčare ili ne.

„Već prvi pogled na osobu otkriva puno. Naime, vrlo lako se primijeti je li osoba uplašena ili nervozna, znoji li se, izbjegava li pogled i sl. Već ti prvi sekundi na granici puno nam govore i pomažu u radu. Kasnije ide sve svojim uobičajenim tijekom“, pojašnjavaju carinici.

I carinici i policajci na terenu slažu se kako im je najteže i najzahtjevnije raditi u vrijeme velikih gužvi kojih smo svjedoci prilikom početka ili kraja godišnjih odmora, kao i pred neke blagdane. Tada je promet na graničnim prijelazima osjetno pojačan te je teže kontrolirati toliki broj vozila putnika. Kolone su znale biti i kilometarske.

„Teže jeste, ali i tada oprema koju posjedujemo i naše vještine daju rezultata. Međutim, isto tako svi smo svjesni kako uz količine koje pronađemo postoje i znatne količine koje prođu pored nas. Pri tome se nadamo kako će ih naše kolege na drugim graničnim prijelazima, ili pak unutar Hrvatske, pronaći“, kažu nam carinici i policajci s Bajakova koji zajednički rade na suzbijanju krijumčarenja.

Izvor: Al Jazeera