Utjecaj krize na ulaganja Rusa u Crnoj Gori

Rusi su već godinama veliki kupci nekretnina na crnogorskom primorju. Osim toga, čine trećinu turista koji posjete tu zemlju – gotovo 300.000 godišnje. Postavlja se pitanje može li kriza u Ukrajini pogoditi Crnu Goru, posebno jer je Vlada te zemlje jedna od rijetkih u regiji, koja je osudila održavanje referenduma na Krimu, ocijenila ga kršenjem međunarodnog prava i podržala sankcije Evropske unije bivšim ukrajinskim vlastima.

Rus Vladimir Ihkovljev od skora je petrogradsko sunce zamijenio crnogorskim. U naselju iznad Svetog Stefana, na obali je našao, kako je kazao, svoju oazu.

„Prvo smo prije dvije godine bili u Hrvatskoj, a zatim došli u Crnu Goru. Više nam se svidjela, narod je sličniji ruskom – po duhu, mentalitetu, načinu života“, rekao je Ihkovljev.

Da taj način života polako osvaja crnogorsku obalu, vidljivo je na svakom koraku.

O tome koliko su Rusi zapravo ulagali u Crnu Goru najbolje govore brojna elitna naselja koja se nalaze duž cijelog crnogorskog primorja.

„Njihove bogate vlasnike nismo mogli ništa pitati, jer u ovo doba godine nisu tu“, izvještava reporterka Al Jazeere Milica Marinović.

Poskupljenje zbog pada rublje

U Budvi zvanično živi blizu dvije stotine Rusa, a ljeti ih bude i desetak hiljada.

Prema riječima lokalnih trgovaca nekretninama, uprkos različitim investicijama, ruske i nakon deset godina intenzivnih ulaganja opstaju.

„Oni manje kupuju, ali nikako ne odustaju od investicija u Crnoj Gori. I dalje kupuju, a što se tiče ovog sadašnjeg stanja oko Krima sa Ukrajinom, mislim da to ništa ne može da poremeti, što se tiče ulaganja Rusa u Crnu Goru“, smatra Dušan Ranković iz Kamin nekretnina.  

Međutim, ne misle svi tako. Dešavanja na Krimu oborila su vrijednost rublje, pa je za ruske građane Crna Gora skuplja čak 20 posto.

Turizmolog Rade Ratković kaže da je to jedan od glavnih razloga otkazivanja dijela turističkih aranžmana – koji brine.

„Ima nekih koji smatraju da će doći do upola manjeg prometa. Međutim, i sa normalnom situacijom na ruskom tržištu, mi smo u problemu jer nemamo zapadno tržište, moramo da napravimo balans kao ostale zemlje“, navodi.

Političke i ekonomske posljedice

Odluka Vlade Crne Gore da, uprkos dugogodišnjim vezama sa Rusijom, ne podrži održavanje referenduma na Krimu postavila je pitanje posljedica.

„Sasvim je jasno da naša turistička privreda mora tome da se prilagodi, mora da pokuša da diverzifikuje svoja emitivna tržišta i to je jedini način kako se dugoročno prilagoditi situaciji. Međutim, ono što svakako ne bi bilo dobro je dalja eskalacija krize koja, generalno, može poremetiti ukupne političke okvire“, rekao je Igor Lukšić, ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore.

I ne samo političke, kažu ekonomisti. Destabilizacija rusko-ukrajinskog tržišta može ozbiljno smanjiti dotok novca iz tih zemalja u Crnu Goru.

„Rizik poslovanja raste, rizik investicionih tokova, odredišta raste i u takvoj situaciji je prirodno da investitori sačekaju sa svojim odlukama o budućem investiranju“, ističe Vasilije Kostić, ekonomski analitičar.

Ipak, veliko gradilište zvano Budva ne čeka. Radovi su u jeku, a pitanje je samo ko će biti novi kupac.

Izvor: Al Jazeera