Utjecaj Irana na države Zaljeva
Događaji na Bliskom istoku međusobno su itekako povezani. Sve su oštrije podjele između šiita i sunita.
Detaljniji pregled kakav je utjecaj šiitskog Irana na zemlje većinom sunitske populacije u Zaljevu ponudio je novinar Al Jazeere Harun Karčić.
Do 2001. godine Iran je bio okružen državama u kojima su na vlasti bili sunitski, antiiranski nastrojeni režimi.
Slijede američke vojne invazije Afganistana i Iraka 2001. i 2003. godine.
Talibani, s jedne, i Saddam Hussein, s druge strane, padaju, a time utjecaj Irana počinje rasti po Bliskom istoku.
Afganistan
U Afganistanu šiiti čine petinu stanovništva (19 posto) i, nakon godina diskriminacije pod talibanima, situacija se polako mijenja.
Teheran pruža podršku određenim oružanim grupama, naročito u zapadnim pokrajinama.
Glavni grad Irana podržava i šiitske etničke manjine – Hazare i Tadžike, finansira niz kulturnih, medijskih i vjerskih organizacija, kao i razvojnih projekata širom država.
Irak
U Iraku 60 do 65 posto stanovništva su šiiti. U vrijeme Husseina su bili “potlačena većina”, a danas su na vlasti.
Da su odnosi s Teheranom itekako bliski, govori i činjenica da su vojnici elitne Iranske revolucionarne garde poslati u Bagdad kako bi pomogli iračkoj vojsci u borbi protiv grupe Islamska država Irak i Levant.
Iran podržava i obučava i šiitske paravojne formacije u Iraku, koje se smatraju odgovornim za ubistva, reketiranje, mučenje i kidnapiranja sunitskih civila.
Bahrein
Malu zaljevsku državu Bahrein Teheran smatra historijski svojom.
Sedam od 10 stanovnika su šiiti, a na vlasti su suniti.
Šiiti se žale na institucionalnu diskriminaciju i optužuju sunite da međusobno raspoređuju ključne pozicije u Vladi, ekonomiji i vojsci.
Bahreinska Vlada optužuje Iran da finansira i čak naoružava šiitske opozicijske grupe te da je stajala iza masovnih antivladinih demonstracija 2011. godine.
Liban
U Libanu gotovo trećinu stanovništva čine šiiti.
Iransko prisustvo došlo je do izražaja početkom građanskog rata 1980-ih, kada je Iran pomogao pri formiranju i finansiranju Hezbollaha.
I danas Iran ima snažno političko, ekonomsko i vojno prisustvo u toj državi.
Širom Libana aktivan je veliki broj kulturnih, vjerskih i političkih organizacija pod pokroviteljstvom Irana.
Sirija
U Siriji šiiti, uključujući i alevije, čine blizu 13 posto stanovništva.
Kontroliraju politički, ekonomski i vojni vrh te države i imaju odlične odnose s Teheranom.
Od kako je počela antivladina revolucija 2011. godine, iranska Vlada šalje novac, oružje i pripadnike svoje elitne brigade Quds da pomognu sirijskom lideru Basharu al-Assadu u borbi protiv pretežno sunitskih pobunjenika.
Jemen
Zejdije, pripadnici ogranka šiizma, čine 35 posto stanovništva Jemena.
Od njih potiče pobunjenički pokret Husi, koji proteklih sedmica bilježi znatan vojni napredak i zauzimaju glavni grad.
Iran već kontrolira Hormuški moreuz, kroz koji prolazi petina svjetske nafte.
Pojedini analitičari optužuju Iran da pomoću Husija želi kontrolirati i Bab-al-Mandab, odnosno Adenski zaljev, i time prolazak kroz Suecki kanal, kroz koji prolazi blizu 10 posto svjetske trgovine.
Jedan iranski zvaničnik nedavno je izjavio kako Teheran sada kontrolira četiri arapska glavna grada: Bagdad, Damask, Bejrut i Sanu.
Izvor: Al Jazeera